Connect with us

Hrvatska

"Haška presuda potvrđuje agresiju Srbije na Hrvatsku"

Objavljeno

13 godina prije

-

Ivo Josipović (foto: Žeminea Čotrić)
Presuda generalima ne mijenja obrambeni pravedni karakter Domovinskog rata, premda smo svjesni da je bilo i zločina, koje treba osuditi, kazao je predsjednik Ivo Josipović, gostujući na Hrvatskom radiju u emisiji ‘S predsjednikom na kavu’
Upitan za dojam koji se stvorio u javnosti nakon šoka da je presudom kriminaliziran cijeli Domovinski rat, Josipović je kazao da mu je jasno da su građani šokirani usmenim obrazloženjem presude, iz kojeg se može steći takav dojam, ali da on to tako ne razumije, niti prihvaća, bez obzira na dikciju pojedinih dijelova obrazloženja presude.
Što se tiče toga da je ispalo kako je za Haški sud Krajina država, Josipović je naglasio da takva tumačenja daju ljudi koji nisu jako verzirani u pravo jer karakterizacija upotrijebljena u presudi u kojoj se govori o međunarodnom sukobu znači da su snage u Krajini bile kontrolirane iz Srbije pa ova presuda utvrđuje agresiju Srbije na Hrvatsku. Josipović je istaknuo i da Hrvatska nije nastala na udruženom zločinačkom poduhvatu te dodao kako ne vjeruje da će ta slika biti promijenjena jer zar bi UN, NATO, pa i Europska unija primili takvu zemlju u svoje društvo.
Istaknuo je i da je, unatoč spominjanju Tuđmana i Šuška u presudi što je vrlo neugodna politička konstatacija, presuda uvijek individualna te da ovo nije presuda Tuđmanu i Šušku, a ne misli ni da su Gotovina i Markač žrtvovani. Opća ocjena o Domovinskom ratu sadržava i nuždu da se prihvate i zločini koji su se dogodili, a što se tiče pitanja odgovornosti, Josipović je kazao da se tu može gledati na jedan aspekt nevoljkosti sankcioniranja počinjenih zločina, koje je trebalo spriječiti, a kad su se već dogodili, kazniti i to još 90-ih godina.
Kad je pak riječ o brijunskim transkriptima, odnosno, legalnosti načina kojim su se oni našli u Haagu, istaknuo je da on o tome ne može govoriti, ali smatra da se iz zapisnika ne mogu izvoditi dokazi o udruženom zločinačkom pothvatu jer prilično treba nategnuti određene interpretacije da se bi ih se moglo shvatiti kao poziv na zločin i ne čini mu se da tu ima materijala za kazneni progon. Podsjetio je i da Hrvatska ima Ustavni zakon o suradnji s Haškim sudom te da predbacivanje vladama zbog suradnje s Haagom nema smisla te da bi bez toga bila prezrena od međunarodne zajednice.
Što se tiče odgovornosti države, Hrvatska je imala ulogu da je morala surađivati s tužiteljstvom, ali i obranama, a one su često izražavale zadovoljstvo tom suradnjom, kazao je Josipović, dodavši da smo tu gdje jesmo te da se ipak mora znati tko su tu stranke u postupku. Naime, vezano uz najavu ponovnog traženja Hrvatske statusa ‘prijatelja suda’, Hrvatska nije stranka u postupku, a obrane bi trebale tražiti od suda da se Hrvatska i neke druge zemlje jave kao prijatelji suda. Smatra da je pobijanje teze o ugroženom zločinačkom poduhvatu važno, time bi se pobio velik broj inkriminacija pa bi i obrane bile u puno boljoj poziciji.
Komentirajući izjavu srpskog predsjednika Borisa Tadića o pomirenju, kazao je Josipović da je uvijek važno je li presuda ovakva ili onakva, tako obrazložena tako da izaziva dojam pravednosti što građani ovdje ne doživljavaju, a ni on nije siguran da pridonosi pravednosti, ali Hrvatska je žrtva agresije, a presudu je donio UN-ov, a ne sud Srbije ili EU. Komentirajući od strane Vlade najavljenu diplomatsku ofenzivu, Josipović je kazao da će ponoviti našim prijateljima u inozemstvu ono što je rekao i u svojem obraćanju javnosti nakon presude, ali i dodao da treba biti realan i da ne treba gajiti iluzije jer se sudsko vijeće ne vodi lobističkim aktivnostima.
Što se pak tiče mogućeg jačanja desnice, Josipović smatra da će sigurno u jednom vremenu neke malo desnije opcije imati više odjeka, ali misli da će tu efekti koji se očekuju, biti na kratku stazu. Istaknuo je i da pitanje suradnje s Haagom ne smije biti predmet prepucavanja, nego stvar nacionalnog interesa, a ne međusobno prokazivanje. Od njegove strane neće biti podrške za preispitivanje odnosa s Haškim sudom, naglasio je Josipović, a na pitanje o padu potpore EU istaknuo je da je ovaj trenutak pridonio padu, ali misli da će svaka razumna analiza pokazati da nije EU kriva za to te je uvjeren da će građani prepoznati prednosti koje Hrvatskoj donosi članstvo u EU.
Smatra kako su dobri izgledi da Hrvatska u lipnju završi pregovore s Europskom unijom, a ako ne budu tada gotovi, bit će nešto kasnije, a što se tiče izbora – odluka o njima je na vladajućoj koaliciji. Reforme kojoj Hrvatskoj trebaju su šire od onih koje su potrebne za ulazak u EU i one ne bi smjele ovisiti o izborima, pogotovo ne kada je riječ o gospodarskim reformama. Kazao je i da je nesklon mijenjanju izbornih jedinica tako da izgledaju kao izborni inženjering, a smatra da to ne bi koristilo ni onima koji bi ga smišljali te je podsjetio na potrebu rješavanja popisa birača i problema prebivališta.
 

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

3 sata prije

-

19. travnja 2024.

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

9 sati prije

-

19. travnja 2024.

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane Borzan, Tonina Picule, Romane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije Orešković, Marka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

13 sati prije

-

19. travnja 2024.

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

U nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu