Nakon što je s kamatnom stopom od 2,89 posto na stambene kredite, znatno nižom od tržišnog prosjeka, izašla Hrvatska poštanska banka, sada je s novom ponudom stambenih kredita s kamatom od 2,85 posto istupila najveća banka u Hrvatskoj, Zagrebačka banka. Riječ je o akcijskoj ponudi koja je dostupna do 11. travnja ove godine. Efektivna stopa (EKS) iznosi 3,17 posto, a u Zabi kažu da su u ponudi i gotovinski krediti uz sniženu kamatnu stopu od 5,69 posto (EKS 5,85 posto) fiksno bez ugovaranja životnog osiguranja te 5,19 posto (EKS 6,67 posto) uz životno osiguranje otplate kredita.

“Cilj nam je podržati klijente u kupnji ili gradnji svog doma te im nudimo najnižu godišnju nominalnu kamatnu stopu na stambene kredite na tržištu. Ponudu mogu iskoristiti klijenti svih banaka za kupnju ili izgradnju nekretnine, kao i za refinanciranje postojećih stambenih kredita”, kažu u Zabi. Putem m-zabe
Omogućeno je i pokretanje ugovaranja gotovinskog kredita do 40 tisuća eura bez dolaska u poslovnicu putem m-zabe, a gotovinski kredit u iznosu do 15 tisuća eura moguće je u cijelosti realizirati putem m-zabe. Navode i reprezentativni primjer za stambeni kredit osiguran zalogom na stambenoj nekretnini: uz fiksnu kamatnu stopu od 2,85 posto godišnje, za cijelo razdoblje otplate kredita, rok otplate 30 godina, 360 mjesečnih anuiteta, otplatu u anuitetima s uključenim troškovima premija osiguranja nekretnine od požara i police osiguranja korisnika kredita od posljedice nesretnog slučaja te vođenje tekućeg računa, za kredit u iznosu od 70 tisuća eura EKS iznosi 3,17 posto, mjesečni anuitet 289,50 eura, a ukupni iznos koji klijent treba platiti je 107.952,91 eura.

Izgleda da je to sada najpovoljnija kamata na tržištu, uz onu HPB-ovu. Konkretno, Erste banka je na svojoj stranici kao povoljan oglasila stambeni kredit uz fiksnu stopu od 3,80 posto (EKS 4,38 posto), dostupan do 31. ožujka, dok OTP nudi fiksno od 3,69 do 4,09 posto. Na internetskoj stranici PBZ-a nudi se 4,08 posto, navodi Novi list. U skladu s očekivanjima, kamate na stambene kredite krenule su naniže, jer Europska središnja banka već je znatno snizila ključne stope te najavila i daljnja sniženja.

Međutim, banke u Hrvatskoj se, neovisno o kretanju cijene kapitala u europodručju, nalaze pred mogućim padom potražnje za stambenim kreditima, s obzirom na to da je sve manje građana uopće više kreditno sposobno.

Refinanciranje kredita
Jasno je onda da neke od njih kreću u bitku za još rijetke klijente koji uopće zadovoljavaju procjenu kreditne sposobnosti, i to prije nego na snagu stupe HNB-ove mjere.

I niže kamate doprinose priuštivosti, jer smanjuju ratu kredita i ukupni iznos koji se vraća, no premalo je to u odnosu na to kolike su cijene kvadrata, u uvjetima relativno niskih plaća koje prima većina građana. Isto tako, pokušavaju se sada i »preoteti« klijenti drugih banaka jer se poziva na refinanciranje već postojećih kredita i slično.

Cijene kvadrata stana i dalje su pak vrlo visoke, pogotovo u odnosu na plaće, a banke su u obvezi pratiti i životni minimum koji se naravno usklađuje s rastom inflacije.

Već samim time sve manje građana može uopće dobiti kredit, a uz to je Hrvatska narodna banka od 1. travnja najavila i strože kriterije za dobivanje kredita, što će dodatno onemogućiti dijelu klijenata da zadovolje te uvjete i dođu do stana.

Teško se na tržištu većih gradova može naći odmah useljiv stan, pogotovo u novogradnji, jeftiniji od primjerice 150 tisuća eura, osim onih jako male kvadrature, a za to ipak treba imati plaću veću od hrvatskog prosjeka, odnosno svakako veću od medijana, koji prema najnovijim podacima iznosi 1.162 eura. Polovica zaposlenih prima mjesečni dohodak niži od tog iznosa što im u startu umanjuje mogućnost podizanja stambenog kredita. S obzirom na cijene kvadrata, primjer od 70 tisuća eura izračuna ne čini se baš reprezentativan.

Imućniji nagrađeni
Nova pak HNB-ova pravila zahtijevat će i da omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite, dok omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Moći će se dakle dobiti kredit samo u visini 90 posto vrijednosti nekretnine, što znači da će trebati imati učešće u gotovini, a što je onda svakako dodatni “diskvalificirajući faktor” za mnoge. Pitanje je dakle tko će uopće moći biti kreditno sposoban da bi dobio kredit – pa i ovaj povoljniji, te riješio stambeno pitanje, a kamoli primjerice ostvario i neke pogodnosti iz repertoara Vladinih mjera poput povrata polovice iznosa PDV-a, ako kupi novogradnju, navodi Novi list.

Onaj tko bude mogao dići kredit – znači da je već među imućnijima u društvu, a onda će ga država nagraditi i povratom PDV-a. Vjerojatno će pak dio klijenata iskoristiti ovu mogućnost da podignu kredit bar do 1. travnja, jer će nakon toga biti još teže. Iako su zapravo HNB-ove mjere prvenstveno usmjerene prema smanjenju potrošačkog kreditiranja, pogodit će i stambeno. Vjerojatno će se stoga, do primjene mjera, kreditiranje u ovih mjesec i pol još i intenzivirati.