ZADAR / ŽUPANIJA
BRAČ / Gradu Zadru dodijeljeno pet ugovora za projekte na otocima
Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić danas je u Postirama na otoku Braču sudjelovao na 1. Sjednici otočnog vijeća.
Sjednicom Otočnog vijeća predsjedao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. S obzirom na to da je na sjednici u fokusu razvoj hrvatskih otoka te ključni infrastrukturni projekti, uz premijera na sjednici bili su prisutni i ministri nekoliko resornih ministarstava.
“Na hrvatskim otocima danas živi 127.000 ljudi. Njihova je posebnost i razvojni potencijal takav da trebaju i ciljane politike i posebno prilagođene razvojne instrumente. Mi smo, kada komparativno gledamo s drugim europskim zemljama, među onima koji su razvijali posebnu otočnu politiku već skoro četvrt stoljeća, i kroz zakonski okvir i kroz strategiju i kroz financiranje posebnim mjerama. Imamo 52 naseljena otoka i oni zasigurno zaslužuju posebno mjesto u našoj politici regionalnoga razvoja, rekao je premijer Andrej Plenković.
Nazočnima se na sjednici obratio i gradonačelnik Zadra Šime Erlić.
“Izuzetno mi je drago što smo danas ovdje i zahvaljujem se na dodijeljenim ugovorima Ministarstvu i Vladi. Ugovori koje smo danas dobili dovoljno govore o tome koliko Vlada kontinuirano brine o našim otocima. Ovo su projekti koji život znače našim otočanima, i izuzetno su bitni. Suradnjom Vlade, Županije i Grada otvaraju se prilike za organizacijom života na otocima i javnih usluga da budu barem približno jednake onome na kopnu. Otoci su naš najvrjedniji prostorni resurs.”, istaknuo je gradonačelnik Erlić te naglasio kako je najvažnije pitanje za zadarske otoke pitanje vodovodizacije otoka.
Taj se projekt, dodao je Erlić, s obzirom na 238 kilometara cjevovoda i 64 glavna projekta, ne može realizirati bez pomoći Vlade.
Uoči Sjednice, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uručilo je Ugovore za projekte u okviru Programa razvoja otoka u 2026. godini, ukupne vrijednosti 7,6 milijuna eura.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman te državna tajnica Zrinka Raguž uručile su Gradu Zadru pet ugovora u ukupnom iznosu od 279.519,55 eura. Za realizaciju projekta “Društveni dom Ist – izgradnja cisterne za vodu” osigurana bespovratna sredstva u iznosu od 52.289,55 eura, za projekt “Društveni dom “Premuda” – adaptacija i sanacija” u iznosu od 85.150,00 eura te za područne škole OŠ Zadarski otoci – Preuređenje područne škole Olib – OŠ Zadarski otoci i instalacije FNE u iznosu od 22.040,00 eura, preuređenje područne škole Silba – OŠ Zadarski otoci i instalacije FNE u iznosu od 29.360, 00 eura i preuređenje područnog objekta OŠ Zadarski otoci Veli Iž i instalacija FNE u iznosu od 90.680,00 eura.
Ugovore je preuzela Tihana Magaš, pročelnica UO za odgoj i školstvo, a projekte će provoditi Upravni odjeli Grada Zadra za odgoj i školstvo, za gospodarstvo, poduzetništvo i razvitak otoka te za EU fondove.
Među glavnim temama na današnjoj sjednici u Postirama na Braču su poboljšanje pomorske povezanosti, ulaganja u vodno-komunalnu infrastrukturu, ribarstvo i elektroenergetsku mrežu. Poseban naglasak stavlja se na jačanje infrastrukture na otocima koji tijekom turističke sezone bilježe višestruko povećanje broja stanovnika.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Proglašeni pobjednici 2. hrvatskog bijenala umjetničkog stakla u Muzeju antičkog stakla u Zadru
U Muzeju antičkog stakla u Zadru u petak 13. studenog 2026., svečano je otvoren 2. hrvatski bijenale umjetničkog stakla na kojem je predstavljeno 58 radova suvremene hrvatske umjetničke produkcije u staklu.

Za razliku od prvog izdanja ove manifestacije 2024. godine, na kojem je bila dozvoljena prijava i starijih radova te je bio revijalnog karaktera, na ovom drugom izdanju izloženi su novi radovi, nastali u protekle dvije godine te su u dvije kategorije dodijeljene i nagrade.
Ocjenjivački sud na čelu s izv. prof. dr. sc. Antonijom Mlikotom, pročelnicom Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, članicama Koraljkom Alavanjom i Nevenom Štokić iz Narodnog muzeja Zadar te Jadrankom Belevski i dr. sc. Vedranom Jović Gazić iz Muzeja antičkog stakla u Zadru u profesionalnoj kategoriji dodijelio je Grand Prix Kim Mikasović za rad “Lagani san jer nestat će dan”, a pobjednica u studentskoj kategoriji je Ema Hapač s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu sa svojom skulpturom „Grč u ruci”. Ocjenjivački sud je proglasio i 2. mjesto u profesionalnoj kategoriji koje je dodijeljeno Petru Doliću za rad “Komarča”, a 3. mjesto je osvojila Gordana Drinković za skulpturu „Velika očekivanja”.

Grand Prix, Velika nagrada Bijenala je dodijeljena instalaciji / skulpturi u staklu „Lagani san jer nestat će dan” mlade autorice Kim Mikasović. Kim Mikasović rođena je 2001. godine u Splitu i živi u Kaštel Lukšiću. Diplomirala je studij Odsjeka za slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi prof. art. Neli Ružić. Rad „Lagani san jer nestat će dan“, 2025., sastoji se od 103 ručno gravirane staklene pločice pojedinačnih dimenzija 3 x 5 x 0,8 cm, koje čine friz ukupne dužine 550 cm. Kako je sama umjetnica pojasnila: „Rad proizlazi iz višegodišnjeg istraživanja povijesti zgrade današnje Galerije umjetnina u Splitu, nekadašnje Stare bolnice i nahodišta za napuštenu djecu. Prostor koji danas pripada umjetnosti, danas čuva tragove siromaštva, bolesti i tihih odlazaka. Iako je velik dio arhivske građe nestao 1942. godine, sačuvani podaci svjedoče o visokoj smrtnosti neudomljene djece krajem 19. stoljeća, u pojedinim godinama i stopostotnoj. Polazeći od tih arhivskih zapisa, u radu izrađujem 103 ručno gravirana reljefa novorođenčadi u staklu, što odgovara broju umrle djece zabilježenom u jednoj godini iz razdoblja 1877. do 1892. Kroz tehniku graviranja stakla pokušavam dotaknuti one koji su ostali bez glasa i van sjećanja. Fragilnost stakla postaje metafora ranjivosti i prolaznosti života, dok svjetlo koje prolazi kroz reljefe postaje način osvjetljavanja zaboravljene povijesti prostora. Graviranje pritom priziva antičku praksu reljefnih pečata u prstenju kao simbola identiteta i prisutnosti, pri čemu reljefi postaju svojevrsni potpisi za djecu bez imena. Rad tako postaje tiha memorijalna gesta, ali i refleksija o suvremenim pitanjima skrbi, ranjivosti i odgovornosti prema onima koji ostaju nezaštićeni i nevidljivi.“

Ovaj konceptualni friz u graviranom staklu Kim Mikasović, emotivnog poetskog naziva vrlo je snažan i angažiran rad, koji s delikatnim staklenim pločicama postavljenim u nizu čini petmetarski epitaf preminuloj bezimenoj djeci sirotišta s kraja 19. stoljeća iz Splita. Upravo konceptualna fragilnost stakla uz graviranje kao izbor tehnike te repetitivni motiv novorođenčeta daju intenzivni osjećaj pijeteta. Sama Velika nagrada Bijenala bit će realizirana u vidu samostalne izložbe Kim Mikasović u Muzeju antičkog stakla u Zadru u rujnu 2027. godine.

Uvođenje studentske kategorije uz profesionalnu izuzetno je važno i za budućnost Bijenala hrvatskog umjetničkog stakla i za umjetničke akademije u Hrvatskoj. Studentskim se radovima smatraju oni nastali u sklopu obrazovnog programa neke od visokoškolskih ustanova, pod vodstvom mentora, a studenti radove upravo prijavljuju u dogovoru s mentorom. Kolegije koji se bave umjetničkom obradom stakla u Hrvatskoj za sad imaju jedino Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Ove godine zaprimljeno je 13 studentskih prijava, gotovo podjednako s obje akademije. U ovoj kategoriji pobjednički rad Eme Hapač mentorirala je asist. art. Vesna Rohaček Salamon s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Ema Hapač rođena je 2006. godine, završila je školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagreb, smjer kiparski dizajner. Studentica je prve godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer kiparstvo. Skulptura „Grč u ruci“, 2026. izrađena je u tehnici fuzije stakla u kalupu, dimenzija 7 x 14 x 20 cm. Prema njenom opisu: „Skulptura prikazuje studiju ruke u zgrčenom položaju. Grč u ruci označava specifičnu nemogućnost kontroliranog pokreta. Ruka ostaje u položaju kojeg tijelo ne prihvaća, ali ga smatra jedinim ugodnim s obzirom na bol. Tijelo se prilagođava i ostaje u položaju sve dok mu prestanak boli ne dopusti drugačije.“

Izuzetnom kiparskom vještinom, ova mlada autorica prikazala je jedan neugodni prolazni trenutak izuzetno ga vješto prenoseći u staklo te je nagrađena kao pobjednica studentske kategorije izradom rada u staklu pod pokroviteljstvom Bokart Glass, Bokart d.o.o.
Nagrade u staklu za pobjednike Bijenala izrađene su u radionici Muzeja antičkog stakla u Zadru. Za dizajn i ideju zaslužna je Jadranka Belevski, autorica projekta Bijenala hrvatskog umjetničkog stakla i kustosica izložbe, a za realizaciju Antonija Gospić i Marko Štefanac, majstori staklopuhači Muzeja.
Muzej antičkog stakla u Zadru čestita nagrađenima i zahvaljuje svim prijavljenim umjetnicima na interesu i podršci! Za dvije godine, 2028., održat će se 3. hrvatski bijenale umjetničkog stakla, veselimo se novim radovima i pozivamo sve zainteresirane da stvaraju umjetnost u staklu!

ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Uoči proslave Dana grada Zadra, gradonačelnik ugostio najuspješnije zadarske odgojno-obrazovne djelatnice
Svečani prijem održan je danas u Maloj vijećnici Grada Zadra.
Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić, zajedno s pročelnicom Upravnog odjela za odgoj i školstvo Tihanom Magaš, upriličio je u Maloj vijećnici svečani prijem za najuspješnije odgojno-obrazovne djelatnice s područja grada Zadra. Riječ je o dobitnicama godišnjeg priznanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za najbolje odgojno-obrazovne djelatnike u Republici Hrvatskoj, Renati Čizmin, dobitnici prestižne Državne nagrade tehničke kulture „Faust Vrančić“, te Aniti Mustać, koja je uz priznanje za najuspješnije djelatnike dobitnica I ugledne Nagrade „Ivan Filipović“.
Tijekom susreta gradonačelnik Erlić uputio je iskrene čestitke svim nagrađenim djelatnicama na iznimnoj predanosti, stručnosti i inovativnosti kojima svakodnevno unaprjeđuju nastavni proces i oblikuju mlade generacije Zadrana.
„Vaš predani rad nadilazi okvire redovne nastave i predstavlja temelj razvoja našega grada. Izuzetno smo ponosni što Zadar ima ovako velik broj djelatnica čija se izvrsnost prepoznaje na nacionalnoj razini. Grad Zadar će i dalje snažno ulagati u obrazovanje, podizati standarde u našim školama te podržavati vaše projekte i inicijative“, istaknuo je gradonačelnik Šime Erlić.
Nagrađene zadarske djelatnice s popisa najboljih odgojno-obrazovnih radnika su: Zrinka Klarin, učiteljica geografije (Osnovna škola Šime Budinića Zadar), Tamara Valčić, učiteljica tehničke kulture (Osnovna škola Šime Budinića Zadar), Nada Nekić, učiteljica njemačkog jezika (Osnovna škola Šime Budinića Zadar), Marina Šimičev, učiteljica vjeronauka (Osnovna škola Šime Budinića Zadar), Anita Mustać, učiteljica biologije (Osnovna škola Šime Budinića Zadar), Irena Dukić, ravnateljica (Osnovna škola Voštarnica-Zadar), Anita Šimac, učiteljica matematike (Osnovna škola Petra Preradovića Zadar), Gordana Šarić, učiteljica razredne nastave (Osnovna škola Šimuna Kožičića Benje Zadar), Ivana Maruna, učiteljica geografije (Katolička osnovna škola „Ivo Mašina“ Zadar), Sandra Bačić, nastavnica stručnih predmeta (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar) i Ivana Vitlov, nastavnica stručnih predmeta (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar)
Posebne čestitke upućene su dobitnicama najviših državnih priznanja u području odgoja, obrazovanja i tehničke kulture, i to Aniti Mustać, učiteljici savjetnici biologije i kemije iz Osnovne škole Šime Budinića Zadar, koja je dobitnica godišnje Nagrade „Ivan Filipović“ za značajna ostvarenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti u području osnovnog školstva, čime je još jednom potvrđen njezin izniman stručni i mentorski doprinos te Renati Čizmin, učiteljici savjetnici tehničke kulture iz Osnovne škole Šimuna Kožičića Benje Zadar i predsjednici Društva pedagoga tehničke kulture Zadar, koja je osvojila godišnju Državnu nagradu tehničke kulture „Faust Vrančić“ za dugogodišnji predani rad s učenicima te izniman doprinos razvoju i promicanju tehničke kulture i STEM područja.
U ime svih nagrađenih, gradonačelniku i Gradu Zadru na prijemu i kontinuiranoj podršci zahvalile su se prisutne djelatnice, istaknuvši kako im ovakva priznanja lokalne zajednice daju snažan vjetar u leđa i dodatan poticaj za daljnji rad s učenicima i nove obrazovne uspjehe. Susret je zaključen razgovorom o aktualnim izazovima u školstvu, projektima gradskih škola te planovima za daljnje unaprjeđenje uvjeta rada u zadarskom obrazovnom sustavu.
ZADAR / ŽUPANIJA
Širi se Zeleni val Zadarske županije: 200.000 eura za 12 projekata ozelenjavanja, novi poticaji za sadnju višnje maraške
Zadarska županija nastavlja s ulaganjima u zelenije i ugodnije životno okruženje te razvoj domaće poljoprivredne proizvodnje. Župan Josip Bilaver uručio je ugovore za dva programa – „Zeleni val 2026.”, vrijedan 200.000 eura, kojim se sufinancira ozelenjavanje javnih površina u gradovima i općinama, te novi trogodišnji program potpora za podizanje nasada višnje maraške, jedne od najprepoznatljivijih autohtonih voćnih kultura zadarskoga kraja.
Program „Zeleni val” provodi se drugu godinu zaredom, a na ovogodišnji javni poziv pristiglo je 12 prijava gradova i općina. Najviša pojedinačna potpora iznosi 18.525,22 eura, a raspodijeljeno je svih 200.000 eura. Time će se omogućiti sadnja novih stabala, drvoreda i ukrasnog bilja te uređenje zelenih površina na brojnim lokacijama diljem županije.
Župan Josip Bilaver istaknuo je kako je cilj programa, osim ljepšeg izgleda naselja, stvaranje kvalitetnijih uvjeta za život i prilagodba klimatskim promjenama.
„Želimo da naši gradovi i općine budu zeleniji, ljepši i ugodniji za život. Kroz ovaj program potičemo sadnju stotina novih stabala i uređenje javnih površina, ali istodobno pripremamo našu županiju za klimatske promjene s kojima se već suočavamo. Prva godina provedbe pokazala se vrlo uspješnom. Želimo spremno dočekati i novo financijsko razdoblje Europske unije, u kojem očekujemo dodatne mogućnosti financiranja zelenih ulaganja”, poručio je Bilaver.
Pohvalio je posebno Grad Zadar zbog kontinuiranog ulaganja u ozelenjavanje gradskih ulica i parkova te pozvao ostale gradove i općine da se uključe u program sljedeće godine. Naglasio je i kako briga o okolišu nije samo odgovornost institucija, nego i svakog pojedinca.
Erlić: U godinu i pol dana posadili smo oko 2.000 stabala
Gradonačelnik Zadra Šime Erlić zahvalio je Zadarskoj županiji na potpori, istaknuvši kako se program „Zeleni val” odlično nadovezuje na gradski plan ozelenjavanja.
„Želimo svaki mogući dio našega grada oplemeniti novim zelenilom i drvoredima te tako dodatno podići kvalitetu života naših sugrađana. Drago nam je što je Zadarska županija prepoznala važnost takvih ulaganja i uključila se svojim programom. Uz potporu od 18 tisuća eura na području Bokanjca posadit ćemo dodatnih 120 stabala. U posljednjih godinu i pol dana već smo posadili oko 2.000 stabala, a intenzivnu sadnju nastavljamo i tijekom zime, sve do proljeća. Naš je cilj zeleniji i ugodniji Zadar, u svim njegovim kvartovima”, poručio je Erlić.
Ovogodišnjim programom obuhvaćeni su projekti u 12 jedinica lokalne samouprave, od otoka i priobalja do Ravnih kotara i Bukovice. Općina Kolan posadit će 140 stabala tamarisa uz plažu Sveti Duh i parkiralište, dok će Grad Benkovac zasaditi 141 stablo na više lokacija, među kojima su Poljana, Šopot, Miranje Gornje, Benkovačko Selo, Buković i prostor dječjeg vrtića Bubamara. U Lišanima Ostrovičkim planirana je sadnja 50 čempresa i 25 dafina uz Osnovnu školu Ivana Gorana Kovačića, uz postavljanje sustava navodnjavanja, a u Stankovcima devet murvi i 13 koštela uz ispraćajnu dvoranu i groblje.
Općina Pakoštane uredit će drvored u Vrani sadnjom 141 koštele i 88 crnih jasena, dok će se u Vrsima saditi 40 murvi i 20 oleandara u Ulici Put Gospe od Zečeva. Grad Pag planira sadnju ukupno 91 stabla i ukrasnih grmova na području Prosike, Lokunje i parka Golija. U Biogradu na Moru projektom je predviđeno formiranje zelenog koridora u zoni Bučina, sa 40 stabala, 20 grmova i 160 trajnica. U Škabrnji će se posaditi 433 sadnice, među kojima je 26 stabala, na trgu i parkiralištu kod crkve. Grad Zadar zasadit će 120 stabala uz retencijsko-infiltracijsku građevinu na Bokanjcu.
Programom su obuhvaćene i općine Bibinje, gdje će se posaditi 19 stabala i 888 grmova uz prometnice i biciklističke staze te Posedarje, gdje je predviđena sadnja 76 stabala i grmova uz parkiralište, križni put, dječji vrtić, groblje, sportsku zonu i obalu.
Uz program ozelenjavanja, prvi put dodijeljeni su i ugovori za provedbu Programa potpore za podizanje novih nasada višnje maraške za razdoblje od 2026. do 2028. godine. Cilj je u tri godine podignuti oko 50 hektara novih nasada kulture koja ima dugu tradiciju i posebno mjesto u gospodarskoj i poljoprivrednoj povijesti zadarskoga kraja.
Program se provodi u suradnji s gradovima i općinama. Zadarska županija osigurava sredstva jedinicama lokalne samouprave, koje sudjeluju u sufinanciranju te putem vlastitih javnih poziva dodjeljuju potpore poljoprivrednicima na svom području.
Za prvi javni poziv osigurano je 100.000 eura, a u prvom ciklusu uključile su se Općina Zemunik Donji, Grad Benkovac, Općina Jasenice i Općina Škabrnja. Sedam poljoprivrednika podignut će nove nasade na ukupno 12,04 hektara, sa 6.620 sadnica, čime je već u prvoj godini premašen plan od 10 hektara.
Za ove projekte Zadarska županija osigurala je 60.496 eura, a gradovi i općine dodatnih 12.040 eura, što ukupno iznosi 72.536 eura. Župan Bilaver naglasio je kako je pokretanje programa rezultat razgovora s predstavnicima tvrtke Maraska, ali i želje da se ponovno osnaži proizvodnja kulture po kojoj je zadarsko područje desetljećima bilo prepoznatljivo.
„Gotovo da nema obitelji u našem kraju koja nije imala nekoga tko je radio u Maraski ili uzgajao višnju marašku. Nažalost, proizvodnja je tijekom godina znatno smanjena. Danas imamo priliku to promijeniti jer imamo iznimno kvalitetan proizvod, podneblje koje omogućuje vrhunsku proizvodnju, ali i ono što je jednako važno – tržište koje taj proizvod traži i spremno ga je platiti po dobrim cijenama. Želimo potaknuti nove nasade i postupno vraćati proizvodnju na razinu koju je nekada imala, a možda je jednog dana i premašiti”, istaknuo je Bilaver.
Šarić: Višnja maraška po kvaliteti je jedinstvena u svjetskim razmjerima
Važnost novog programa istaknuo je i načelnik Općine Zemunik Donji Ivica Šarić, naglasivši kako je riječ o značajnom poticaju za revitalizaciju proizvodnje jedne od najprepoznatljivijih kultura zadarskoga kraja.
„Drago mi je što je Zadarska županija prepoznala važnost višnje maraške, koja je po svojoj kvaliteti jedinstvena u svjetskim razmjerima. Posebno nas veseli što se, zahvaljujući novom vodstvu tvrtke Maraska i sve većem interesu tržišta, stvaraju uvjeti za obnovu proizvodnje. Više nema prodaje u bescjenje kao prije petnaestak godina, kada je zbog niskih otkupnih cijena došlo do značajnog smanjenja nasada. Vjerujem da će ovaj program dodatno potaknuti sadnju i nastaviti se i u godinama koje dolaze”, poručio je Šarić.
Na području Zemunika novim je ugovorom predviđena sadnja tri hektara višnje maraške, dok je najveći dio novih nasada, 7,5 hektara kod četiri korisnika, planiran u Škabrnji. Šarić je podsjetio kako postojeći nasadi tvrtke Maraska na području Zemunika i Poličnika obuhvaćaju oko 200 hektara, ali su dijelom već pri kraju svojeg proizvodnog vijeka te je započela njihova postupna obnova.
Općina Zemunik Donji priprema i stavljanje u funkciju dodatnih stotinjak hektara državnog poljoprivrednog zemljišta za uzgoj maraške.
Najavljen nastavak programa i u 2027. godini
Župan Bilaver najavio je kako će se program „Zeleni val” nastaviti i u sljedećoj proračunskoj godini, dok je program potpore za podizanje novih nasada višnje maraške predviđen do 2028. godine.
„Želimo Zadarsku županiju koja je iz godine u godinu sve ljepša i ugodnija za život, ali i županiju u kojoj poljoprivredna proizvodnja raste, a naši domaći proizvođači imaju sve bolje uvjete za rad. Upravo tome služe ovi programi i zato ćemo ih nastaviti i u 2027. godini”, zaključio je župan Bilaver.
Dodijeljene potpore – Zeleni val 2026.
| Grad / općina | Iznos potpore |
|---|---|
| Općina Kolan | 18.525,22 € |
| Grad Benkovac | 18.525,22 € |
| Općina Lišane Ostrovičke | 18.525,22 € |
| Općina Bibinje | 17.407,80 € |
| Općina Stankovci | 18.525,22 € |
| Općina Posedarje | 15.371,35 € |
| Općina Pakoštane | 18.525,22 € |
| Općina Vrsi | 9.907,90 € |
| Grad Pag | 18.525,22 € |
| Grad Biograd na Moru | 18.525,22 € |
| Općina Škabrnja | 9.111,19 € |
| Grad Zadar | 18.525,22 € |
| UKUPNO | 200.000,00 € |
Potpore za podizanje novih nasada višnje maraške
| Grad / općina | Broj korisnika | Površina | Broj sadnica | Ukupna potpora |
|---|---|---|---|---|
| Općina Zemunik Donji | 1 | 3,00 ha | 1.800 | 18.450 € |
| Grad Benkovac | 1 | 0,64 ha | 320 | 3.776 € |
| Općina Jasenice | 1 | 0,90 ha | 450 | 5.310 € |
| Općina Škabrnja | 4 | 7,50 ha | 4.050 | 45.000 € |
| UKUPNO | 7 | 12,04 ha | 6.620 | 72.536 € |
-
magazin5 dana prije(FOTOGALERIJA) MODNA NOĆ ZA PAMĆENJE: ModernA pretvorila raskošni Berekin Wedding & Events Resort u središte glamura, elegancije i vrhunske mode!
-
magazin1 tjedan prijeFOTOGALERIJA / Privlačka lignjada okupila 26 ekipa: Ulovljeno više od 70 kilograma liganja, evo tko je pobijedio
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prijeFOTOGALERIJA IZ OPĆE BOLNICE / Zadarski laboratorij ima najveseliju klapu!
-
magazin1 tjedan prijeŠPICA!





Sime Gregov
17. rujna 2026. at 9:56
Vi pisete o otocima gluposti dok ja zivim u strahu i placam porez na nekretnine ,porez na dohodak,kanalizaciju koju nemam i za koji sam priljucak platio 1996.Kad ce te vi sto tako lijepo znate govoriti zasukati rukave i meni ocistiti oko kuce da ne izgorim ako nedaj Boze dojde koji budala i zapali to.Eto gledali smo Omis i Brac a tko je slijedeci a vi ste krivi po zakonu jer ne radite to sto morate.