Hrvatska
Ne morate biti u Saboru da bi sudjelovali u kreiranju zakona. Možete to i od kuće
Zakone i akte poput državnog proračuna u Hrvatskoj donosi Hrvatski sabor kao zakonodavno tijelo, što zna svatko tko i ovlaš prati rad Sabora i rasprave zastupnika. No i običan građanin, promatrač saborskih rasprava u kojima se raspravlja o predloženim zakonima, izmjenama i dopunama istih ili podzakonskim aktima poput uredbi i pravilnika, aktivno može sudjelovati u tom procesu putem aplikacije e-Savjetovanja u sustavu e-Građani. Kako stoji na vladinim stranicama, savjetovanje sa zainteresiranom javnošću dio je procesa donošenja novih zakona, drugih propisa ili akata, a omogućuje uključivanje u javna savjetovanja u postupku donošenja istih. Jednostavnije rečeno, svatko tko smatra da ima nešto konstruktivno za reći o predloženim zakonima, može to učiniti putem aplikacije dok je savjetovanje otvoreno.
Više od 800 savjetovanja godišnje
Inače je propisano trajanje savjetovanja 30 dana, ali ono po potrebi može biti i skraćeno. Primjerice, nedavno savjetovanje o prijedlogu Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena zbog hitnosti njegova donošenja u Saboru trajalo je samo sedam dana.
Kako se uključiti i sudjelovati u e-Savjetovanjima možete pročitati OVDJE. Prema posljednjem dostupnom godišnjem izvješću, onom za 2023. godinu, koje je lani u rujnu predstavljeno na sjednici Vlade, te je godine provedeno 822 savjetovanja tijela državne uprave i državnih tijela putem portala e-Savjetovanja te 22 savjetovanja koje je provela Hrvatska narodna banka putem svoje internetske stranice.
Najveći broj savjetovanja s javnošću proveli su Ministarstvo poljoprivrede (182) i Ministarstvo financija (92). I ranijih godina najviše savjetovanja otvaralo je Ministarstvo poljoprivrede. U savjetovanjima je, dajući svoje prijedloge i primjedbe, sudjelovalo 6.445 fizičkih i pravnih osoba,a ukupno su ostavili 19.991 komentar.
Koji su zakoni izazvali najveći interes?
Od 2015. godine, kada je pokrenut središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću, do danas je ukupno je bilo kreirano 8019 savjetovanja. Trenutno je otvoreno 61 savjetovanje, a 75 čeka na odobravanje izvještaja.
Dosad najveći interes privuklo je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je bilo otvoreno tijekom travnja 2018. godine. U tih mjesec dana zainteresirani građani dali su čak 5043 komentara na nacrt tog prijedloga zakona. Osim tog, jako velik interes izazvalo je i savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, otvorenom u prosincu 2017. godine. U tom savjetovanju građani su dali 3305 komentara. Naravno, uz opasku da nije riječ o komentarima kakvi se najčešće mogu čitati ispod tekstova na portalima ili na društvenim mrežama, nego onima stručnog sadržaja i konstruktivnih primjedbama.
Stotine savjetovanja bez ijednog komentara
Više od tisuću komentara dosad je bilo na još pet savjetovanja: o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (2021. godine, 2748 komentara); o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi (2021. godine, 2809 komentara); o Nacrtu prijedloga Zakona o osobnoj asistenciji (2022. godine, 1283 komentara); o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (od 13. siječnja do 12. veljače ove godine, 1173 komentara) te o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (2022. godine, 1152 komentara).
S druge strane 491 savjetovanje imalo je samo jedan komentar, a stotine savjetovanja prošla su bez ijednog komentara.
Po savjetovanjima u samom europskom vrhu
Interes javnosti za savjetovanja varira između pojedinih tema. Od onih nedavno provedenih i onih koji su još u tijeku najviše interesa, a time i primjedbi i prijedloga, privuklo je savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji sa 119 komentara. Zatim svjetovanje s javnošću o Zakonu o grobljima, i to ponajprije zbog “spomenika koji veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu”, što je i navedeno kao najbitniji razlog za donošenje tog zakona. To je savjetovanje imalo 118 komentara. Također i već spomenuto savjetovanje o prijedlogu Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, budući da su inflacija i visoke cijene u posljednje vrijeme glavna tema u javnosti i medijima.
Sustav e-Savjetovanja tehnološki je poboljšan 2022. godine te je proširen i na jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave. Tada je istaknuto da je Hrvatska u provedbama savjetovanja s javnošću iznad europskog prosjeka, a prema tadašnjem izvješću OECD-a, čak pri samom europskom vrhu.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




