Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) SVEČANOM SJEDNICOM PROSLAVLJEN DAN SVEUČILIŠTA U ZADRU / Faričić: Sveučilište kroči novim putevima, ali se ne smije odricati svoga korijenja

Objavljeno

-

Svečanom sjednicom i dodjelom počasnog zvanja professor emeritus Ingi Tomić-Koludrović, Borisu Dželaliji i Juri Zovku danas je proslavljen Dies academicus 2024. – Dan Sveučilišta u Zadru. Uz rektora prof. dr. sc. Josipa Faričića i prorektore, rektore i prorektore hrvatskih sveučilišta, bivše rektore, predstavnike civilnih i vjerskih organizacija, saborske zastupnike, gradonačelnike, sjednici je nazočio predsjednik RH Zoran Milanović.

Sveučilište u Zadru, istaknuo je rektor Faričić, baštini tradiciju najstarijeg sveučilišta u ovom dijelu Europe, osnovanog 1396. godine, koje je u 16. stoljeću dobilo pravo dodjeljivati doktorate znanosti. Dolaskom francuske uprave osnovano je državno sveučilište na kojemu su se studirali medicina, pravo, arhitektura, geodezije i teologija, a nakon kratkog prekida kontinuiteta 1955. godine osnovan je Filozofski fakultet u Zadru, tada pod Sveučilištem u Zagrebu.

– Mnogi istaknuti pojedinci studirali su na njemu. Što bi danas hrvatska književnost bila bez Ivana Aralice, čija diploma nosi broj jedan, jer je prvi na njemu diplomirao, što bi bila bez Luke Paljetka, Jakše Fiamenga, Ante Tomića, bez svih onih žena, studentica i profesorica koje su ga gradile? Nakon obnove 2002. godine sveučilište kroči novim putevima, ali se ne smije odricati svoga korijenja.  Ne smijemo zaboraviti na poniznost, skromnost i ljubav, uvažavajući druge i ponoseći se rezultatima svojih kolega. Studente pritom ne smijemo gledati samo na one koje poučavamo, nego kao ljude koje ćemo pripremiti za tržište rada i život koji ne ovisi samo o plimama i osekama tog istog tržišta rada, poručio je u svom govoru rektor Faričić.

U aktualnom trenutku demografskog propadanja Europe, pitanje je na kojim vrijednostima možemo graditi zajednicu u kojoj živimo. U takvim okolnostima bitne su nam društvene i humanističke znanosti, kao što su bitni naši helenistički i kršćanski korijeni, usmjerenost na bližnje i činjenje dobra.

– Imamo veliku odgovornost u involviranju sveučilišnih kampusa u život zajednice. Prostorni i materijalni resursi su važni u osiguravanju boljeg standarda za profesore i studente, ali čovjek i dalje mora biti na prvom mjestu. Jedino što je stalno je mijena, ali mijenjajući se nećemo gubiti osnovne identitetske odrednice. Gledat ćemo ne samo na otoke, more i obalu, nego i na naše zaobalje, poručio je Faričić.

Predsjednik Milanović rekao je kako manji broj studenata nije loš, nego čak i prilika, jer to znači da rad može biti kvalitetniji. Izrazio je nadu da će tu kvalitetu prepoznati i strani studenti koji će ovdje steći diplomu.

– Znam da je duhovnost za naš narod važnija i da je nacija puno više od zgrada, ali isto tako znanost i objektivnost jamče kvalitetu. Dobro je biti jači od onih s kojima se mjerimo, ali i da budemo pošteni i jaki kao nacija, da dočekamo dan kada europski fondovi neće biti tema broj jedan, kao što je to danas u Danskoj, jer će značiti da smo bogatiji, rekao je Milanović.

Uzvanike su pozdravili i gradonačelnik Branko Dukić, predsjednik Rektorskog zbora prof. dr. sc. Dragan Ljutić, izaslanik ministra znanosti i obrazovanja Ivica Šušak, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Grozdana Perić i izaslanik predsjednika Vlade RH Šime Erlić.

– Zadarsko sveučilište bilo je i ostalo nosilac kritičke misli koja je važna za razvoj grada i društva, ali uvijek i kohezivni faktor u zajednici koje pomiče ljestvicu prema gore i gura zajednicu naprijed, rekao je Erlić.

Nakon pozdravnih govora uslijedila je svečanost uručenja diploma i staklenih plaketa professorima emeritusima, u čije ime je zahvalio Jure Zovko.

– Mi koji radimo u ovom području društvenih i humanističkih znanosti imamo privilegij da proučavamo ono čemu pripadamo. Sretan sam da sam radio i na osnutku ovog sveučilišta i zahvaljujući njemu stekao reputaciju u svijetu.  Naša pripadnost civiliziranom svijetu nije pala s neba, otvaraju nam se nove mogućnosti. Počašćeni smo najvećom nagradom koju jedno sveučilište može dati svojim zaposlenicima, rekao je Zovko.

Svečanost su glazbenim programom uveličali nacionalna prvakinja Kristina Kolar i pijanist Ivan Bošnjak. Uoči Svečane sjednice svetu misu u sveučilišnoj kapeli predvodio je zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić. Program Dana Sveučilišta nastavlja se sutra, svečanim koncertom  u kapeli sv. Dimitrija u 19 sati, a završava u srijedu u Gospiću, predstavljanjem slikovnice „Mirisi i okusi geografskih otkrića“.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

Uskrsna poruka zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića: “Optimizam Uskrsa usred poteškoća”

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

U nastavku donosimo Uskrsnu poruku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:

I obradovaše se učenici vidjevši Gospodina“ (Iv 20, 20)

Braćo i sestre!

Stvarnost svijeta obilježenog poteškoćama

Uskrs nas svake godine ponovno okuplja oko najveće istine kršćanske vjere: Isus Krist je uskrsnuo! Ova čudesna, neočekivana i važna vijest odjekuje kroz stoljeća i ulazi u svaku životnu situaciju. Događaj Isusova uskrsnuća ne dolazi u svijet bez rana, nego upravo u svijet obilježen križem, patnjom i nesigurnošću.

Svi osjećamo težinu vremena u kojem živimo. Svijet se suočava sa zastrašujućim ratovima i nasiljem koji razaraju narode i obitelji. Mnogi ljudi žive u gospodarskoj nesigurnosti, bojazni za radno mjesto i dostojanstven život. Društva su obilježena podjelama, nepovjerenjem i agresivnim riječima koje sve teže pronalaze put do pomirenja. Tehnološki napredak donosi mnoge do sada gotovo neslućene mogućnosti, ali istodobno produbljuje osjećaj usamljenosti i udaljenosti među ljudima. Sve više je onih koji, unatoč materijalnom obilju, osjećaju unutarnju prazninu i gubitak smisla.

Uz te društvene poteškoće, svatko od nas nosi i osobne poteškoće: neizvjesnost, nemire zbog raznih uzroka, bolest, starost, gubitak voljenih osoba, nepravde, razočaranja ili brige za budućnost svoje djece. Ponekad se čini kao da je tama jača od svjetla i kao da su pitanja života veća od odgovora koje imamo.

Uskrs – Božji odgovor na ljudsku dramu

Upravo u takvu stvarnost svijeta ulazi uskrsni navještaj: „Uskrsnuo je!“ (Mt 28, 6; Mk 16, 6; Lk 24, 6). Isusovo uskrsnuće nije ideja ili bijeg od života, a niti pobožna utjeha koja želi potisnuti patnju. Naprotiv, Kristovo uskrsnuće je Božji odgovor na najveću i najdublju ljudsku dramu života. U Isusovom uskrsnuću Bog pokazuje da posljednju riječ u povijesti nema nemir i zlo, nego ljubav; nema smrt, nego život.

Zbog toga kršćanski život ne bi smio izgledati kao „korizma bez Uskrsa“ (Evangelii Gaudium, 6). Postoje razdoblja u kojima nas život pritišće težinom križa, postoje trenuci tuge, tjeskobe i neizvjesnosti. Ipak, u srcu vjernika mora ostati nešto što nitko ne može oduzeti: vjera i čvrsto pouzdanje u Božju vjernost i djelovanje u vremenu i svakom životu.

Na to je snažno podsjećao papa sv. Ivan Pavao II., koji je govorio o „optimizmu Uskrsa“. Taj optimizam ne znači zatvarati oči pred problemima svijeta ili osobnim poteškoćama i križevima. On znači vjerovati da Bog djeluje i onda kada mi ne vidimo brzi izlaz iz poteškoće i križa. To je pogled vjere koji nam omogućuje da na prošlost gledamo sa zahvalnošću, na sadašnjost s predanošću, a na budućnost s povjerenjem. U susretu s Uskrslim Kristom otkrivamo da tama nikada nema posljednju riječ, već snaga Duha Svetoga koja je jača od svakog zla i smrti.

Uskrs nam također otkriva i svjedoči da je ljudska potraga za smislom duboko povezana s otajstvom Kristovog uskrsnuća. Sveti Otac Lav XIV. ističe da je uskrsna poruka „najljepša, najradosnija i najpotresnija vijest koja je ikada odjeknula u povijesti“ (Generalna audijencija, 5. studenog 2025.). Ta vijest o Isusovom uskrsnuću je jedini odgovor koji može zadovoljiti ljudsku žeđ za smislom pred licem zla, patnje i smrti.

Od uskrsnog jutra Isus se naziva imenom Živi. On nije samo povijesna osoba iz prošlosti, nego Gospodin koji je živ i prisutan među nama. On je poput Zvijezde Sjevernjače (Lav XIV., Generalna audijencija, 5. studenog 2025.), koja pokazuje smjer našim često zbunjenim i kaotičnim životima. Kada se suočimo s događajima koje ne razumijemo ili koje teško prihvaćamo, Krist Uskrsli ostaje onaj prema kojem možemo s punim povjerenjem usmjeriti svoj put.

Uskrs je u svojoj bîti Evanđelje – Radosna vijest: objava da je Božja ljubav pobijedila grijeh i da je život jači od smrti. Ta Božja pobjeda je snaga koja i danas preobražava ljudska srca. Ona nas potiče da ne dopustimo da nas obeshrabre podjele, mržnja ili beznađe.

Poziv na život u snazi uskrsnuća

Zato Uskrs nije samo blagdan koji izvanjski slavimo, nego i poziv na novi način života prožet snagom Kristovog uskrsnuća. Uskrs je snažan poziv vjernicima da u svijetu budemo svjedoci nade: da u vremenu nepovjerenja njegujemo povjerenje, dijalog i blizinu; da u vremenu diktature ravnodušnosti i relativizma budemo ljudi suosjećanja i vjernosti Evanđelju; da u vremenu straha budemo nositelji povjerenja u Boga koji nam daruje mir.

Svaki mali čin dobrote, svaka riječ ohrabrenja, svako opraštanje i svaka gesta ljubavi znak su da uskrsni život već sada raste među nama.

Uskrs nas podsjeća da nijedna noć nije bez kraja i da iza svakog Velikog petka dolazi uskrsno jutro. Zato kršćanin, čak i u najtežim trenucima života, može živjeti s nadom koja ne razočarava, s optimizmom usred poteškoća.

Optimizam koji nadilazi tamu

Isusove učenike, nakon Njegove muke i smrti, obuzeli su strah i tjeskoba, nemir i nesigurnost, a u neočekivanom susretu s uskrslim Gospodinom doživjeli su preobrazbu srca. Sv. Ivan nam to svjedoči riječima: „I obradovaše se učenici vidjevši Gospodina“ (Iv 20, 20). Ta radost učenika bila je ispunjena sigurnošću da je Bog vjeran svojim obećanjima i da Ljubav ima posljednju riječ nad svakom patnjom i tamom, grijehom i smrću.

I mi smo danas pozvani živjeti isti uskrsni optimizam – vjeru koja vidi dalje od tame i prepoznaje Božju nazočnost u svakodnevici. Uskrsli Krist dolazi ususret i našem vremenu, našim obiteljima, našem društvu i čitavom svijetu, darujući mir, obnavljajući nadu i jačajući nas da budemo svjedoci njegovog života.

Neka nas susret s Uskrslim ispuni radošću učenika, da i mi postanemo nositelji svjetla i nade ondje gdje živimo i djelujemo.

S tom nadom, radošću i uskrsnim optimizmom, od srca svima želim sretan i blagoslovljen Uskrs! Neka uskrsli Gospodin ispuni vaša srca mirom, obnovi vašu nadu i daruje snagu vašim obiteljima, našem društvu i cijelome svijetu.

Sretan i blagoslovljen Uskrs svima!

mons. Milan Zgrablić, zadarski nadbiskup”

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

7. TRAVNJA / Tečaj “Suvremene spoznaje o medicini usmjerenoj prema osobi” 

Objavljeno

-

By

U utorak, 7.4.2026. godine u dvorani Hotela Kolovare u Zadru i na ZOOM platformi, održat će se hibridni tečaj “Suvremene spoznaje o medicini usmjerenoj prema osobi”, u organizaciji Europskoga instituta medicine usmjerene prema osobi (EIMO) i u partnerstvu s Odjelom za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru.

Nakon dugogodišnjih aktivnosti s ciljem razvoje medicine usmjerene prema osobi u Hrvatskoj i svijetu, ponosni smo što ćemo biti sjedište Europske mreže medicine usmjerene prema osobi i važan dio Međunarodnog koledža medicine usmjerene prema osobi (ICPCM) koji okuplja vodeće krovne zdravstvene organizacije i institucije u svijetu unazad dvadeset godina, te što su Sveučilište u Zadru i EIMO osnovali u Zadru Edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”.

Ovaj tečaj je temelj za razumijevanje medicine usmjerene prema osobi, a u budućnosti planiramo seriju tečajeva koji će biti usmjereni pojedinim granama medicine.

Posebno nam je zadovoljstvo što će po prvi puta u Hrvatskoj jedan od voditelja tečaja i predavač biti prof. dr.sc. Juan Mezzich, koji je utemeljio Međunarodni koledž medicine usmjerene prema osobi (ICPCM) i koji će istoga dana u 11 sati primiti počasni doktorat Sveučilišta u Zadru.

Tečajevi će biti bodovani od strane stručnih komora, a svi će polaznici dobiti diplomu Europskog instituta medicine usmjerene prema osobi.

PROGRAM TEČAJA

14:00-14:45 Definicije i povijesni razvoj medicine usmjerene prema osobi – prof. dr.sc. Juan Mezzich

14:45-15:30 Osnovni koncepti medicine usmjerene prema osobi – prof.dr.sc. Marijana Braš

15:30-16:00 Medicina osobe (biološko, psihološko, socijalno i duhovno u zdravlju i bolesti) – prof.dr.sc. Veljko Đorđević

16:15-16:45 Medicina ZA osobu – prof.dr.sc. Marijana Braš

16:45-17:15 Medicina OD osobe – prof.dr.sc. Veljko Đorđević

17:15-17:45  Medicina SA osobom – medicinski intervju usmjeren prema osobi – prof.dr.sc. Juan Mezzich, prof. dr. sc. Marijana Braš, prof. dr. sc. Veljko Đorđević

17:45-18:30 Primjeri dobre prakse medicine usmjerene prema osobi – doc. dr. sc. Klaudia Duka Glavor

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

KUGLA NIKOLE DRAGAŠA / Bilosnić napisao pjesmu trostrukom svjetskom prvaku u kuglanju

Objavljeno

-

By

“Moj poklon Nikoli Dragašu, trostrukom svjetskom prvaku u kuglanju, koji u svojoj rodnoj kući u Zemuniku Donjem, 1. travnja 2026. godine, u srijedu, otvara spomen sobu svojih nebrojenih osvojenih sportskih trofeja”, stoji u uvodu za pjesmu koju potpisuje Tomislav Marijan Bilosnić. Donosimo je u nastavku:

KUGLA NIKOLE DRAGAŠA

Kugla se kotrlja

obrušava se

niz stazu

brže od daha

Odluka u prstima
donesena je

u sekundi

Nikola Dragaš gleda

kroz čunjeve

čunjevi stoje
u stavu mirno
bijeli

i tihi
čekaju presudu

Kugla je teška

i sigurna kao riječ

U  zglobu je

ritam
u trzaju

koji dijeli sumnju

od pogotka
u tišini

koja zna što slijedi:

ravnoteža

nikada nije bila vječna

A Nikola ne čeka

on baca izazov gravitaciji
tako da postiže
savršenu liniju

Kotrljanje nije kretanje
kotrljanje je

manifest brzine
pobuna protiv promašaja
deset bijelih tijela

Srce ne pita

srce ruši

I tres!
Pada prvi red
drugi red

nema vremena

i posljednji

nestaje

dok se ne diše

dok se ne stiže

jer sve je brže

od sumnje
oštrije od logike
preciznije od molitve

a sljedeća kugla

već postoji

u mislima

Nikola ne cilja
on zna

u njegovoj ruci

kugla je argument
nepobitan

i ponavljanje

postaje istina

I kada sve padne
kada se parket smiri
ostaje samo ritam:

kotrljaj
udar
raspad

i ime

Nikola Dragaš!

Tomislav Marijan Bilosnić

Krakow, 31. ožujka 2026.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu