Hrvatska
Ptičja gripa u Hrvatskoj: Prijeti li nestašica mesa peradi?
Na nekoliko lokacija u Hrvatskoj proteklih je tjedana utvrđena ptičja gripa. Kako bi spriječilo širenje te iznimno opasne bolesti Ministarstvo poljoprivrede pozvalo je sve vlasnike peradi da provode stroge preventivne mjere i perad obvezno drže u zatvorenim nastambama. Da je situacija ozbiljna svjedoče i informacije iz susjedne Mađarske – zbog prodora virusa jedna velika klaonica gusaka je zatvorena, a dvjestotinjak ljudi ostalo je bez posla.
Proljeće i jesen je doba selidbi ptica u tople krajeve. Neke vrste poput velikih labudova koje su novinari HRT-a zatekli kod Preloškog jezera nisu prave selice već jednostavno traže nezaleđene površine. No upravo su oni najčešći prijenosnici ptičje gripe.
– Dolaskom hladnijeg zraka sa Sibira ptice vodarice se sele na jug i sa sobom nose virus, one su prirodni rezervoari bolesti, u kontaktu s domaćom peradi prenose zaraznu bolest, virus, i tako naša perad obolijeva, objasnio je veterinar Boris Galinec.
Još je našim poljoprivrednicima u lošem sjećanju zima 2017. godine kad je zbog pojave te bolesti perad morala biti u zatvorenome. Negodovali su poljoprivrednici ali su naredbu – poštivali.
– Tu su kokoši, za sad sam ih zatvorio jer ne smiju biti vani. No problem je u tome da samo hranu koju tu dobe i onda nesu manje jaja, rekao je Vladimir iz Tužnog koje su posljedice zatvaranja kokoši.
– To je jedna od mjera koja se poduzima da se spriječi širenje pojava bolesti na nekim područjima. Bit je svega toga da životinje ne dođu u kontakt, naša domaća perad sa divljim pticama. Rezervoar zaraznih bolesti su močvarice i divlje patke, rekao je u zimu 2017. godine veterinarski inspektor Krunoslav Kovačić.
Slike koje su tada dolazile iz Križnice i okolice Zagreba prestrašile su proizvođače, no nažalost – ponavljaju se i danas. Visoko patogena influenca ptica pojavila se u Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Međimurskoj županiji.
Ptičja je gripa tako nedavno potvrđena kod uginulog labuda na Dravi u Međimurju. Odmah su provedene stroge biosigurnosne mjere da ne bi došlo do doticaja domaće peradi s divljim pticama.
Obiteljska gospodarstva ništa ne prepuštaju slučaju. Orehovci na šest farmi u Velikom Bukovcu imaju stotinjak tisuća komada peradi – odmah su sve zatvorili, uz strogu kontrolu.
– Mi već unatrag tri tjedna do mjesec dana svu perad koju smo držali vani na otvorenom, zatvorili smo u objekte i oni nemaju pristup vanjskoj ispaši, istaknuo je Juraj Orehovec iz Velikog Bukovca.
No u naselju Staro Pračno u Sisačko-moslavačkoj županiji perad je usmrćena – sve kako bi se zaustavilo širenje virusa.
– Vidjeli smo i sami da se perad na mjestu gdje se bolest pojavila usmrćuje, to je radijus oko 3 kilometara. Perad mora biti u zatvorenom, bez ikakvog doticaja s divljim pticama, svi koji idu u ta područja moraju imati maske, dezinfekciju, naglasio je Inoslav Brkić, ravnatelj Zavoda za javno Zdravstvo Sisačko-moslavačke županije.
Stoga ne začuđuje zabrinutost proizvođača. Proboj virusa u farme bio bi za njih – koban.
– Po zakonu se suzbija jedino klanjem peradi, nema liječenja, vrlo se lako širi s gospodarstva na gospodarstvo i uzrokuje velike štete, navodi veterinar Boris Galinec.
0 seconds of 4 minutes, 4 secondsVolume 0%
A varaždinsko gospodarstvo uvelike ovisi o proizvodnji hrane i peradarstvu. Iz Vindije nam šalju priopćenje u kojem ističu da poštuju sve preventivne mjere. Sama proizvodnja se odvija u zatvorenim objektima, gdje je u potpunosti onemogućen ulaz pticama, a cijele farme su štićene zaštitnim ogradama, dezinfekcijskim barijerama, s obavezom korištenja zaštitne odjeće i obuće za sve zaposlenike, ističu u Vindiji.
Na pitanje misli li da će se tržište uzdrmati jer pandemija traje, a sad još i ova ptičja gripa Juraj Orehovec iz Velikog Bukovca smatra da će Božić definitivno biti malo poremećen.
– Bit će manje pataka, vidjet ćemo kako će se odraziti na tržištu, vjerojatno i na cijenu, ali bit će dovoljnih količina za Božić, rekao je.
Iz ministarstva poljoprivrede kažu da panike nema, ali opez i kontrole su nužni.
– Stroge su mjere kontrole na ugroženom području, najprije u krugu od tri kilometara, zatim i na dodatnom od 10 kilometara, kontrole su svakodnevne, klinički pregledi se vrše, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Srećom, za sada novih utvrđenih slučajeva ptičje gripe nema.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




