U Centru za kreativne industrije – INOVAcija u Zadru održana je konferencija „Otočno povezivanje i unaprjeđenje kvalitete života na otocima“, posvećena ključnim pitanjima svakodnevnog života i razvoja otočnih zajednica — vodoopskrbi, prometnoj povezanosti, zdravstvu, školstvu, digitalnoj dostupnosti, EU fondovima i održivom turizmu.

Konferenciju je organizirao medij 24sata, uz partnerstvo Zadarske županije, Grada Zadra i brojnih drugih institucija, a okupila je predstavnike županijske i lokalne razine, državnih tijela, javnih tvrtki, otočnih općina, zdravstvenog sustava, turizma i razvojnih agencija.

Zadarska županija ima 150 otoka i otočića, od kojih je 18 naseljeno, što joj daje posebnu odgovornost u planiranju otočnog razvoja. Kako je u uvodnom obraćanju istaknuo župan Josip Bilaver, otočna politika mora polaziti od konkretnih potreba stanovnika.

„Otočna politika nije jedan projekt, nego sustavan rad na terenu – od lučke infrastrukture i sanacije pomorskog dobra do širokopojasnog interneta, zdravstvene skrbi i demografskih mjera. Cilj nam je jasan: da život na otoku bude po mjeri njegovih stanovnika“, poručio je Bilaver.

Jedna od središnjih tema bila je vodoopskrba zadarskih otoka, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj. Planirani sustav obuhvaća 238 kilometara cjevovoda, 24 kilometra podmorskih dionica, 13 vodospremnika, 10 crpnih stanica i tri desalinizatora. Idejni projekti su završeni, a u izradi su 64 glavna projekta.

Prometna dostupnost, istaknuto je na konferenciji, ostaje jedno od temeljnih otočnih pitanja. U tom su kontekstu predstavljeni i projekti nove trajektne luke u Tkonu, ribarskih luka u Kalima i Gaženici, mjesne luke u Salima, koja je prošle godine nagrađena kao najbolji EU projekt u Hrvatskoj, a najavljene su i pripreme za proširenje luke u Preku. Zadarska županija planira i najmanje 1.500 novih komunalnih vezova, od kojih će značajan dio biti upravo na otocima.

Posebno je naglašena i dostupnost zdravstvene skrbi. Zadarska županija već godinama razvija modele prilagođene otočnim uvjetima, od ljekarni-brodica po čemu smo prvi u Europi, do brodice hitne pomoći koja više od dva desetljeća povezuje Ugljan i Pašman s Općom bolnicom Zadar. Otočni liječnik s Ugljana dr. Zvonko Mišlov predložio je razvoj modela mini doma zdravlja za područje Ugljana i Pašmana, osobito zbog velikog sezonskog povećanja broja stanovnika i turista.

Na konferenciji se govorilo i o obrazovanju, skrbi za starije, digitalnoj dostupnosti i održivom turizmu. Među istaknutim projektima su nova osnovna škola u Viru, financirana kroz NPOO, Dom za starije osobe u Preku s planiranim povećanjem kapaciteta te priprema doma na Pašmanu.

Kroz ITP mehanizam za zadarske je otoke osigurano oko 25,5 milijuna eura, a projekti poput „Otpornog arhipelaga“ i „Energije otoka“ već su u provedbi. Ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić istaknuo je kako su europska sredstva pokrenula niz pozitivnih razvojnih procesa na zadarskom području.

U panel raspravama sudjelovali su predstavnici Jadrolinije, Lučke uprave Zadar, Hrvatskih šuma, SAFU-a, Turističke zajednice Zadarske županije, Otočnog sabora, zdravstvenog sustava te otočnih općina Sali, Pašman, Preko i Vir. Posebno je naglašeno da razvoj otoka traži stalnu koordinaciju lokalne, županijske i državne razine, ali i rješenja koja se izravno osjećaju u svakodnevnom životu otočana.

Zaključak konferencije bio je da otoci ne smiju biti promatrani samo kao prostor sezonskog turizma, nego kao prostor stalnog i kvalitetnog života. Voda, promet, zdravstvo, školstvo, digitalna mreža i socijalne usluge nisu izdvojeni projekti, nego dijelovi iste politike — one koja otocima treba osigurati budućnost i uvjete života primjerene 21. stoljeću.