Iduću su godinu mnogi već nazvali idealnom za planiranje odmora i spajanje blagdana i državnih praznika s vikendima. Nova godina je u srijedu pa se, sa samo dva radna dana, četvrtkom i petkom, može spojiti s vikendom 4. i 5. siječnja, a u ponedjeljak, 6. siječnja, blagdan je Sveta tri kralja, što znači mogući odmor od čak 6 dana.

Uskrs je sljedeće godine 20. travnja, a Uskrsni ponedjeljak kao i svake godine donosi dodatni neradni dan.

Praznik rada, 1. svibnja, pada na četvrtak pa se, spajanjem s petkom i vikendom, dobije četverodnevni odmor. Dan državnosti, 30. svibnja, je u petak, što znači produljeni trodnevni vikend.

Tijelovo, blagdan koji se uvijek slavi četvrtkom, iduće je godine 19. lipnja, a spajanjem s petkom dobiju se četiri dana odmora.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, 2025. obilježava se u utorak pa se, sa spojenim ponedjeljkom i vikendom prije, dobije četverodnevni odmor. Blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, je u petak, što znači – produljeni trodnevni vikend.

Blagdan Svih svetih, 1. studenog, je subota, a 18. studenog, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, utorak, pa se otvara mogućnost spajanja s vikendom prije.

Božić i blagdan svetog Stjepana iduće godine su u četvrtak i petak, na što se automatski nadovezuje vikend.

14 blagdana i državnih praznika

Pogled na novu kalendarsku godinu otkriva – 2025. izvrsna je za ono što Hrvati obožavaju – spajanje neradnih dana.

U godini pred nama 14 je slobodnih dana, odnosno blagdana ili državnih praznika. No ono što se zaista računa kao uspjeh su radni dani pretvoreni u neradne – takvih potencijalnih dana u 2025. bit će 6.

Prva šansa stiže već s prvim vikendom. Budući da Nova godina pada na srijedu, ako se spoji s vikendom i blagdanom Sv. Tri kralja dobiveno je 6 slobodnih dana.

A onda ništa sve do svibnja i Praznika rada, zatim blagdana Tijelova te državnih praznika u kolovozu i studenom.

Slobodni dani kod poslodavaca često imaju negativan predznak, no oni radnicima nisu darovani, oduzimaju se od dana godišnjeg odmora, a ne stoje ništa ni državu ni poslodavce.

“Mudri poslodavci se organiziraju tako da početkom godine daju mogućnost pred svoje radnike ako se neki blagdani, vikendi i nešto može spajati da se unaprijed jave kome bi kako pasalo i tako se rasporede”, kazao je Krešimir Sever za HRT, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Koliko god bili dobri u ovoj kombinatorici, ona nije svojstvena samo Hrvatima.

“To nije hrvatski izum, to nije hrvatski proizvod, vani izvan Hrvatske se to koristi dugi niz godina, u pravilu dogovorno, zna se već godinu dana unaprijed kako će se tko spajati”, dodao je Sever.

Slobodni dani pozitivno utječu na produktivnost

Da spajanje čini dobro i radniku i poslodavcu, potvrđuju istraživanja.

“Slobodni dani povoljno utječu na produktivnost, naravno da je tu važno i kako provodimo to slobodno vrijeme da se odvojimo i fizički od mailove, mobitela, ali i mentalno”, rekla je psihologinja Ines Begčević.

Ipak za ostvarivanje prava na slobodne dane nužan je obostran i pravodoban – dogovor.