Connect with us

Hrvatska

CRO DEMOSKOP / Nova anketa: HDZ-u ljeto nije završilo najbolje, a na listi negativaca su dva povratnika

Objavljeno

-

Da su izbori provedeni početkom rujna HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a

RTL Danas u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi istraživanje CRO Demoskop za kolovoz.

U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 4. rujna HDZ je zabilježio izbor od 28,2 posto (u odnosu na 29,4 posto iz kolovoza). Ovomjesečnim padom ocjene zaustavljen je tromjesečni trend rasta podrške HDZ-u (od lipnja do kolovoza rast podrške stranci iznosio je 3,7 postotnih bodova). Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 23 posto (prema 22,9 posto iz kolovoza).

Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 11,3 posto (prema prošlomjesečnih 10,9 posto). Most je na četvrtom mjestu s ovomjesečnom podrškom od 6,6 posto (prema 6 posto iz kolovoza). Na petom je mjestu stranka Marije Selak Raspudić s podrškom od 1,8 posto (prema kolovoških 1,7 posto), a slijedi “par” DP i Domino. Početkom rujna DP bilježi podršku od 1,5 posto (u kolovozu 1,6 posto), a Domino 1,4 posto (prema prošlomjesečnih 1,6 posto). Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio “uzimaju” HDZ i SDP (preko 50 posto birača).

Ostatak političkih stranaka grupirane su u dvije skupine s granicom na 1 posto. U prvoj skupini iznad 1 posto su tri stranke: Pravo i pravda (1,3 posto), IDS (1,2 posto) i Centar (1,1 posto).

Ispod 1 posto su: Nezavisna platforma Sjever (0,8 posto), Radnička fronta i HSS (obje po 0,7 posto), HNS (0,6 posto) te Fokus i HSU (obje po 0,5 posto). Hrvatski suverenisti i HSLS (po 0,4 posto). Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,4 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,8 posto neodlučnih (u usporedbi s 16,3 posto iz kolovoza).

Najpozitivniji političar

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 27,7 posto ispitanika (u odnosu na 27,5 posto iz kolovoza). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 15,7 posto (prema 17,3 posto iz prošlog mjerenja u kolovozu). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 3,8 posto (prema kolovoških 4,1 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 2,3 posto drži Dalija Orešković (u kolovozu 1,7 posto). Na petom je mjestu Ivana Kekin s izborom od 2,1 posto (u kolovozu 1,2 posto). Dalje slijede Ivan Anušić (2,0 posto), Marija Selak Raspudić (1,9 posto), Božo Petrov (1,7 posto), Sandra Benčić (1,4 posto), te Biljana Borzan i Siniša Hajdaš Dončić (oboje po 1,2 posto). U posljednjih mjesec dana najveći su “dobitnici” na ljestvici pozitivnih političara Ivana Kekin (plus 0,87 postotnih bodova), Dalija Orešković (plus 0,58), te Božo Petrov i Marija Selak Raspudić (oboje po 0,32 postotna boda).

Najnegativniji političar

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 33,2 posto (u odnosu na 31,8 posto iz kolovoza). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s izborom od 9,9 posto (u kolovozu 8,6 posto). Na trećem je mjestu Milorad Pupovac s izborom od 7,5 posto (u kolovozu 6,5 posto).

Slijedi Ivan Penava s izborom od 4,5 posto (prema kolovoških 5,9 posto). Peti izbor na ovoj ljestvici je Hrvoje Zekanović s izborom od 2,2 posto (u kolovozu 0,7 posto), a slijedi zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s izborom od 1,8 posto (u kolovozu 2,8 posto). Dalje slijede Dalija Orešković s 1,7 posto (u kolovozu 0,9 posto).

U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Gabrijela Žalac i Ivo Sanader (oboje po 1,6 posto izbora), te Gordan Grlić Radman (1,3 posto). Najveći “gubitnici” na ljestvici “negativaca” u promatranom razdoblju su: Hrvoje Zekanović (plus 1,5 postotni bod), Andrej Plenković (plus 1,4) i Zoran Milanović (plus 1,3).

Smjer kretanja zemlje i ocjena rada

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom rujna podupire 25,3 posto građana (preme 28,8 posto iz kolovoza). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 67,2 posto (prema 60,3 posto u kolovozu). Kakav je smjer zemlje ne zna 7,5 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 63,9 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi 18,2 posto. Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 14,8 posto; Možemo 8,4 posto; Most 4,5 posto).

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,25 (prema 3,28 iz prethodnog mjerenja u kolovozu). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,78), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,22), Mosta (3,19), Domovinskog pokreta (3,03) i dok je niža ocjena zabilježene među biračima HDZ-a (2,77).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,20 (u kolovozu ta je ocjena iznosila 2,22). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,09 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,79.

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,34 (prema prošlih 2,38). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,79), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje “darežljivi” (DP 2,49; Most 1,96; SDP 1,79; Možemo 1,66). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u šesnaestom mjesecu trećeg mandata podržava 29,4 posto ispitanika (prije mjesec dana 34,7).

Thompsonov koncert najvažniji događaj

Koncert Marka Perkovića Thompsona u Sinju i 30. obljetnica Oluje najvažniji događaji u kolovozu.

U posljednjih se mjesec dana nije izdvojio niti jedan događaj ili tema s izraženijim izborom kakav smo bilježili u većini prethodnih mjerenje. Tako i najčešći izbor za događaj mjeseca ovaj put bilježi izbor od svega 17,7 posto (sinjski koncert Marka Perkovića Thompsona).

Za ilustraciju ove koncentracije najvažnijeg događaja može poslužiti prošlomjesečno mjerenje kad je vojni mimohod zabilježio izbor od 30,8 posto, a usporedbe radi najveća razina je zabilježena nakon petrinjskog potresa 83,7 posto ili korona virus i lock-down 82,1 posto.

U ovomjesečnom mjerenju na drugom je mjestu proslava 30. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja s izborom od 16,3 posto ispitanika, dok je za njih 15,9 posto to bila tema inflacije i poskupljenja hrane i usluga.

Eskalacija rata u Gazi, povećanje brutalnosti izraelskih napada i politika izgladnjivanja, uz pritisak iz svijeta za okončanjem ove brutalnosti je najvažnija tema za 7,4 posto ispitanika.

Tri su teme s podrškom oko 5,5 posto: braniteljske akcije zabrane kulturnih manifestacija u Benkovcu i Šibeniku (5,7 posto), rasprave o navodnoj ustašizaciji zemlje (5,6 posto) i nastavak agresije Rusije na Ukrajinu, pokušaji Trumpa da okonča rat (5,5 posto).

Tri su događaja s izborom većim od 2 posto: ljetne vrućine i brojne lokalne oluje i nevremena (2,8 posto), slučaj novinarke Danke Derifaj, DORH nakon 4 godine od objave priloga na RTL-u pokrenuo postupak (2,5 posto), i prosvjedi i neredi u Srbiji (2,1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.

Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu