Connect with us

Nekategorizirano

Nacionalist i Kozmopolit

Objavljeno

13 godina prije

-


– Koliko je samo i čijih sve stražnjica prodefiliralo ovim mjestom, vrtjelo se po glavi Nacionalisti dok je svoju hrvatsku muku gušio u školjci javnog zahoda.
– E, ne bi meni tuda srali Bog zna kakvi sve odrpanci, Srbi, Slovenci, Česi, Poljaci i koji sve ne. Na hrvatskoj školjci, hrvatska stražnjica. Ma, molim lijepo! Zašto da mi kupimo i razgrađujemo tuđa sranja? Imaju i oni svoje zahode, pa neka lijepo tamo ostavljaju svu svoju stečevinu, a nas Hrvate neka puste na miru, kriještao je Nacionalist naprežući se, ne bi li nešto kvalitetno izbacio iz sebe.
Ali, jedino kvalitetno što je izlazilo u tom trenutku bilo je, naravno, sranje. Mislio je kako je baš dobro da postoje baš ovakva mjesta na kojima ti ne naplaćuju uslugu jer su danas govna postala prilično skupocjena roba, pogotovo naša domaća, hrvatska. Tko to može i kakvim novcem platiti moje hrvatsko govno, mislio je. Bit će nam puno teže i gore ulaskom u Eurposku uniju, a još toga nismo ni svjesni. Onda ćemo tuđe i jesti i srati. A nuždu će nam naplaćivati u eurima. Ma zamisli, molim te! Hrvatska govna da naplaćuju u eurima?! Kao, naše kune ne valjaju? Nemaju prođu u svijetu. Ali zato hrvatska govna prolaze kao luda. Za njih se naprosto otimaju.
U kabini javnog zahoda, do Nacionaliste, svoju je muku olakšavao i Kozomopolit. Obazirući se oko sebe, razmišljao je o situaciji u svijetu…
– Nakon burzovnog kraha u Americi, sada su sigurno i njihovi javni zahodi dupkom puni govana. Sigurno tvornice papira grabe i posljednjeg nezaposlenog sa biroa, kako bi stigli zarolati toliko mnogo papira koliko je Americi potrebno. Bilo bi, naime, lijepo od nas da i mi ponudimo svoje usluge primanja njihovog unutrašnjeg tereta. Da budemo ponosni primatelji američkih produkata koji su poslije toliko vremena taloženja pripali nama, Hrvatima. Da nam ta svjetska velesila ostavi dio sebe, kako bi sutra mogli pričati kada se pojavimo kao europejci pred svojim susjedima koliko Amerika može toga posrati. Cijela će europska javnost strepiti, čak će nam i Slovenci zavidjeti na tome da smo uspjeli svojim javnim zahodima privući jednu takvu velesilu kao što je Amerika, da svoju unutarnju stečevinu ostavlja kod nas, mislio je tako Kozmopolit dok ga svojim naprezanjem i stenjanjem nije prekinuo Nacionalist.
– Tko je tamo? – viknu Kozmopolit.
– Ovdje hrvatski nacionalist! – odvrati mu drugi.
– E, jeste vi nacionalisti čudan svijet. Naprežete se do boli, a onda kada trebate nešto kvalitetno izbaciti čuje se samo prdež. Pa se osjeti smrdež. S vama čovjek nikada neće postati dio učtivog svijeta. – štektao je Kozmopolit stiščući već suzne oči od sile kojom je upro.
– Pazi ti što pričaš! Čuješ li?! – vikao je sav zajapuren Nacionalist sjedeći na školjci hrvatskog javnog zahoda.
– Sve dok tvoja stražnjica polira hrvatsku školjku, u hrvatskom zahodu ima da se ponašaš po pravilima zemlje u kojoj sereš! U suprotnom, kupi svoja govna sa sobom i nosi se iz ove Lijepe naše u bijeli svijet. – rekao mu je Nacionalist daščući nakon jedva obavljenog posla.
Obrisavši wc papirom svoju ponosnu hrvatsku stražnjicu, od radosti je na kraju i zapjevao:
– Lijepo li je Hrvat biti, majko hvala ti!

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. zenga

    7. prosinca 2010. at 10:51

    Prije pisanja ovako priglupih prostačkih tekstova trebalo bi barem provjeriti osnovne politološke pojmove pa bi vidio da biti nacionalist nije nešto nužno loše,nacionalizam je vrijednost za razliku od libelarizma,komunizma,nacizma,fašizma koje su ideologije.
    Dakle netko može biti libelar a ujedno i nacionalist.
    Osoba koju opisuješ odgovara riječi šovinist ali nikako nacionalist u smislu zdravog domoljublja i patriotizma tj ljubavi i poštovanja prema svome kojega ovaj autor očito nema.
    Za ovu balegu od teksta ne bi dobio jedan cent a kamoli euro.

     
    Odgovori

  2. @zenga

    8. prosinca 2010. at 10:21

    netočno. iako je tekst blentav u najmanju ruku, nacionalizam JEST ideologija. razlika je samo što ima puno svojih varijacija i savitljiviji je prema izazovima vremena pa se lako prebacuje iz npr. jugoslavenske u hrvatske verzije. i kao što se može biti ujedno i liberal i nacionalist, može se biti i socijalist i nacionalist ili nacional-socijalist. 😛

     
    Odgovori

  3. zenga

    8. prosinca 2010. at 12:32

    Idelogija je sustav vrijednosti,vjerovanja i stavova koje zastupaju pojedinci ili skupine dok nacionalizam u pozitivnom smislu predstavlja postojanje zajedničkog identititeta i obranu nacionalne, vjerske, etničke i kulturološke različitosti u globaliziranom svijetu međutim nema odgovor za čitavo društveno uređenje ukoliko nije u kombinaciji sa ideologijama(komunizam,nacizam,demokracija itd) osim naravno ako si pobornik one Fukuyamine o kraju povijesti pa držiš da libelarna demokracija nije ideologija.

     
    Odgovori

  4. @zenga

    8. prosinca 2010. at 19:03

    dakle, prema tebi nacionalizam nema “sustav vrijednosti, vjerovanja i stavova koje zastupaju pojedinci li skupine”? 🙂 sve su to ideologije, priče o kraju ideologije je – ideologija.

     
    Odgovori

  5. zenga

    9. prosinca 2010. at 20:23

    Također i vjerovanje da je ideologija iskrivljen pogled na svijet:)

     
    Odgovori

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

3 dana prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

1 tjedan prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati

U trendu