magazin
Gdje su hoteli i restorani u Europi najskuplji, a gdje najjeftiniji i gdje je Hrvatska na toj listi
Bilo da je riječ o francuskim pladnjevima sa sirom ili talijanskim jelima od tjestenine, Europa turistima nudi bogatstvo svjetski poznate gastronomije. Cijene hotela i restorana znatno se razlikuju diljem kontinenta, no pitanje je – gdje vaš novac vrijedi najviše?
Europa je dom nekih od najpoznatijih turističkih odredišta na svijetu, od lisabonskih vidikovaca na brežuljcima do pariškog Eiffelova tornja. No, noćenje u Europi često može biti vrlo skupo, zbog čega putnici moraju pažljivo tražiti povoljne ponude.
Za one koji žele usporediti troškove među državama, koristan je Eurostatov indeks razine cijena za restorane i hotele.
Prosjek Europske unije postavljen je na vrijednost 100. To znači da, ako prosječna cijena usluga restorana i hotela u EU iznosi 100 eura, indeks pokazuje koliko bi ista „košarica” usluga stajala u svakoj pojedinoj zemlji.
Vrijednost iznad 100 znači da je destinacija skuplja od prosjeka EU-a, dok vrijednost ispod 100 upućuje na niže cijene. Riječ je o indeksu, a ne o stvarnom iznosu, pa služi isključivo kao usporedni pokazatelj, piše Euronews.
Švicarska je najskuplja
Prema najnovijim podacima Eurostata, Švicarska je najskuplja zemlja za restorane i hotele među 37 europskih država. Standardna košarica tih usluga ondje stoji 171 euro, što je 71 % više od prosjeka EU-a.
S druge strane, Sjeverna Makedonija je najjeftinija, s cijenama 50 % nižima od prosjeka EU-a, odnosno oko 50 eura.
Među državama članicama EU-a najskuplja je Danska, gdje standardna košarica iznosi 148 eura, odnosno 48 % više od europskog prosjeka. Najjeftinija članica EU-a je Bugarska, s ukupnom cijenom košarice od 53 eura.
Regionalne razlike
Nordijske zemlje općenito su skuplje kada je riječ o restoranima i hotelima, a i zapadnoeuropske države uglavnom su iznad prosjeka. Irska, Nizozemska, Belgija, Njemačka i Francuska nalaze se na razini ili iznad referentne vrijednosti od 100.
Suprotno tome, istočna Europa i Balkan znatno su ispod prosjeka EU-a. U južnoj Europi Portugal, Španjolska i Grčka osjetno su jeftiniji od europskog prosjeka, dok se Italija izdvaja kao iznimka s višim cijenama.

Među ostalim zemljama na Mediteranu, Hrvatska se nalazi blizu prosjeka EU-a, dok su Cipar i Malta nešto jeftiniji, ali i dalje skuplji od mnogih usporedivih zemalja.
Zašto se cijene razlikuju u Europi?
Objašnjavajući razlike u troškovima, Kristóf Gyódi sa Sveučilišta u Varšavi istaknuo je kako je potrebno uzeti u obzir cijenu rada.
„Kako je sektor ugostiteljstva izrazito radno intenzivan, razlike u visini plaća među državama izravno se odražavaju na cijene usluga. Na cijene utječu i drugi čimbenici, poput troškova energije i komunalija, PDV-a i drugih poreza te cijena poslovnih nekretnina“, rekao je Gyódi za Euronews.
Europsko udruženje ugostitelja (HOTREC) također naglašava da se ugostitelji suočavaju s vrlo različitim troškovnim strukturama od zemlje do zemlje.
„Rad čini najveći dio troškova u ugostiteljstvu, pa zemlje s višim plaćama i strožim sustavima socijalnih doprinosa prirodno zauzimaju viša mjesta u usporedbama cijena“, poručili su iz HOTREC-a.
Osim energije i PDV-a, upozoravaju i na inflaciju cijena hrane, pritiske u opskrbnim lancima te regulatorne zahtjeve, koji posebno opterećuju mala i srednja poduzeća. U zemljama s visokim troškovima usklađivanja s propisima, to se neizbježno odražava i na konačne cijene.
Razina cijena ne znači i priuštivost
Eurostatov indeks razine cijena ne mjeri priuštivost jer ne uzima u obzir razinu dohotka. Zbog toga si stanovnici zemalja s višim raspoloživim primanjima i dalje mogu priuštiti više hotelskih i restoranskih usluga, čak i ako su cijene nominalno više.
Kod putovanja te razlike dolaze do izražaja. Građani bogatijih zemalja često uživaju niže cijene kada putuju u druge dijelove Europe, primjerice putnici iz nordijskih zemalja u istočnu Europu ili dijelove juga kontinenta.
„Za putnike je na kraju najvažniji omjer cijene i kvalitete. Kada cijene rastu brže od kupovne moći, ljudi skraćuju boravke, putuju izvan sezone ili biraju destinacije koje doživljavaju kao povoljnije“, poručili su iz HOTREC-a.
Gyódi dodaje da, iako razlike u cijenama utječu na turističke tokove, važni su i drugi čimbenici – udaljenost, jednostavnost putovanja te specifične atrakcije pojedinih destinacija.
magazin
Hrvatska premijera filma „Dobrotska čipka i torta, baština koja povezuje” 23. srpnja u Zadru
Dokumentarni film „Dobrotska čipka i torta, baština koja povezuje” svoju će hrvatsku premijeru imati 23. srpnja u Zadru u Kneževoj palači, u sklopu međunarodnog kulturno-edukativnog projekta „Putevima bokeljskih Hrvata”, posvećenog očuvanju i promociji kulturne baštine bokeljskih Hrvata te snažnih povijesnih veza između Boke kotorske i Hrvatske.
Ovogodišnje izdanje projekta u središte stavlja dvije iznimno vrijedne sastavnice nematerijalne kulturne baštine, dobrotsku čipku i dobrotsku tortu, koje stoljećima predstavljaju važan dio identiteta bokeljskih Hrvata, ali i ukupne kulturne baštine Crne Gore.
Upravo će Zadar biti jedno od ključnih mjesta ovogodišnjeg predstavljanja projekta, jer film snažno naglašava povijesne i kulturne poveznice Zadra i Boke kotorske. Posebno mjesto u toj priči zauzima maraskino – poznati zadarski liker od višnje maraske, koji je stoljećima bio nezaobilazan sastojak dobrotske torte. Povijesni izvori svjedoče kako su bokeljski pomorci upravo pomorskim putevima donosili maraskino iz Zadra u Boku kotorsku, čime je ovaj jedinstveni okus postao trajni simbol povezanosti.
Film donosi priču o dobrotskoj čipki, jedinstvenoj tradiciji koja se stoljećima čuvala u obiteljima bokeljskih Hrvata, a posebno mjesto zauzima crkva svetog Eustahija u Dobroti, gdje se danas čuva najveća zbirka dobrotske čipke – čak 140 primjeraka, od kojih su pojedini stari gotovo 500 godina.
Dio filma posvećen dobrotskoj čipki realiziran je uz sudjelovanje profesorice Nade Radović i polaznica radionice dobrotske čipke koja se održava u Kotoru. Zahvaljujući njezinoj višedesetljetnoj predanosti očuvanju ove tradicije, dobrotska čipka danas ponovno živi među novim generacijama žena u Boki kotorskoj.
Drugi dio filma posvećen je dobrotskoj torti, jednoj od najpoznatijih slastica bokeljske gastronomske baštine. U tom dijelu filma sudjelovali su chef Damir Moškov i turistička vodičkinja Dolores Fabian, koji kroz osobne priče i povijesne činjenice govore o važnosti ove slastice za identitet Boke kotorske i njezinoj snažnoj vezi sa Zadrom.
„Drago mi je što sam dio ovogodišnjeg projekta ‘Putevima Bokeljskih Hrvata’, predstavljajući važan dio kulturne baštine kao što je Dobrotska torta. Odrastajući u Boki kotorskoj, rano sam upoznao ljepotu svega što nas okružuje, kako u prostoru oko nas, tako i na našim trpezama, a nema ljepšeg ukrasa stola od krune obroka, Dobrotske torte. Zato mi je projekt i film ‘Dobrotska čipka i torta, baština koja povezuje’ posebno blizak srcu”, istaknuo je Damir Moškov.
Projekt „Putevima bokeljskih Hrvata” održava se uz supokroviteljstvo predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, kao i uz podršku relevantnih institucija i ministarstava obiju država. Projekt se održava uz podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, dok je partner projekta u Crnoj Gori Hrvatsko nacionalno vijeće. Sponzori projekta su JANAF d.d., Croatia Airlines, Erste Banka Hrvatska, Grad Kotor te hotel SIRO Boka Place. Podršku projekciji u Zadru daju Grad Zadar, Zadarska županija i Narodni muzej Zadar, a koji su prepoznali važnost očuvanja zajedničke kulturne i povijesne baštine na obalama Jadrana te povezanosti Zadra i Boke kotorske kroz stoljeća.
magazin
Noć tvrđava u Zadru: Kries i Študija u srcu utvrde Forte
Zadar ponosno nosi titulu grada svjetske baštine, a na UNESCO-ov popis uvršten je upravo zbog svoje fascinantne fortifikacijske arhitekture. Središnji dio tog povijesnog obrambenog sustava čine gradske zidine i moćna utvrda Forte, smještena na samom ulazu u gradsku jezgru. Ova renesansna utvrda, izgrađena u drugoj polovini 16. stoljeća pod mletačkom upravom, danas je među Zadranima i njihovim gostima prepoznata kao omiljena zelena oaza – Perivoj Vladimira Nazora.
Pozivamo vas da nam se 9. svibnja 2026. godine pridružite u utvrdi Forte na novom izdanju manifestacije Noć tvrđava. Ovogodišnja je večer posebna jer s nama slavi i zadružna pivovara Brlog, koja obilježava okruglih 10 godina postojanja!
Glavni cilj Noći tvrđava je podizanje svijesti o važnosti ove značajne utvrde koja je stoljećima predstavljala ključnu točku obrane Zadra. Osim njezine neupitne arhitektonske vrijednosti, ovogodišnje izdanje poseban naglasak stavlja na spoj kulturne i prirodne baštine. Perivoj Vladimira Nazora, podignut upravo na temeljima renesansne utvrde, danas uživa status spomenika parkovne arhitekture te predstavlja jedinstveno mjesto susreta povijesti i prirode u samom srcu grada.
PROGRAM NOĆI TVRĐAVA
16:00 – 22:00 Craft Market
17:00 – 18:00 Igre za djecu
Kretanje pomoću kompasa za mlađu dobnu skupinu – Udruga izviđača Zarus
Kretanje po azimutu za stariju dobnu skupinu – Udruga izviđača Zarus
Zelena dota, edukativna radionica upoznavanja biljnih vrsta – Natura Jadera
17:00 – 19:00 Igre za odrasle
18:00 – 18:35 Predstava za djecu: Mali dinosaur – Kazalište lutaka Zadar
20:00 – 21:00 Tematska šetnja: Šetnja s fenjerima kroz povijest utvrde Forte – Udruga Svjetlost fenjera i UO za kulturu i šport Grada Zadra
21:00 – 00:00 Izložba fenjera: Svjetlosna instalacija sastavljena od autentičnih, povijesnih fenjera – Udruga Svjetlost fenjera
Glazbeni program:
17:00 DJ Mario Kovač
19:45 Študija, Vokalno-instrumentalni sastav Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru
20:30 Jeboton
22:30 KRIES, etno rock fuzija tradicionalnog i suvremenog zvuka
00:00 DJ Mario Kovač
Program vodi i moderira: Martina Validžić
Ulaz na sve programe je slobodan!
magazin
VIDEO / Jure Brkljača, ”Ne mogu pobjeći” – spot koji pretvara emociju u priču!
Jedan od najpoznatijih mladih vokala domaće pop scene, pjevač Jure Brkljača, nastavlja graditi svoju glazbenu priču novim singlom i spotom koji već na prvo slušanje donosi snažnu emociju.
‘Ne mogu pobjeći’ ne prestaje osvajati radijski eter i srca publike, a sada cijelu priču možemo pogledati i kroz istoimeni video spot.
„Novi spot je konačno vani, veselim se svakoj novoj pjesmi kao da je prva i veseli me reakcija ljudi. U ovom videu potrudili smo se dočarati samu priču pjesme u kojoj je glavna misao kako ne mogu pobjeći od emocija. Uz mene je i glumica Anamarija Radulić iz Zadra koja ovu priču dodatno čini ljepšom. Spot potpisuje talentirani Dario Lepoglavec s kojim surađujem već duže vrijeme. Potrudili smo se zajedno i nadam se da će se svidjeti ljudima“, poručio je Brkljača.
Snimanje je odrađeno na lokaciji jednog od najpoznatijih zagrebačkih hotela, čiji interijer i atmosfera dodatno naglašavaju intimni ton spota, dok produkciju potpisuje DARPRO.tv Video Production, uz asistenciju Stjepana Dolenca.
Posebnu čar pjesmi daje autorski potpis Miroslava Rusa, koji stoji iza teksta i glazbe, dok aranžman potpisuje zajedno s Mihaelom Blumom, čija je dugogodišnja i uspješna suradnja već iznjedrila nizom prepoznatljivih pjesama.
Podsjetimo samo kako pjesma donosi spoj prepoznatljive melodije i suvremenog produkcijskog pristupa, a ono što joj daje lakoću slušanja, čineći je privlačnom širokom krugu publike, je upravo posebnost o kojoj nam je u nekoliko navrata pričao i sam Jure;
„”Ne mogu pobjeći’’ ima mi poseban vibe, nekako me podsjeća na osamdesete godine kada je i glazba, po mojem mišljenju, bila najljepša. Sjećam se trenutka snimanja u studiju, nekako mi je ova pjesma legla na prvu. Vjerujem iskreno, da će ljudi uživati slušajući je.“
Za sam kraj, odvojite trenutak, pogledajte novi videospot i prepustite se emociji koju donosi:
Osim na Youtubeu, slušati je možete na svim relevantnim servisima, Spotify, Apple Music, Deezer, Tidal – https://bfan.link/ne-mogu-pobjeci
Autor glazbe/teksta: Miroslav Rus
Autor aranžmana: Miroslav Rus/Mihael Blum
Glazbeni producent: Miroslav Rus/Mihael Blum
Video: DARPRO.tv Video Production
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA S RIVE / Nekako s proljeća…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijePOZIV NA AUDICIJU / Traže se glasovi i lica za “Malog princa” i 66. Glazbene večeri u Sv. Donatu
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Južina i mjestimice kiša sve do petka, vikend stabilniji uz više sunca
-
Sport4 dana prijeŽETVA MEDALJA / Fantastični rezultati AK Alojzije Stepinac u Makarskoj i Zare Silić u Splitu





