Connect with us

Hrvatska

Stanko Zrilić: "Političar mora imati kičmu i muda!"

Objavljeno

-

Stanko Zrilić (Foto: Ivan Katalinić)

Stanko Zrilić


Stanko Zrilić izašao je iz HSLS-a, ali je ostao zamjenik župana Zadarske županije. Iako ga više nema tako često u medijima kao prije, iako nije bio prisutan politički na minulim izborima, tu je. Reportere Z NET-a primio je na svom radnom mjestu u Županiji.
* Dugo se nismo vidjeli, kako ste, gospodine Zriliću?
– Prva liga, hvala na pitanju.
* Nedostajali ste nam na izborima…
– A je li?! Znam.
* Zanima nas Vaš komentar minulih izbora za mjesne odbore. Je li bilo za Vas kakvih iznenađenja, pozitivnih ili negativnih?
– Ovi izbori su zapravo jedna velika anketa koja može pokazivati trend, ali isto tako može biti jedna velika prijevara. Dvije su važne poruke. HDZ je postigao jedan izuzetno dobar rezultat, i ja im na tome čestitam. HDZ je pokazao jedan sjajan stroj, valjak koji melje. I ono što je meni drago, jer ja sam dvadeset godina tu koaliciju podržavao i stvarao, mislim da i građani cijene to što se napravilo u proteklih dvadeset godina u ovom gradu. I to je lijepo, to je za svaku pohvalu. HDZ bi postigao i bolji rezultat da nema tog negativnog utjecaja centralne priče kojom se stvara jedna ružna klima kako sve propada, srljamo u katastrofu, nećemo sutra imati jesti. Jedna ružna medijska slika se stvara. Znam da nije lako, ali da je tako katastrofično, u svakom slučaju nije. Mislim da smo mi kao država i kao društvo dodirnuli dno, ali slijedeće godine bitno ćemo ići prema gore. Druga stvar, moram priznati da sam očekivao puno veći angažman SDP-a i HNS-a, jer je ovo bila jedna sjajna prilika da se etabliraju, da postignu rezultat.
Stanko Zrilić (Foto: Ivan Katalinić)
* Veći angažman u smislu bolje predizborne kampanje?
– Kampanje, da. U ovim izborima za mjesne odbore izađe najveći dio stranačkih aktivista s kojima vi komunicirate. Znači da oni nisu uložili dovoljan napor. Ili jesu uložili, ali nisu napravili posao. Zapravo očekivao sam jaču, žešću kampanju s njihove strane i konačno bolji rezultat. Na neki način, što za njih nije dobro, pokazali su priličnu nemoć. Pozitivno da je su u gradu Zadru prošle neke nezavisne liste jer to znači da građani žele uzeti tu demokraciju u svoje ruke. Da mogu parirati najjačim strankama i da mogu pobijediti u mjesnom odboru. To je velika, po meni, izuzetno dobra stvar, koju treba pozdraviti i podržati. Ono što je loše iznenađenje je loš rezultat HSP-a.
* Što je Bunja na kraju i sam u medijima priznao?
– On je bio vrlo korektan i vrlo je korektno oslikao stanje kazavši ono što je činjenica. Problem kod HSP-a je što na toj poziciji skroz desno su se pojavile tri stranke. HSP, HSP dr. Ante Starčević i HČSP. Kada podijelite tu bazu vidite da se to razvodnilo. S jedne strane nisu izbore shvatili ozbiljno koliko treba, a s druge su se podijelili glasovi.
* Kako komentirate rezultat vaše bivše stranke, HSLS-a?
– Mislim da je solidan. Meni je drago zbog svojih prijatelja, bivših stranačkih kolega. Ja sam to dvadeset godina stvarao i stvorio ime i brand HSLS-a i vidim da su i neki novi dečki napravili dobre rezultate.
* Kuda ide danas HSLS ?
– Ja sam izišao iz HSLS-a, ali vrlo često se može pročitati da sam izbačen. Ponavljam, ja sam izašao iz stranke jer se nisam mogao složiti s nečim u što sam dvadeset godina života uložio. Ne možete se nemoralno ponašati u životu, bilo privatnom, bilo političkom. Otprilike, ne možete živjeti sa svojom suprugom samo kad vam je lijepo. Morate skupa dijeliti i lijepe i teške trenutke. Tako vam je i u politici. Koaliciju HSLS-a i HDZ-a na državnoj razini nije dogovorio Darinko Kosor, nego Đurđa Adlešič, Ivan Čehok i moja malenkost. U kolaliciji 2007. godine, glavni pregovarač sa HSS-om bio sam ja. Mi smo bili koalicijski partneri. Nismo bili u vladi, ali smo imali državne tajnike. I nije pošteno, i nečasno je, da jedna osoba u ovom slučaju Darinko Kosor sam, nikog ne pitajući, ni jedno stranačko tijelo, donese incidentnu odluku da se izlazi iz koalicije i to objavi preko medija.
Stanko Zrilić (Foto: Ivan Katalinić)
* Hoćete reći da je Darinko Kosor, kojega je stranka izabrala za predsjednika, napravio to svima iza leđa?
– Ne možete u ozbiljnoj političkoj stranci izlaziti vani sa gotovim stvarima. Morate prije toga čuti kako dišu stranačka tijela. Ako ja kao potpredsjednik stranke koji je četiri puta biran nisam o tom ništa znao, kako će neki “običan” član. Ispričati ću vam jednu istinitu anegdotu. Nakon Sabora HSLS-a u Slavonskom Brodu, gdje je Kosor na prijevaru preuzeo stranku i falsificirao, itd, našli smo se Đurđa Adlešič, Darinko Kosor i ja. Čekali smo da nam se pridruži Hrvoje Vojković, direktor Croatia osiguranja, koji je kasnio pet minuta. Kosor je već znao po kojem članku statuta i po kojem stavku će ga izbaciti iz stranke. To nije bilo slučajno, već je on imao viziju kako će potjerati sve te ljude, potpredsjednike stranke. Više nikog nema. On je svih potjerao. Ali to je dio plana.
* Kakvog plana?
– Potjerati sve ljude koji imaju ugled, koji imaju bazu, koji imaju ono što političar mora imati da bi isplivao. Istjerao je u dva dana, oba saborska zastupnika, dva gradonačelnika, potpredsjednici Vlade dao ultimatum ako ne iziđe iz Vlade da će biti izbačena iz stranke, a od HSLS-a napravio neparlamentarnu stranku. Onda sam ja, na zatvorenom sastanku od njega tražio da podnese ostavku. Jer je to za mene bio krah stranke i krah te ideje. Svaka stranka mora imati svoju unutarstranačku demokraciju, toleranciju. A posebno mi, liberali. HSLS je ta jedna ideja nosila, držala. Ljudi su odavde iz HSLS-a izlazili sa suzama u očima. Mi smo zajedno proveli petnaest, dvadeset godina. Bili smo kao jedna obitelj. Vodili smo brigu jedni o drugim često više nego o vlastitoj djeci. To je bio duh koji je taj čovjek zgazio, sorio, uništio. On je obećavao premijerki da će biti korektan i odan koalicijski partner, napustio je tu koaliciju na prijevaru, potjerao sve te ljude i držao je da ima otvorena vrata u ovoj oporbenoj koaliciji. Sada je definitivno da nema. A ja sam to znao i rekao sam mu. HNS nije htio njega takvoga, nije ga htio HSU, nije ga htio IDS i pola SDP-a.
* Zašto?
– Zato što je on ekscesan čovjek. Ne može stranka koja ima 2,5 ili 1,6 posto postavljati uvjete, ultimatume. A način na koji on doživljava politiku, po meni, apsolutno je promašen.
Stanko Zrilić (Foto: Ivan Katalinić)
* Optuživali su Vas, nakon što ste izašli iz HSLS-a, da ste ostavili lošu financijsku situaciju u stranci?
– To je toliko promašeno i netočno da nema smisla da to komentiram. On je čovjek koji stvara sektu za sebe da bi se doveo na poziciju, pa će slijedećih osam ili dvanaest godina biti će predsjednik te sekte i lagano trgovati sa tim nekim brandom nečega što nestaje. Darinko Kosor je trgovac, apsolutno. On je išao od super desnih do super lijevih koalicija. Vodio se onim – “stranka, to sam ja”.
* Je li Vam žao što ste napustili HSLS?
– Meni je kao čovjeku bilo užasno teško i sad mi je teško zbog onih tisuća divnih i krasnih ljudi s kojima sam navikao živjeti. I ljude koje je trebalo izbaciti iz stranke nikad ih se nije izbacivalo nego smo tražili dijalog. Tamo gdje samo jedan čovjek misli to je put u katastrofu. Konačno, da ništa u politici nisam napravio ponosan sam na slijedeće, HSLS je od devedesete godine bio partner kolacije u Zadru koja do danas ima vlast. I stvorili smo najuspješniji grad i najuspješniju regiju u Hrvatskoj. Mi smo ovdje napravili jedno čudo, na kojemu nam cijela Hrvatska skida kapu, i ja sam na to ponosan. Po svom habitusu, po svojoj strukturi ja ne trpim nasilje. Ni političko, ni bilo kakvo drugo. I nisam mogao ostati u stranci iz koje se izbacuju naglavačke, ljudi koji su dali sebe, energiju, znanje, politički kapital u očuvanje i dizanje HSLS-a.
* Drugom riječima, vi niste htjeli biti trgovac?
– Apsolutno. Pa mene je molio Kosor da ostanem u stranci. Ali ja nisam htio, nisam mogao. Postoji razina ispod koje ja ne mogu ići. Prvi čovjek koji je u bivšoj SR Hrvatskoj napao Slobodana Miloševića bio sam ja. Prvi sam u gradu Zadru stvorio i potpisao koaliciju sa HDZ-om. Morate imati u sebi nešto da možete reći ono što drugi ne smiju ili se ne usuđuju, to je takva vrsta političara.
* To znači “imati muda”?
– Tako neki kažu. Ali to je to. Imati kičmu, imati muda. Bez toga niste političar.
* Što planirate dalje, osnovati novu stranku ili možda priključiti se nekoj već postojećoj?
– Ja doživljavam politiku kao rad za opće dobro. Da sam se bilo čime drugim bavio u životu, puno bi više profitirao. Mene kao čovjeka vrijeđa kada se stvorila takva klima da su političar lažovi, neradnici. To jednostavno nije točno. U politici, kao i društvu ima svega. Mislim da imam iskustva, imam kapaciteta, imam određen kredibilitet na javnoj sceni i sigurno ću taj svoj potencijal staviti na opće dobro i na dispoziciju.
* Kome?
– Pa narodu!
* Molim vas konkretno?
– Vremena ima puno, prostora ima puno, prema tome – bit će to baš onako kako treba.
* Opet okolišate?
– Ono što je sigurno, mi djelujemo i formalizirati ćemo jednu koordinaciju nezavisnih liberala. Ovdje u Zadarskoj županiji imamo zamjenika župana, imamo dva vijećnika, imamo gradskog vijećnika, općinske vijećnike. Dio smo te koalicije koja ima vlast u gradu Zadru.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. dadalon

    18. studenoga 2010. at 18:57

    Zar treba citirati prostačine jednog prostaka

     
  2. roksi

    18. studenoga 2010. at 22:31

    Dokle će ovaj prodavati muda za bubrege???

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu