Connect with us

Hrvatska

Milošević: "Slavica nije morao provjeravati jesu li DVD-ovci punoljetni!"

Objavljeno

-

Dražen Slavica (foto: Žeminea Čotrić)
Nakon više od tri godine, na Županijskom sudu u Zadru, 23. studenog 2010. godine započelo je suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca. Slavica je tom prilikom rekao kako se ne osjeća krivim.
Optužnica Slavicu tereti da je 30.8.2007. u Šibeniku, u svojstvu zapovjednika Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije i zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, nakon što je oko 11:50 sati dobio obavijest da gori u Nacionalnom parku Kornati i da se požar širi, zapovjedio da se organizira skupina gasitelja za gašenje tog požara od pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Šibenik i DVD-a Vodice, Zablaće i Tisno i da se oni svi okupe na heliodromu u vojarni “Bribirski knezovi” radi desantiranja helihopterom na Kornat.
Kad se okupila skupina gasitelja  koju su sačinjavali Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marinko Knežević, Nenad Alviž, Josip Klarić, Mate Bačić, Josip Zoričić, Šime Copić i Mate Gulam iz JVP Šibenik, Gabrijel Skočić, Hrvoje Strikoman, malodobni Karlo Ševerdija, Ante Juričev Mikulin, Mario Jozić iz DVD-a Vodice, malodobni Marko Stančić, Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Frane Lučić i ročni vojnik Josip Lučić iz DVD-a Tisno te Ivica Perković, Kristijan Popović i Krešimir Grgas iz DVD-a Zablaće na heliodromu se spustio i transposrtni helikopter Hrvatske vojske u koji se nisu smjeli ukrcati maloljetnici. Svi su se ukrcali u helikopter, gdje ih je uputio Slavica i krenuli za NP Kornati iako nisu svi završili protupožarne intervencije i iako je među ukrcanima bilo malodobnika, a od njih su jedino obuku za desentiranje prošli Dino Klarić, Ivan Marinović i Nenad Alviž, a ostali obuku nisu prošli te se radi o osobama nedovoljno osposobljenim i osobama koje nisu imale uvjete za obavljanje ovakve vrste protupožarne intervencije.
23. studenog samo je pročitana optužnica, a danas se počelo s ispitivanjem svjedoka. Današnje suđenje trajalo je skoro sedam sati, a od predviđena četiri svjedoka ispitana su samo dva, Josip Klarić, otac poginulog Dina Klarića i Volimir Milošević, tadašnji Slavicin zamjenik.
Otac preminulog Dina Klarića, koji je tada bio voditelj smjene, također je bio na intervenciji na kobnom požaru, no spletom okolnosti nije bio u skupini koja je nastradala. On je u svom iskazu ispričao u detalje što i kako se dogodilo. Naime, nakon što su dobili dojavu o požaru, naređeno im je da spreme opremu za desant te da vodu i kruške s vodom ne nose sa sobom već da će im to biti donešeno s Murtera. Klarić je detaljno opisivao cijeli taj tragični dan. Između ostalog rekao je kako se na Kornatu teško može stupiti u kontakt s JVP-om i pilotima kanadera i helikoptera pa da je on baš iz tog razloga krenuo, nakon dogovora sa sinom koji je ujedno bio i zapovjednik požarišta, penjati se na brdo ne bi li uhvatio signal. Penjao se 20ak minuta, a zatim ga je Dino nazvao i rekao kako je uspio stupiti u kontakt s JVP. Nakon što je zaključio kako nemaju potrebu biti na toj lokaciji jer se požar širio u drugom smjeru, odlučeno je da će ići na drugu lokaciju. Josip je Dinu rekao da idu bez njega jer je predaleko da ga čekaju te da će sam doći. Dino mu je još rekao kako postoji mogućnost da će dobiti i kanader. Kada je helikopter krenuo, Josip je vidio da trojica vatrogasaca se nisu ukrcala. Tada je Josip stupio u kontakt s dežurnim operativnim Blačićem te mu je on rekao kako su ta trojica izgubila vezu te im nije javljeno na vrijeme za ukrcaj. Blačić mu je još rekao kako će kanader doći, budući da ga je Josip upozoravao da ih je premalo te da oni neće moći ugasiti požar.
Nakon ovog razgovora Josip se uputio prema trojici vatrogasaca i oni prema njemu. Nakon što su se našli krenuli su dalje. Došli su do neke uvale gdje su pomogli ljudima da ugase vatru oko kuća. Nakon toga Josip je rekao jednom od te trojice da zove Blačića i pita Dinov broj. No, Blačić mu nije htio dati Dinov broj pa je Josip sam morao pitati. Međutim, Dina nisu uspjeli dobiti pa su dvojica krenula hvatati signal. 10ak minuta nakon što su otišli, javili su Josipu da se nalaze u opasnosti. U međuvremenu, Josipa je kontaktirao i Knežević koji mu je rekao da pod hitno zove JVP da dođe helikopter, da ima ozlijeđenih i dva mrtva. Josip Klarić krenuo je prema unesrećenima, ovu trojicu što su kasnili na ukrcaj i spletom okolnosti ostali s njim je poslao po vodu u uvalu kada je vidio u kakvom su stanju unesrećeni. Bili su izgoreni, tražili su vode, puni opeklina… Knežević mu je rekao da je vatra samo prošla i iznenadila ih. Također ga je upozorio da gore na stazi ima još unesrećenih. Josip je potom krenuo na stazu i tamo je ugledao svog sina. Tada je ugledao helikopter, no taj helikopter je otišao. Josip je stupio u vezu s Blačićem te mu rekao o mrtvima i kakva je situacija. Njegove zadnje riječi Blačiću bile su:
„Šta radite, igrate se ka mala dica.“
Zatim se vratio do unesrećenih, a oni su i dalje tražili vodu. Oko 18:00 sati došao je helikopter GSS-a i samo se jedan spasitelj spustio. Unesrećene su stavljali u hlače za spašavanje. Tada su došli i momci s vodom. Potom je došao i Stipe Božić, spasilac koji je donio kolica, no ona su bila neispravna. Helikopterom su prevezli preživjele, a poginule su ostavili jer to tako po propisima i ide. Preživjeli su trebali biti prebačeni na Firule u Split, no nije bilo dovoljno goriva u helikopteru pa su prebačeni u Zadar.
Josip Klarić rekao je kako odbacuje mogućnost eruptivnog požara jer trava oko unesrećenih bila je izgorena samo s jedne strane što ne bi bilo moguće da je u pitanju bio eruptivni požar.
Slavicin odvjetink Čedo Prodanović pitao je Klarića tko je odgovoran za intervencije dolaskom na mjesto požara na što mu je Klarica rekao kako je to bio njegov sin Dino, no sve radnje na terenu bile su unaprijed isplanirane od strane Slavice.
Nakon dugog ispitivanja Josipa Klarića krenulo je svjedočenje Volimira Miloševića. On je u to vrijeme bio zamjenik Dražena Slavice, odnosno zamjenik zapovjednika Vatrogasne postrojbe Šibenik. U svom iskazu rekao je kako su taj dan meteorološki uvjeti bili pogodni za požare te su bili pozvani na veći oprez. On je bio sa Slavicom u Skradinu kada su dobili dojavu o požaru. Potom su krenuli u vojarnu na heliodrom. Milošević je bio zadužen da vrati vozilo s kojim će biti prevezene kruške na Murter, a od tamo na Kornat. Zašto je samo jedna kruška prevezena rekao je da ne zna. Miloševića su pitali tko je nakon dojave o požaru donosio bilo kakve odluke on je rekao Slavica. No, Milošević je naglasio kako Slavica nije morao provjeravati da li svi imaju uvjet za desant i da li su DVD-ovci koji su im poslani punoljetni jer se očekuje da jesu ako su već tu poslani. Isto tako Milošević je morao potvrditi da je kanader koji je maknut s Kornata ne bi li išao na požar u Vodice, mora biti maknut po naredbi Slavice. Međutim, rekao je također kako je Dino Klarić kao voditelj smjene bio glavni na požarištu.
Nakon duge rasprave, za kraj je predstavnik obitelji poginulih Igor Marinović, otac pokojnog Ivana, pitao Miloševića da li je dobio naređenje od Slavice da prenese vodu za piće s drugom kruškom, na što mu je ovaj odgovorio negativno. Potom ga je upitao:
„ A tko je bio odgovoran za kruške onda?“
Milošević je rekao kako je za to bio zadužen DVD Tisno.
„A tko je trebao biti u kontaktu s njima”, pitao je Marinović.
Milošević nije dao suvisli odgovor, ali i to će se razjasniti sutra, kada će biti ispitan glavni operativni, Blačić.
Suđenje se nastavlja u sudnici Borisa Babića u 09:30.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Mirko

    19. siječnja 2011. at 9:58

    A puštite čovika jer svi dobro znate da oni rade po naređenjima iz vrha svoje stranke a svi dobrio znamo u kojoj su oni stranci.
    Jer da nisu u toj stranci ne bi bili na zapovjednim mistima di jesu, a da ne slušaju naređenja iz stranke ne bi bili u stranci!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu