Hrvatska
Hrvatski otoci tresu se od buke, Inspektorat priznaje: Ne kontroliramo ih
Arhipelag Paklenih otoka ispred grada Hvara zaštićeni je spomenik prirode u kategoriji “značajnog krajolika” još od 1972. godine, a po hrvatskim propisima na njemu buka ne bi smjela prelaziti 50 decibela tijekom dana, odnosno 45 decibela noću – što je tek neznatno jače od normalnog ljudskog govora. Unatoč tome, na ovim otocima postoji više ugostiteljskih objekata koji rade tijekom cijele noći i u kojima se pušta vrlo glasna glazba – neki od njih formalno su deklarirani kao “bistroi” ili “buffeti”, neki su u dokumentima prikazani kao restorani, premda je jasno da ogroman broj njih u stvarnosti djeluje kao noćni klub. Koji bi, po hrvatskim zakonima i predviđenim minimalnim tehničkim uvjetima, mogao djelovati isključivo u zatvorenom prostoru.
No kako su oni evidentno kruti, dosad se diljem obale očito prešutno toleriralo (i još uvijek tolerira) održavanje noćnih zabava na otvorenom, kako bi turistička ponuda ipak sadržavala i ovaj segment zabave.
Na samom otoku Hvaru klub Carpe Diem sinonim je upravo za to: kada u sitnim noćnim satima završi zabava u njegovom objektu u samom gradu, goste se brodicama prevozi do obližnje uvale Stipanska na Paklenim otocima, gdje partijanje traje do zore u objektu nazvanom Carpe Dim Beach. Dakako da ovaj klub nije jedini. Na Paklenim otocima više je sličnih, ali je najveći, a javnost se na njega dodatno skoncentrirala nakon nedavnog krvavog incidenta kada je vlasnik Josip Ćurković Ćos sa zaštitarima upao u konkurentski restoran i bar Gariful te pretukao vlasnika Ivana Gospodnetića i njegovog kuhara.
I završio u jednomjesečnom istražnom zatvoru, gdje će dočekati skori dvodnevni festival s nizom vrhunskih DJ-eva u njegovom Carpe Diem Beachu, kao svojevrsnu ekstenziju novosadskog festivala Exit.
Daleko od naselja pa se može bučiti!?
Čemu uopće služe propisi o zaštiti od buke – konkretno pravilnik o njenim najvišim dopuštenim razinama koji jasno definira da u značajnom krajobrazu poput Paklenih otoka ona ne bi smjela prelaziti glasnoću ljudskog govora – ukoliko se ondje mogu održavati cjelonoćne zabave, pa i festivali elektronske glazbe?
Takvo pitanje tportal je postavio Državnom inspektoratu, pod čijom kapom djeluje i Sanitarna inspekcija – te nakon četiri dana dobio odgovor u kojemu se de facto priznaje da se ništa od ovoga ne kontrolira.
“Propisi o buci prvenstveno imaju za cilj izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u naseljenom okolišu na boravišne prostore. U skladu s tim prilikom utvrđivanja provedbe mjera zaštite od buke mjerenja se provode ispred najugroženijih boravišnih prostora. U skladu s ciljem provedbe propisa o zaštiti od buke sanitarna inspekcija prvenstveno provodi nadzore nad objektima koji obavljaju registriranu djelatnost u blizini boravišnih prostora”, kazali su u Državnom inspektoratu za tportal.
Prevedeno – Pakleni otoci daleko su od naselja pa se ondje može bučiti, nema veze što su pola stoljeća zaštićeni kao spomenik prirode.
Provjerili papire
Sanitarni inspektori, doduše, tvrde da su u Carpe Diem Beachu obavili nadzor oko provedbe mjera za zaštitu od buke i da “tijekom nadzora nisu utvrđene nesukladnosti”, no iz njihova objašnjenja proizlazi da su zapravo tek pregledali dokumentaciju koju su im dali ugostitelji, a ne i da su sami bilo što mjerili na terenu.
“Nadzorom je utvrđeno da je nadzirana pravna osoba izvršila mjerenje razine buke koja se širi iz objekta putem pravne osobe ovlaštene za obavljanje stručnih poslova zaštite od buke te o istome predočila izvještaj o mjerenju buke okoliša sukladno kojem je utvrđeno da se koriste sustavi za reproduciranje zvuka odnosno izvori buke koji su elektronski ograničeni na dozvoljenu razinu buke,te da imisija buke sa svim pripadnim izvorima buke ne povećava postojeću razine buke za više od 1 dB(A) mjereno na mjestu udaljenom svega stotinu metara od predmetnog ugostiteljskog objekta, a najbliži stambeni objekti nalaze se u gradu Hvaru”, glasi puno objašnjenje sanitarnih inspektora.
Kako na ovoj lokaciji sve može biti po propisima koji bilo kakvu buku ograničavaju gotovo do razine šapata, a da se istovremeno upravo ovdje održavaju cjelonoćne zabave i festivali elektronske glazbe, izvan je granica racionalnog zaključivanja.
Sporne samo sanitarne iskaznice
Tportal je upitao Državni inspektorat i jesu li navraćali na Paklene otoke tijekom ove i prošle godine, te jesu li ondje zatekli kakve nepravilnosti i kakve su sankcije uslijedile. Uslijedio je polovični odgovor:
“Turistička inspekcija, inspekcija rada i inspekcija zaštite na radu te sanitarna inspekcija obavile su koordinirane inspekcijske nadzore u srpnju 2023. godine u uvali Stipanska, Palmižana, Ždrilac, Sv. Jerolim i uvala Vlaka”, kazali su iz Inspektorata i potom nabrojali:
“Inspekcija rada (zaštita na radu) obavila je 8 nadzora i utvrdila 19 povreda, turistička inspekcija obavila je 12 nadzora i utvrdila 17 povreda, sanitarna inspekcija obavila je 13 nadzora i utvrdila 19 povreda, Inspekcija rada (radni odnosi) obavila je 13 nadzora i utvrdila 17 povreda, a vodopravna inspekcija obavila je 1 nadzor i utvrdila 2 povrede”, otkrili su lanjske podatke koji se, ponovimo, odnose na više lokacija na Paklenim otocima, a ne samo na Carpe Diem Beach.
A ove godine, tvrde u Državnom inspektoratu, također su doplovili do poznatog arhipelaga otočića – no pronađene nepravilnosti bile su, rekli bismo, vrlo mršave.
U dva objekta zatečeni su djelatnici za koje nije osigurano stjecanje potrebnih znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane i osobnoj higijeni, prva je nepravilnost koja se, pojednostavljeno, odnosi na neposjedovanje sanitarne iskaznice radnika, pa su izrečene novčane kazne.
“U jednom od nadziranih objekata utvrđen prekršaj iz čl. 4. i 6. Zakona o zaštiti od buke jer se izvodila glazba uživo bez ugrađenog limitatora, te je doneseno usmeno rješenje kojim se zabranjuje uporaba elektroakustičkih izvora buke dok se ne provedu mjere zaštite od buke. Za navedeni prekršaj izdan je prekršajni nalog u iznosu od 6.636,14 eura za pravnu osobu i 1.327,23 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi”, izvještavaju iz Inspektorata.
Prevedeno – Zakon o zaštiti buke oni provode, ali ne i pravilnik koji štiti područja poput Paklenih otoka. I koji je, da ironija bude veća, sastavni dio istog tog zakona.
Hrvatska
DHMZ izdao posebno upozorenje-Moguće bujične poplave na zadarskom području
Zbog promjene vremena koja je zahvatila Hrvatsku Državni hidrometeorološki zavod izdao je posebno priopćenje.
U nastavku ga prenosimo u cijelosti:
“Sukladno vremenskoj situaciji, prognozirana obilna intenzivna oborina tijekom sljedeća tri dana mogla bi uzrokovati bujične i urbane poplave, a koje u nižim dijelovima slivova mogu uzrokovati visoke vodostaje rijeka s mogućim ulaskom u mjere obrane od poplava.
Početak nepovoljne hidrološke situacije s bujičnim i urbanim poplavama je od jutros na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru (npr. Gornja Dobra, Kupa), dalje uz granicu sa Slovenijom, a s daljnjim razvojem vremena od noćas i nadalje i u Lici (npr. Otuča, Lika i Gacka), zadarskom zaleđu i Zadru.
Obilna oborina prognozirana za kraj četvrtka (3. listopada) i petak (4. listopada) će također povećati mogućnost bujica uz središnju i južnu jadransku obalu i u zaleđu. U nižim dijelovima slivova tečenje će usporiti i podizati vodostaje rijeka i sljedeći tjedan.
Zbog obilnih oborina velike vode
Europski centar za srednjoročne vremenske prognoza (ECMWF) za područja zapadne Slovenije, jadranske obale i zaleđa, Gorskog kotara i Like daje visoke izglede za obilne oborine (iznad 150 mm) u narednih deset dana od kojih će se glavnina ostvariti do ovog vikenda. Stoga hidrološki model Europskog sustava upozorenja na poplave (EFAS) ukazuje na značajnu mogućnost pojave velikih voda na Rječini, Kupi, Dobri, Mrežnici, Korani, Glini, Uni, Lici, Gackoj, Zrmanji, ali i Savi, Muri i Dravi sljedećih dana.
Operativni hidrološki modeli DHMZ-a također ukazuju na velike vode sljedećih dana za slivove Kupe, Une, Like i Gacke, Zrmanje, Krke i Cetine, ali i povećane dotoke Save, Mure i Drave.
Prema aktualnih hidrološkim prognostičkim materijalima povećanje vodostaja na gornjoj Savi počinje od noćas do nedjelje. Nizvodno od ušća Kupe i Une u Savu porast će biti sporiji, ali značajan jer će ove dvije rijeke donijeti velike količine vode.
Sava u Zagrebu i nizvodno, kao i Kupa, Dobra, Korana, Mrežnica, Glina, Una, Lika, Gacka će doseći mjere obrane od poplava čiji će stupanj ovisiti o ostvarenoj oborini i njenom intenzitetu. Mura i Drava bi na ulazu u Hrvatsku svoje maksimume mogle imati u petak /subotu u nižim mjerama obrane od poplava ovisno o oborini u Austriji i Sloveniji.
Moguće bujične i urbane poplave
Velika količina oborine u kratko vrijeme može prouzročiti bujične i urbane poplave počevši od danas u Istri, Gorskom kotaru i dalje uz granicu sa Slovenijom. Sa širenjem oborina danas, tijekom sljedeće noći i dana i mogućnost pojava bujica se širi na Liku, Dalmaciju i zaleđe.
Poseban naglasak stavljamo na Gornju Dobru (Ogulin), Otuču (Gračac), Liku, Gacku, Zrmanju, Zadar i zadarsko zaleđe. Tijekom noći s četvrtka (3. listopada) na petak (4. listopada) i u petak se takva mogućnost povećava i na području središnje i južne Dalmacije zbog razvoja konvektivnih oborina.”
Hrvatska
150 Hrvata se nalazi u Libanonu, njih šest zatražilo pomoć
S hrvatskim državljanima je u kontaktu nadležno hrvatsko Veleposlanstvo u Kairu, koje nerezidencijalno pokriva tu zemlju, piše Večernji. Oko 150 državljana Republike Hrvatske boravi na području Libanona, a do jučer je njih šestero zatražilo pomoć oko bržeg napuštanja te države, kažu nam iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Dodatni zahtjevi za pružanjem konzularne pomoći hrvatskim državljanima s područja Libanona više nisu zaprimljeni.
Hrvatsko veleposlanstvo u Kairu
S hrvatskim državljanima je u kontaktu nadležno hrvatsko Veleposlanstvo u Kairu, koje nerezidencijalno pokriva tu zemlju, javlja Večernji list.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova još je ranije pozvalo sve hrvatske državljane u Libanonu da zbog pogoršanja situacije u regiji napuste tu zemlju a one koji planiraju putovati da odustanu od putovanja. Veliki broj državljana RH koji se nalaze u Libanonu imaju dvojno državljanstvo.
Hrvatska
Policija po nalogu europskog tužiteljstva uhitila dvije osobe. Varali sa subvencijama
Po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) primorsko-goranska policija uhitila je dvije osobe osumnjičene za subvencijsku prijevaru.
Policija je kratko izvijestila da je u koordinaciji sa zagrebačkim Uredom europskog javnog tužitelja jutros započela realizaciju zadnje faze kriminalističkog istraživanja, pri čemu je uhićeno dvoje hrvatskih državljana. Riječ je o subvencijskoj prijevare u sklopu natječaja Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, koji je raspisala hrvatska Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Tijekom dana provodit će se hitne dokazne radnje, poput pretresa, a EPPO će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u ovom predmetu o čemu će, kako ističu, pravodobno obavijestiti javnost.
-
magazin2 dana prije
MEGA FOTOGALERIJA / Biograd na Moru ugostio najveći modni spektakl! Bure centar bio je premalen za sve koji su željeli uživati u ovoj modnoj poslastici
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
NIZ OBAVIJESTI IZ VODOVODA: U četvrtak bez vode Vrsi i šest ulica u Zadru; a u petak…
-
Grad4 dana prije
Iz Biograda danas starta druga etapa utrke CRO Race
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Prijem studenata prve godine na Sveučilištu u Zadru