Connect with us

Svijet

Ptičja gripa izbila kod krava. Objavljeno koje grupe ljudi su u najvećem riziku od infekcije

Objavljeno

-

unsplash

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena u srijedu je priopćila da radi na jačanju federalnih smjernica za testiranje odgovora javnog zdravstva u slučaju da se epidemija ptičje gripe kod krava proširi i među ljudima.

Državni zdravstveni laboratoriji poslali su “oko 25” ljudskih uzoraka CDC-u na referentno testiranje usred trenutačne epidemije. Prati se više od 100 radnika na farmama krava. Dužnosnici su odbili odgovoriti na pitanja o tome gdje se nalaze nadzirani radnici, rekavši samo da dužnosnici “slijede stado” zaraženih krava, prenosi Politico.

“Rizik da od jednog ili dva sporadična slučaja postane nešto od međunarodnog značaja nije beznačajan”, rekao je Nirav Shah, glavni zamjenik direktora CDC-a, na događaju Vijeća za vanjske odnose u srijedu. “Svi smo vidjeli kako se virus može proširiti svijetom prije nego što je javno zdravstvo uopće imalo priliku pokrenuti se. To je rizik i moramo ga imati na umu.”

Savezni dužnosnici rekli su da agencije rade na podizanju “široke svijesti” o trenutnim rizicima za ljude, koji su i dalje “niski” usred epidemije među kravama i pticama. “Ali postoje određene skupine ljudi koje su u većem riziku od infekcije i koje bi trebale poduzeti mjere opreza”, rekao je Demetre Daskalakis, ravnatelj CDC-ovog Nacionalnog centra za imunizaciju i respiratorne bolesti.

Te skupine uključuju proizvođače mlijeka i radnike na mliječnim farmama, osobito zbog zabrinutosti da se virus asimptomatski širi među kravama.

No i dalje su veliki izazovi testiranja ljudi, uključujući poljoprivrednike koji su bili u kontaktu sa zaraženom stokom.

Federalni režim testiranja do sada je kasnio, nakon što je virus među mliječnim kravama identificiran prije više od mjesec dana i vjerojatno se širio mjesecima prije toga.

Daskalakis je rekao da CDC vrši nadzor i prati simptome primijećene kod pacijenata diljem zemlje te da nije pronašao nikakve neuobičajene trendove ili aktivnosti koje bi sugerirale da se ptičja gripa proširila na ljude. Potvrđeno je da se jedna osoba zarazila ptičjom gripom – teksaška mljekarka koja je pokazala simptome konjunktivitisa i koja se u međuvremenu oporavila.

CDC je objavio privremene preporuke za ljude koji su izloženi riziku od izlaganja, uključujući radnike na farmama i u klaonicama, kao i preporuke za državne i lokalne zdravstvene službenike o tome kako spriječiti izlaganje i uočiti simptome.

Izbijanje epidemije

Vjeruje se da su divlje ptice bile prvi izvor zaraze. Međudržavno kretanje krava od tada je proširilo virus među 36 poznatih stada goveda u devet saveznih američkih država. Dužnosnici Bidenove administracije žure kako bi osigurali da se epidemija ne pretvori u još jednu pandemiju, dok pokušavaju ograničiti ekonomski udarac američkom mliječnom sektoru.

Savezni dužnosnici također su u srijedu rekli da je FDA provela daljnje testiranje na 201 uzorku mlijeka koji su u početku bili pozitivni na čestice ptičje gripe, uključujući u pasteriziranim maloprodajnim mliječnim proizvodima poput svježeg sira i kiselog vrhnja. FDA nije pronašla nove fragmente živog virusa, rekli su dužnosnici, potvrđujući svoju procjenu da je zaliha pasteriziranog mlijeka u SAD-u sigurna. Ponovili su prethodna upozorenja o rizicima pijenja sirovog mlijeka.

USDA je testirala najmanje 2000 potencijalno zaraženih goveda i očekuje povećanje broja testiranja jer provodi saveznu naredbu koja zahtijeva testiranje mliječnih goveda prije njihovog međudržavnog prijevoza.

Zabrinutost oko sigurnosti zaliha govedine u SAD-u mogla bi brzo izazvati komplikacije u trgovini. Kolumbija je već ograničila uvoz američke govedine, navodeći kao razlog širenje ptičje gripe u mliječnim stadima. No trgovačke skupine poput National Cattlemen’s Beef Association pripisale su taj potez politici, ističući da SAD trenutno ne dopušta uvoz kolumbijske govedine.

Službenici USDA-e nastojali su umiriti trgovinske partnere, napominjući “robusni sustav nadzora” za bolesti životinja koji pomaže u održavanju sigurne opskrbe hranom za “domaća i međunarodna tržišta”, rekao je glasnogovornik Allan Rodriguez u izjavi.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Pojavila se nova vrsta koronavirusa: Europska zemlja ponovno bilježi porast broja zaraženih

Objavljeno

-

By

Broj potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom u Njemačkoj ponovno raste. Prema najnovijim podacima Instituta Robert Koch (RKI), u 37. tjednu 2025. zabilježeno je ukupno 2.396 novih infekcija, što je porast u odnosu na 2.153 slučaja iz prethodnog tjedna.

Taj uzlazni trend traje od kraja kolovoza, a očekuje se njegov nastavak i do kraja rujna.

Istovremeno je u porastu i broj slučajeva akutnih respiratornih infekcija među svim dobnim skupinama. Iako sve više ljudi traži liječničku pomoć zbog blažih simptoma, broj težih slučajeva koji zahtijevaju bolničko liječenje i dalje je nizak. To znači da se zaraza širi, ali jaka epidemija trenutno nije prisutna, prenosi Fenix Magazin.

Dominacija novog soja “Stratus”

Središnju ulogu u trenutnom porastu ima nova varijanta virusa – XFG, poznata i pod nazivom “Stratus”. Prema podacima RKI-ja, ovaj soj je otkriven u 84 % analiziranih uzoraka i trenutačno dominira u Njemačkoj. U usporedbi, u tjednima 32 i 33 njegov udio bio je 65 %. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je “Stratus” zarazniji od prethodnih sojeva, no ne postoje dokazi da uzrokuje teže oblike bolesti.

RKI ističe da su, uz koronavirus, trenutno prisutni i rinovirusi te parainfluenca, što podsjeća na situaciju nakon ljetnih praznika prethodnih godina, kada su respiratorne infekcije bile učestalije.

Poznati preventivni liječnik i medicinski novinar Christoph Specht ističe da je ovakav razvoj događaja očekivan. “Koronavirus je ostao s nama – s njim ćemo živjeti dugoročno”, rekao je za njemački medij ntv.de. Porast infekcija u rujnu tipičan je za hladnije razdoblje kada se ljudi više zadržavaju u zatvorenim prostorima, čime se širenje virusa olakšava.

Specht također naglašava kako trenutna situacija nije usporediva s prvim godinama pandemije. “Naš imunitet je sada mnogo jači, a simptomi koje ljudi prijavljuju uglavnom su blagi – promuklost, bolno grlo, klasični simptomi prehlade.”

Zdravstveni sustav još nije pod pritiskom

Iako se u bolnicama i liječničkim ordinacijama zasad ne bilježi značajan porast broja pacijenata s koronom, stručnjaci upozoravaju da bi opterećenje moglo rasti u nadolazećim tjednima, posebno ako se poklope sezona gripe, RSV i covid-19.

Za širu populaciju preporučuje se oprez, osobito za rizične skupine, uključujući nošenje maski. Međutim, Specht smatra da nema potrebe za posebnom zabrinutošću: “Koronavirus više nije iznimka – ako se netko boji korone, trebao bi se bojati i ostalih virusa koji kruže tijekom jeseni i zime.”

 
Nastavi čitati

Svijet

Koliko je novaca “normalno” imati na tekućem računu?

Objavljeno

-

By

Deutsche Bank je objavila rezultate studije o prosječnim iznosima na tekućim računima po starosnim grupama, s velikim razlikama između generacija.

Koliko novca osoba treba imati na svom tekućem računu?

Na ovo pitanje nije lako odgovoriti, ali nova studija Deutsche Bank nudi uvid u prosječne iznose štednje Nijemaca, raščlanjene po starosnim grupama.

Prema istraživanju, pokazalo se da mlađi ljudi imaju manje ušteđevine na svojim tekućim računima, dok stariji građani imaju veće iznose :

Osobe starosti od 16 do 24 godine imaju u prosjeku 1.400 eura na svom računu.

Za one od 25 do 34 godine, prosjek raste na 2.200 eura.

Oni starosti od 35 do 44 godine zarađuju u prosjeku 2.600 eura.

Starosna grupa od 45 do 54 godine ima otprilike 3.300 eura.

Osobe starosti od 55 do 64 godine u prosjeku imaju 3.100 eura.

Najviši prosjek je za one starije od 75 godina – čak 4.200 eura.

Što znači “normalno” stanje na računu?

Važno je napomenuti da su ovo prosječne vrijednosti koje ne odražavaju nužno stvarno financijsko stanje pojedinaca.

Ukratko, koncept ‘normalnog’ u datom slučaju je subjektivan – zavisi od načina života, prihoda, troškova i finanCijskih ciljeva, podsjeća Fenix Magazin.

Također postoje velike regionalne razlike: u urbanim područjima prosječni iznosi su veći nego u ruralnim područjima, a neke njemačke savezne države bilježe značajne razlike u štednji.

Imate li previše novca na računu?

Ovo možda nije pametno rješenje. Iako je osjećaj sigurnosti važan, držanje velikih količina novca na tekućem računu nije finansijski isplativo. Novac koji stoji na računu ne donosi vam nikakav prihod, a inflacija s vremenom smanjuje njegovu vrijednost.

Držanje određenog iznosa na tekućem računu ima smisla za likvidnost, ali pametno upravljanje viškom sredstava donosi dugoročnu finansijsku sigurnost i rast štednje. Prilagodite strategiju štednje svojim potrebama i ne dozvolite da vam novac ‘spava’ na računu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Radioaktivna tempirana bomba “spava” duboko na dnu oceana i prijeti milijunima

Objavljeno

-

By

Screenshot / N1BiH

Duboko u Atlantskom oceanu leži opasnost koja bi mogla pogoditi milijune ljudi širom svijeta, a gotovo nitko od nas nije svjestan toga.

Atomska bombardiranja koja su okončala Drugi svjetski rat označila su i važnu prekretnicu za istraživanje nuklearne energije. Nuklearne sile u Europi, poput Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza, provodile su opsežna istraživanja na ovom području od sredine 1940-ih nadalje. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska posebno su se istaknule svojim nuklearnim programima.

U to se vrijeme punjenje nuklearnog otpada u bačve, prekrivanje asfaltom i betonom te bacanje u more smatralo sigurnom metodom odlaganja. Štoviše, ta se praksa nastavila sve do 1990. godine.

Više od 200.000 bačvi radioaktivnog otpada trenutačno leži na dnu Atlantskog oceana. Neke su bačve ondje već više od 50 godina, a većina se nalazi na dubini od oko 4.000 metara, stotinama milja od francuske obale.

U svojim ranijim izjavama znanstvenici su upozoravali da bi se taj otpad mogao ugraditi u morski hranidbeni lanac i da bi ga mogla apsorbirati morska bića.

Tempirane bombe

Ako bi se taj scenarij ostvario, postoji zabrinutost da bi radioaktivne tvari kontaminirale plodove mora koje konzumiraju milijuni ljudi, što bi rezultiralo dugoročnim zdravstvenim rizicima poput oštećenja tkiva i povećanih stopa raka.

Tim francuskih znanstvenika sada istražuje sudbinu tih potopljenih bačvi, opisanih kao “radioaktivne tempirane bombe”.

Istraživači će također analizirati pozadinsko zračenje kako bi razlikovali onečišćenje iz bačvi od drugih izvora, poput nuklearnih nesreća ili dopuštenih ispuštanja otpadnih voda iz elektrana.

A bilo je pod kontrolom


Kad su europske zemlje počele odlagati radioaktivni otpad u ocean, rad su nadzirale nacionalne institucije. S vremenom je proces stavljen pod međunarodni nadzor Agencije za nuklearnu energiju (NEA).

Testovi uništavanja provedeni su 1967. godine pod nadzorom NEA-e, međuvladine organizacije koju čine 34 zemlje članice, uključujući Sjedinjene Američke Države, a koja koordinira nuklearnu sigurnost, tehnologiju i gospodarenje otpadom. Nakon toga uvedeni su propisi za različite vrste spremnika za otpad kako bi se povećala sigurnost transporta.

Duboko područje uz Biskajski zaljev određeno je kao glavno mjesto za odlaganje. Tijekom 15 godina europske su zemlje bacile približno 42 petabekerela (decimalna jedinica bekerela koja se koristi za mjerenje radioaktivnosti) niskoradioaktivnog otpada u sjeveroistočni Atlantik.

Iako se ta količina, ekvivalentna 42 kvadrilijuna atoma koji se raspadaju svake sekunde, činila golemom, nije predstavljala ozbiljnu prijetnju jer je većina otpada bila niskoradioaktivna i raspršena u tisućama bačvi na dnu oceana.

Stručnjaci su rekli da je apsolutni rizik za ljude nizak zbog dubine vode i slabe radioaktivnosti većine materijala, ali dugoročni učinci na morski život i hranidbeni lanac ostaju zabrinjavajući.

Bačvama odavno istekao rok trajanja


Prema riječima stručnjaka, životni vijek potopljenih bačvi iznosi 20 do 26 godina, što znači da je njihova očekivana trajnost odavno premašena.

Iako većina bačvi sadrži niske ili umjerene razine radioaktivnog otpada, istraživači upozoravaju da one i dalje predstavljaju potencijalni dugoročni rizik.

To je zato što neki radionuklidi, poput stroncija-90, oponašaju kalcij i mogu ih apsorbirati morski organizmi, uzrokujući njihovo kretanje uz hranidbeni lanac.

Znanstvenici definiraju radionuklide kao nestabilne elemente koji emitiraju zračenje dok se raspadaju. Njihovo vrijeme poluraspada kreće se od godina do milijardi godina. Primjerice, ceziju-137 potrebno je 30 godina da se raspadne, plutoniju-241 potrebno je 13 godina, a uraniju-238 gotovo 4,5 milijardi godina.

To znači da neke tvari mogu ostati radioaktivne i potencijalno štetne generacijama.

Do sada dokumentirano 50 bačvi


Istraživački tim, predvođen Francuskim nacionalnim centrom za znanstvena istraživanja, krenuo je na četverotjednu ekspediciju iz Bresta u zapadnoj Francuskoj sredinom lipnja na istraživačkom brodu L’Atalante.

Autonomno podvodno vozilo UlyX, dugo 4,5 metra, mapiralo je morsko dno i fotografiralo bačve s udaljenosti od 9 metara, a do sada je vizualno dokumentirano 50 bačvi.

Dok su neke bačve ostale netaknute, fotografije su pokazale da su druge erodirane ili deformirane, a mnoge su kolonizirane sesilnim organizmima poput morskih anemona. U nekim uzorcima uočena su curenja nepoznatih tvari, poput onoga što se smatra bitumenom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu