Hrvatska
Hrvatski otoci tresu se od buke, Inspektorat priznaje: Ne kontroliramo ih
Arhipelag Paklenih otoka ispred grada Hvara zaštićeni je spomenik prirode u kategoriji “značajnog krajolika” još od 1972. godine, a po hrvatskim propisima na njemu buka ne bi smjela prelaziti 50 decibela tijekom dana, odnosno 45 decibela noću – što je tek neznatno jače od normalnog ljudskog govora. Unatoč tome, na ovim otocima postoji više ugostiteljskih objekata koji rade tijekom cijele noći i u kojima se pušta vrlo glasna glazba – neki od njih formalno su deklarirani kao “bistroi” ili “buffeti”, neki su u dokumentima prikazani kao restorani, premda je jasno da ogroman broj njih u stvarnosti djeluje kao noćni klub. Koji bi, po hrvatskim zakonima i predviđenim minimalnim tehničkim uvjetima, mogao djelovati isključivo u zatvorenom prostoru.
No kako su oni evidentno kruti, dosad se diljem obale očito prešutno toleriralo (i još uvijek tolerira) održavanje noćnih zabava na otvorenom, kako bi turistička ponuda ipak sadržavala i ovaj segment zabave.
Na samom otoku Hvaru klub Carpe Diem sinonim je upravo za to: kada u sitnim noćnim satima završi zabava u njegovom objektu u samom gradu, goste se brodicama prevozi do obližnje uvale Stipanska na Paklenim otocima, gdje partijanje traje do zore u objektu nazvanom Carpe Dim Beach. Dakako da ovaj klub nije jedini. Na Paklenim otocima više je sličnih, ali je najveći, a javnost se na njega dodatno skoncentrirala nakon nedavnog krvavog incidenta kada je vlasnik Josip Ćurković Ćos sa zaštitarima upao u konkurentski restoran i bar Gariful te pretukao vlasnika Ivana Gospodnetića i njegovog kuhara.
I završio u jednomjesečnom istražnom zatvoru, gdje će dočekati skori dvodnevni festival s nizom vrhunskih DJ-eva u njegovom Carpe Diem Beachu, kao svojevrsnu ekstenziju novosadskog festivala Exit.
Daleko od naselja pa se može bučiti!?
Čemu uopće služe propisi o zaštiti od buke – konkretno pravilnik o njenim najvišim dopuštenim razinama koji jasno definira da u značajnom krajobrazu poput Paklenih otoka ona ne bi smjela prelaziti glasnoću ljudskog govora – ukoliko se ondje mogu održavati cjelonoćne zabave, pa i festivali elektronske glazbe?
Takvo pitanje tportal je postavio Državnom inspektoratu, pod čijom kapom djeluje i Sanitarna inspekcija – te nakon četiri dana dobio odgovor u kojemu se de facto priznaje da se ništa od ovoga ne kontrolira.
“Propisi o buci prvenstveno imaju za cilj izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u naseljenom okolišu na boravišne prostore. U skladu s tim prilikom utvrđivanja provedbe mjera zaštite od buke mjerenja se provode ispred najugroženijih boravišnih prostora. U skladu s ciljem provedbe propisa o zaštiti od buke sanitarna inspekcija prvenstveno provodi nadzore nad objektima koji obavljaju registriranu djelatnost u blizini boravišnih prostora”, kazali su u Državnom inspektoratu za tportal.
Prevedeno – Pakleni otoci daleko su od naselja pa se ondje može bučiti, nema veze što su pola stoljeća zaštićeni kao spomenik prirode.
Provjerili papire
Sanitarni inspektori, doduše, tvrde da su u Carpe Diem Beachu obavili nadzor oko provedbe mjera za zaštitu od buke i da “tijekom nadzora nisu utvrđene nesukladnosti”, no iz njihova objašnjenja proizlazi da su zapravo tek pregledali dokumentaciju koju su im dali ugostitelji, a ne i da su sami bilo što mjerili na terenu.
“Nadzorom je utvrđeno da je nadzirana pravna osoba izvršila mjerenje razine buke koja se širi iz objekta putem pravne osobe ovlaštene za obavljanje stručnih poslova zaštite od buke te o istome predočila izvještaj o mjerenju buke okoliša sukladno kojem je utvrđeno da se koriste sustavi za reproduciranje zvuka odnosno izvori buke koji su elektronski ograničeni na dozvoljenu razinu buke,te da imisija buke sa svim pripadnim izvorima buke ne povećava postojeću razine buke za više od 1 dB(A) mjereno na mjestu udaljenom svega stotinu metara od predmetnog ugostiteljskog objekta, a najbliži stambeni objekti nalaze se u gradu Hvaru”, glasi puno objašnjenje sanitarnih inspektora.
Kako na ovoj lokaciji sve može biti po propisima koji bilo kakvu buku ograničavaju gotovo do razine šapata, a da se istovremeno upravo ovdje održavaju cjelonoćne zabave i festivali elektronske glazbe, izvan je granica racionalnog zaključivanja.
Sporne samo sanitarne iskaznice
Tportal je upitao Državni inspektorat i jesu li navraćali na Paklene otoke tijekom ove i prošle godine, te jesu li ondje zatekli kakve nepravilnosti i kakve su sankcije uslijedile. Uslijedio je polovični odgovor:
“Turistička inspekcija, inspekcija rada i inspekcija zaštite na radu te sanitarna inspekcija obavile su koordinirane inspekcijske nadzore u srpnju 2023. godine u uvali Stipanska, Palmižana, Ždrilac, Sv. Jerolim i uvala Vlaka”, kazali su iz Inspektorata i potom nabrojali:
“Inspekcija rada (zaštita na radu) obavila je 8 nadzora i utvrdila 19 povreda, turistička inspekcija obavila je 12 nadzora i utvrdila 17 povreda, sanitarna inspekcija obavila je 13 nadzora i utvrdila 19 povreda, Inspekcija rada (radni odnosi) obavila je 13 nadzora i utvrdila 17 povreda, a vodopravna inspekcija obavila je 1 nadzor i utvrdila 2 povrede”, otkrili su lanjske podatke koji se, ponovimo, odnose na više lokacija na Paklenim otocima, a ne samo na Carpe Diem Beach.
A ove godine, tvrde u Državnom inspektoratu, također su doplovili do poznatog arhipelaga otočića – no pronađene nepravilnosti bile su, rekli bismo, vrlo mršave.
U dva objekta zatečeni su djelatnici za koje nije osigurano stjecanje potrebnih znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane i osobnoj higijeni, prva je nepravilnost koja se, pojednostavljeno, odnosi na neposjedovanje sanitarne iskaznice radnika, pa su izrečene novčane kazne.
“U jednom od nadziranih objekata utvrđen prekršaj iz čl. 4. i 6. Zakona o zaštiti od buke jer se izvodila glazba uživo bez ugrađenog limitatora, te je doneseno usmeno rješenje kojim se zabranjuje uporaba elektroakustičkih izvora buke dok se ne provedu mjere zaštite od buke. Za navedeni prekršaj izdan je prekršajni nalog u iznosu od 6.636,14 eura za pravnu osobu i 1.327,23 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi”, izvještavaju iz Inspektorata.
Prevedeno – Zakon o zaštiti buke oni provode, ali ne i pravilnik koji štiti područja poput Paklenih otoka. I koji je, da ironija bude veća, sastavni dio istog tog zakona.
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Preteženo je vedro jutro diljem Hrvatske, temperature su skromne u kopnenoj Hrvatskoj, 9.3 stupnjeva izmjereno je jutros u Gospiću. Hladnija jutra najavljuju skori dolazak jeseni, koja je danas počela klimatološki.
U nastavku ponedjelja prevladavat će uglavnom sunčano, malo kiše može pasti na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru poslijepodne.
U utorak će biti nestabilnije, jačat će jugo i učestaliji će biti kiša i pljuskovi s grmljavinom, češći na Jadranu te u Gorskom kotaru i Lici, gdje mjestimice može biti obilnije oborine.
Nestabilno vrijeme nastavit će se još i tijekom srijede, povremeno će još biti kiše i pljuskova. Bit će malo manje toplo.
U četvrtak uglavnom suho posvuda, stabilnije i sunčanije, u skladu s tim ponovno i toplije.
Petak bi tek prolazno pljuskova moglo biti u sjevernim predjelima zemlje.
Za vikend pretežno sunčano i suho diljem zemlje.
Gotovina je i dalje najčešće sredstvo plaćanja. Lako je dostupna i pruža najviši stupanj zaštite privatnosti. Plaćanje karticom ili mobitelom uzelo je maha, ali uvođenje digitalnog eura pod posebnim je povećalom. Hoće li građani moći odlučivati kako će plaćati?
Digitalni euro bit će novo sredstvo plaćanja u Europskoj uniji, koje će izdavati Europska središnja banka. Kako je pojasnio za HRT Dario Hlupić Radić, voditelj Odjela za supervizorsko pravo HNB-a, građani će digitalnim eurom moći plaćati jednako kao gotovinom, u trgovinama i pri kupnji usluga.
“Moći ćemo plaćati čak i kada je pristup internetu otežan, a transakcije će se moći obavljati karticama, mobitelom ili računalom. Najvažnije je da će plaćanje biti besplatno za građane”, rekao je Hlupić Radić.
Gotovina ostaje u opticaju
U Hrvatskoj narodnoj banci naglašavaju da uvođenje digitalnog eura ne znači ukidanje novčanica i kovanica. I ministar financija Marko Primorac podržava digitalizaciju novca, istaknuvši da će ona donijeti brže i jeftinije transakcije.
“Gotovina i digitalna valuta trebale bi biti zakonito sredstvo plaćanja. Radimo na tome i nastojat ćemo da to vrijedi ne samo zakonski, nego i u praksi”, kazao je Primorac.
Brige oko privatnosti i sigurnosti
Istraživanja pokazuju da Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom, a ekonomski analitičar Ljubo Jurčić upozorava da bi potpuni prelazak na digitalno plaćanje mogao ugroziti ljudska prava i slobode.
“To bi se moglo dogoditi u sljedećih 10 do 20 godina, primjerice zbog terorizma ili drugih razloga, a tada bi rizik od potpune kontrole bio vrlo velik”, ocijenio je Jurčić.
Kibernetički napadi
Osim pitanja privatnosti, građani strahuju i od kibernetičkih napada te mogućeg gubitka novca iz digitalnih novčanika.
Projekt digitalnog eura trenutačno je u fazi pripreme, koja uključuje razvoj tehničke infrastrukture, zakonodavnog okvira i istraživanje korisničkih navika. Najranije bi mogao biti u uporabi potkraj 2028. godine.
Hrvatska
Prometni stručnjak: “Hajku protiv električnih romobila vode lobiji kojima ugrožavaju poslovanje”
Ovoga tjedna, kojemu još nije kraj, u Virovitici je 13-godišnjak na električnom romobilu s kacigom na glavi, ali bez dovoljno godina za legalno upravljanje, nakon sudara s osobnim automobilom pao na nogostup i zadobio ozljede. U Voćinu su istoga dana dvojica dječaka – stariji u dobi od 14, a mlađi tek 9-godišnjak, također na električnom romobilu doživjeli sudar s automobilom i zadobili ozljede.
Istoga dana, ali na Viru, puno gore je prošlo dvoje djece, oboje mlađe od 14 godina stradavši na električnom romobilu mnogo veće snage od zakonom dopuštene. Vozeći se njime na kolniku i bez zaštitnih kaciga u jednom trenuku su izgubili nadzor, pali i zadobili teške tjelesne ozljede. Ozljede dječaka koji je upravljao romobilom opasne su po život.
A ovoga ponedjeljka je u Vukovaru teške ozljede zadobila i 70-godišnjakinja koja je električnim romobilom kršeći tri propisa – vozeći prebrzo, kolnikom i bez zaštitne kacige, pala i završila u bolnici s teškim tjelesnim ozljedama.
To su samo neke ovotjedne prometne nesreće u kojima su stradali vozači svepopularnog prijevoznog sredstva. Baci li se pogled na crne kronike iz prošloga ili pretprošloga tjedna, a i onih ranijih, neizbježno se naiđe na niz sličnih vijesti. Stradavanja, srećom ne i pogibije na električnim romobilima, postaju prečesta pojava u Hrvatskoj.
Više od 250 stradalih ove godine
Početkom srpnja predstavnici MUP-a izvijestili su kako je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno čak 257 nesreća s ozlijeđenim osobama, od kojih 73 teško, koje su upravljale e-romobilima. Uz napomenu da je takvih nesreća vjerojatno bilo i više, ali nisu sve bile prijavljene.
Nakonferenciji za novinare održanoj 11.srpnja u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu upozoreno je na dramatičan porast broja teških ozljeda djece i adolescenata zbog padova s električnih romobila. Brojke stradalih, rečeno je tada, učetverostručene su u odnosu na prošlu godinu.
Postavši dotad već neizbježnim dijelom gradskog prometa, električni romobili su 2022. godine uvršteni u Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Strogi propisi bit će još stroži
Tamo su skupa s električnim monociklima, segwayima i sličnim, svrstani u kategoriju osobnog prijevoznog sredstva bez sjedećeg mjesta, čiji radni obujam motora nije veći od 25 kubika, a trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kilovata i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 kilometara na sat, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi tih 25 kilometara na sat. A samo ako nema pločnika, dozvoljeno je kretanje električnim romobilom po županijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama uz brzinu ograničenu na 50 kilometara na sat.
Tim je zakonskim izmjenama među ostalim određeno da je 14 godina dobna granica za upravljanje električnim romobilom, da se za vrijeme vožnje mora imati zaštitna kaciga na glavi, da na romobilu smije biti samo osoba koja upravlja njime, da pritom ne smije koristiti slušalice… Otprilike sve ono što su najčešći razlozi stradavanja romobilista na cestama.
Budući da se svi ti propisi učestalo krše i da naglo raste broj prometnih nesreća s električnim romobilima, policija već za jesen najavljuje strože mjere i nove izmjene zakona. To bi, među ostalim, uključivalo obveznu registraciju i tehnički pregled električnih romobila, obvezno osiguranje korisnika romobila, stroža ograničenja brzine i mjesta kretanja te visoke kazne za nepropisno korištenje, uključujući i kazne za roditelje maloljetnih prekršitelja.
Dobra alternativa gradskom prometu
Prometni stručnjak Željko Marušić zagovornik je električnih romobila u gradskom (mikro)prometu i smatra da su dobrodošla alternativa loše organiziranom prometu u gradovima, koja bi isti mogla rasteretiti i smanjiti za pet posto. Također smatra da bi se to rasterećenje moglo postići mogućnošću iznajmljivanja romobila u središtima gradova.
“Recimo, ako u Zagrebu idete s Trga bana Jelačića na Kvaternikov trg i platite najam električnog romobila par eura i vratite ga koncesionaru, brže stignete nego tramvajem ili taksijem”, kaže.
Marušić ne spori da je zaredao velik broj prometnih nesreća s električnim romobilima, ali smatra da se protiv tog prijevoznog sredstva vodi hajka.
“Iza te hajke stoji lobi taksista s ciljem da se ubije mikropromet u gradovima. Treba sustavno analizirati štetu od romobila. S jedne strane ima nesreća, ali s druge romobilisti ‘izvlače’ mnoge druge situacije u prometu. Čovjek koji vozi romobil neće voziti automobil i time neće stvarati gužvu u gradskom prometu. Ako ga vozite kako je propisano, ne više od 25 kilometara na sat, mala je izvjesnost da ćete stradati ili izgubiti glavu”, dodaje.
“Oni su za mikropromet, ne za običan promet”
Sudeći po policijskim izvješćima, jako je puno prometnih nesreća s električnim romobilima u manjim gradovima. Marušić kaže da u mjestima gdje nema javnog prijevoza ljudi često koriste romobile i za duže vožnje.
“Električni romobili trebali bi služiti samo za mikropromet, a ne za običan promet i vožnje po desetak kilometara do nekog susjednog mjesta. To je zloupotreba”, ističe.
Smatra da nošenje zaštitne kacige ne bi trebalo biti obveza nego preporuka.
“Kad ima kacigu na glavi vozaču romobila povećava se težište i rizik da mu stradaju ekstremiteti. Biciklistima je, zbog pada preko volana, glava prva na udaru, dok romobilistima najprije stradaju noge i ruke.”
I prijedlog da se romobili registriraju Marušić drži pogrešnim.
“Registriraju li se bicikli? Ne. Ja sam za to da se prijevoz električnim romobilima liberalizira, ali da bude puno više kontrole prometnih redara. Uvijek se govori koliko je stradalih na električnim romobilima, a nitko ne spominje koliko je manje stradalih u automobilima jer se romobili više koriste. Situaciju treba sagledati cjelovito”, kazao je.
TURSKA – HRVATSKA / Rekordna turska jedriličarka dovršila Soledad Sailing Challenge – plovidbu iz D-Marin Didim do D-Marin Borik
OBAVIJEST IZ OB ZADAR: Hitni pedijatrijski prijam od danas u zgradi Dnevnih bolnica!
NOVO ULAGANJE U ŠKOLSKI I LOKALNI SPORT / Završena zamjena poda u sportskoj dvorani OŠ Benkovac
“KAMO IDEMO, TATA?” / Večeras na 3. Zadarskom festivalu monodrame nježna i dirljiva predstava Drame plus i HNK Zadar
“100 KILOMETARA ZADRA” / U subotu s Uskoka kreće tradicionalni Oldtimer auto rally
-
Hrvatska5 dana prijePROGNOZA / Kiša, grmljavina i olujni vjetar: DHMZ izdao crveno upozorenje za tri regije
-
Hrvatska5 dana prijeSamo 222 ortodonta u Hrvatskoj: Liste čekanja i do godinu i pol
-
Sport4 dana prijeVEČERAS SPEKTAKULARNO FINALE NA VIŠNJIKU / Varoš i Sinjoretovo za titulu pobjednika turnira “Antonio Jurjević”, posjetitelje očekuje koncert Magazina!
-
Hrvatska4 dana prije336 PRIJAVA / Ljetni val koronavirusa puni ambulante: Zabilježen porast prodaje testova, ovo su simptomi