Connect with us

Hrvatska

Kako do stana? Sve manje građana može dobiti kredit, a situacija će uskoro postati još gora

Objavljeno

-

Nakon što je s kamatnom stopom od 2,89 posto na stambene kredite, znatno nižom od tržišnog prosjeka, izašla Hrvatska poštanska banka, sada je s novom ponudom stambenih kredita s kamatom od 2,85 posto istupila najveća banka u Hrvatskoj, Zagrebačka banka. Riječ je o akcijskoj ponudi koja je dostupna do 11. travnja ove godine. Efektivna stopa (EKS) iznosi 3,17 posto, a u Zabi kažu da su u ponudi i gotovinski krediti uz sniženu kamatnu stopu od 5,69 posto (EKS 5,85 posto) fiksno bez ugovaranja životnog osiguranja te 5,19 posto (EKS 6,67 posto) uz životno osiguranje otplate kredita.

“Cilj nam je podržati klijente u kupnji ili gradnji svog doma te im nudimo najnižu godišnju nominalnu kamatnu stopu na stambene kredite na tržištu. Ponudu mogu iskoristiti klijenti svih banaka za kupnju ili izgradnju nekretnine, kao i za refinanciranje postojećih stambenih kredita”, kažu u Zabi. Putem m-zabe
Omogućeno je i pokretanje ugovaranja gotovinskog kredita do 40 tisuća eura bez dolaska u poslovnicu putem m-zabe, a gotovinski kredit u iznosu do 15 tisuća eura moguće je u cijelosti realizirati putem m-zabe. Navode i reprezentativni primjer za stambeni kredit osiguran zalogom na stambenoj nekretnini: uz fiksnu kamatnu stopu od 2,85 posto godišnje, za cijelo razdoblje otplate kredita, rok otplate 30 godina, 360 mjesečnih anuiteta, otplatu u anuitetima s uključenim troškovima premija osiguranja nekretnine od požara i police osiguranja korisnika kredita od posljedice nesretnog slučaja te vođenje tekućeg računa, za kredit u iznosu od 70 tisuća eura EKS iznosi 3,17 posto, mjesečni anuitet 289,50 eura, a ukupni iznos koji klijent treba platiti je 107.952,91 eura.

Izgleda da je to sada najpovoljnija kamata na tržištu, uz onu HPB-ovu. Konkretno, Erste banka je na svojoj stranici kao povoljan oglasila stambeni kredit uz fiksnu stopu od 3,80 posto (EKS 4,38 posto), dostupan do 31. ožujka, dok OTP nudi fiksno od 3,69 do 4,09 posto. Na internetskoj stranici PBZ-a nudi se 4,08 posto, navodi Novi list. U skladu s očekivanjima, kamate na stambene kredite krenule su naniže, jer Europska središnja banka već je znatno snizila ključne stope te najavila i daljnja sniženja.

Međutim, banke u Hrvatskoj se, neovisno o kretanju cijene kapitala u europodručju, nalaze pred mogućim padom potražnje za stambenim kreditima, s obzirom na to da je sve manje građana uopće više kreditno sposobno.

Refinanciranje kredita
Jasno je onda da neke od njih kreću u bitku za još rijetke klijente koji uopće zadovoljavaju procjenu kreditne sposobnosti, i to prije nego na snagu stupe HNB-ove mjere.

I niže kamate doprinose priuštivosti, jer smanjuju ratu kredita i ukupni iznos koji se vraća, no premalo je to u odnosu na to kolike su cijene kvadrata, u uvjetima relativno niskih plaća koje prima većina građana. Isto tako, pokušavaju se sada i »preoteti« klijenti drugih banaka jer se poziva na refinanciranje već postojećih kredita i slično.

Cijene kvadrata stana i dalje su pak vrlo visoke, pogotovo u odnosu na plaće, a banke su u obvezi pratiti i životni minimum koji se naravno usklađuje s rastom inflacije.

Već samim time sve manje građana može uopće dobiti kredit, a uz to je Hrvatska narodna banka od 1. travnja najavila i strože kriterije za dobivanje kredita, što će dodatno onemogućiti dijelu klijenata da zadovolje te uvjete i dođu do stana.

Teško se na tržištu većih gradova može naći odmah useljiv stan, pogotovo u novogradnji, jeftiniji od primjerice 150 tisuća eura, osim onih jako male kvadrature, a za to ipak treba imati plaću veću od hrvatskog prosjeka, odnosno svakako veću od medijana, koji prema najnovijim podacima iznosi 1.162 eura. Polovica zaposlenih prima mjesečni dohodak niži od tog iznosa što im u startu umanjuje mogućnost podizanja stambenog kredita. S obzirom na cijene kvadrata, primjer od 70 tisuća eura izračuna ne čini se baš reprezentativan.

Imućniji nagrađeni
Nova pak HNB-ova pravila zahtijevat će i da omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite, dok omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Moći će se dakle dobiti kredit samo u visini 90 posto vrijednosti nekretnine, što znači da će trebati imati učešće u gotovini, a što je onda svakako dodatni “diskvalificirajući faktor” za mnoge. Pitanje je dakle tko će uopće moći biti kreditno sposoban da bi dobio kredit – pa i ovaj povoljniji, te riješio stambeno pitanje, a kamoli primjerice ostvario i neke pogodnosti iz repertoara Vladinih mjera poput povrata polovice iznosa PDV-a, ako kupi novogradnju, navodi Novi list.

Onaj tko bude mogao dići kredit – znači da je već među imućnijima u društvu, a onda će ga država nagraditi i povratom PDV-a. Vjerojatno će pak dio klijenata iskoristiti ovu mogućnost da podignu kredit bar do 1. travnja, jer će nakon toga biti još teže. Iako su zapravo HNB-ove mjere prvenstveno usmjerene prema smanjenju potrošačkog kreditiranja, pogodit će i stambeno. Vjerojatno će se stoga, do primjene mjera, kreditiranje u ovih mjesec i pol još i intenzivirati.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Fuchsu nije jasno: Ne nalazim nikakav razlog za štrajk u školstvu

Objavljeno

-

By

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su, nakon najave štrajka upozorenja u školstvu, ocijenili da zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakva razloga za štrajk.

“Od početka mandata Vlade, svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60 posto kumulativnog povećanja”, odgovorili su iz ministarstva nakon najave jednodnevnog štrajka upozorenja u školstvu koji će se održati 19. ožujka u organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod.

“Čak i za vrijeme korona krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto. U srednjim školama, od 2019. do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto.

U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura”, priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Uz to, napomenuli su, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. “Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, podsjetili su.

“Ako govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto što nam pokazuje da je, unatoč inflaciji, povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno”, stoji u priopćenju.

Što se tiče organizacije odgojno-obrazovnog rada na dan štrajka, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su da će se odvijati “na jednak način kao i u danima kada nije štrajk”, što znači da svi učenici dolaze u srijedu u školu. Na web stranicama škole bit će objavljene obavijesti ako neka škola neće moći organizirati niti dio odgojno-obrazovnog rada, napomenuli su.

Za ponedjeljak su sazvani sastanci sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola na kojima će im biti dane detaljne upute o organiziranju odgojno- obrazovnog rada za vrijeme štrajka, kao i upute o provođenju njihovih zakonskih obaveza o vođenju evidencije radnog vremena, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stiže obilna kiša, na snazi je posebno upozorenje! Vraćaju se minusi, bit će i snijega

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.

U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.

Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Nestabilno će biti i za vikend.

U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.

Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.

Još hladnije početkom novog tjedna.

U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.

Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Evo kolike će uskrsnice dobiti zaposleni u državnim firmama

Objavljeno

-

By

Iako je Uskrs 20. travnja, neke državne tvrtke već su objavile iznose uskrsnica za svoje zaposlenike. Iznosi su i ove godine skromni, pogotovo kada se uzme u obzir inflacija i cijena uskrsne košarice.

Mnoge će firme i ovaj Uskrs dijeliti uskrsnice. Iznosi su i više nego skromni, ako se uzme u obzir cijena uskrsne košarice. U odnosu na 2023. godinu, prošla je bila skuplja za 20 posto. Ova će sigurno biti još skuplja.

Primjerice ona najbogatija uskrsna košarica je prošle godine iznosila nevjerojatnih 395 eura. Ona srednja s jeftinijom ribom, odojkom i rolanom šunkom bila je 237 eura, a najskromnija – u kojoj su srdele, sušena lopatica i pile – bila je 116 eura.

Ove godine cijene uskrsne košarice sigurno će ići gore, pa će uskrsnice biti i više nego dobrodošle. Evo koliko će dobiti oni zaposleni u državnim firama.

Na upit DNEVNIK.hr-a, Janaf je odgovorio kako je pitanje dara pred Uskrs, kao i ostalih materijalnih prava zaposlenika, regulirano važećim Kolektivnim ugovorom JANAF-a d.d. te se postupa sukladno odredbama istog. Temeljem Kolektivnog ugovora svaki zaposlenik prima uoči Uskrsa dar u iznosu od 132,73 eura, priopćili su.

HEP-ova uskrsnica iznosit će 133 eura. Isplata će obuhvatiti oko 10.300 radnika.

HŽ Infrastruktura d.o.o. će isplatiti radnicima uskrsnicu u visini 150,00 eura po radniku. Iznos uskrsnice je određen prema važećem Kolektivnom ugovoru.

Uskrsnica se isplaćuje svim radnicima HŽ Infrastrukture d.o.o. Ukupan predviđeni iznos za uskrsnice je oko 790 tisuća eura, priopćili su nam iz HŽ Infrastrukture.

INA svojim radnicima isplaćuje uskrsnicu u iznosu od 132,72 eura neto u naravi, putem INA beneFIT kartice. Isplatom uskrsnice obuhvaćeni su svi radnici u društvima INA Grupe u Hrvatskoj, odnosno više od 8000 radnika.

Hrvatske ceste će radnicima isplatiti uskrsnicu u iznosu od 150,00 eura. Broj radnika koji ostvaruju pravo na navedenu isplatu iznosi 479.

Hrvatska pošta svojim će radnicima prema Kolektivnom ugovoru isplatiti jednokratnu prigodnu nagradu u iznosu od 133 eura. Pravo na isplatu nagrade ostvaruje 8.745 radnika.

Zaposlenici Gradske uprave Grada Zagreb, kojih je ukupno 3012, će prema Kolektivnom ugovoru, za Uskrs dobiti dar u naravi vrijednosti 132,72 eura, priopćili su.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu