Ravnatelji bolnica i domova zdravlja protive se predloženim promjenama specijalizacija i upozoravaju da će to nepovratno naštetiti javnom zdravstvenom sustavu, dok mladi liječnici ukidanje tzv. robovlasničkih ugovora pozdravljaju kao rezultat svoje desetogodišnje borbe.

Promjene u specijalizacijama doktora medicine predložene su izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, o kojima je upravo završeno javno savjetovanje. Na temelju predloženog, liječnici će biti oslobođeni plaćanja dosadašnjih penala u slučaju da, prije isteka ugovora, otiđu iz bolnice koja ih je poslala na specijalizaciju. Ubuduće moći će otići raditi kamo žele, uz plaćeni trošak edukacije od najviše 7000 eura.

Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), koja okuplja ravnatelje javnozdravstvenih ustanova, upozorava da su predložene izmjene neprihvatljive i nepopravljive te inzistiraju na tome da se za specijalističko usavršavanje pronađe drugo, cjelovitio rješenje.

Dijelovi zemlje mogli bi ostati bez dostupne zdravstvene zaštite, upozorava u razgovoru za Hinu direktor UPUZ-a Dražen Jurković, a povodom završenog eSavjetovanja o zakonskim izmjenama, po kojima bi u roku od šest mjeseci bolnice i domovi zdravlja trebali ponuditi nove ugovore specijalizantima i specijalistima te ih osloboditi potpisanih obaveza.

U UPUZ-u smatraju da će ovaj potez neminovno dovesti do još masovnijeg egzodusa liječnika iz manje atraktivnih dijelova zemlje u velike gradove i velike bolnice, odnosno privatni sektor i inozemstvo.

Primjerice, u Zagrebu je danas 719 liječnika na 100.000 stanovnika, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 425, u Primorsko-goranskoj 497, a u Osječko-baranjskoj 433. S druge strane, u Virovitičko-podravskoj županiji svega je 274 liječnika na 100.000 stanovnika, u Ličko-senjskoj županiji 239, a u Požeško-slavonskoj 380.

Država treba osigurati privlačenje kadrova u manje atraktivne sredine

“Predložene izmjene apsolutno su neprihvatljive. Budu li usvojene u ovom obliku, dovest će do smanjenja kvalitete, dostupnosti i kontinuiranosti zdravstvene zaštite za građane, osobito u javnom zdravstvenom sustavu, koji je i mora ostati temelj cjelokupnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj”, upozorava UPUZ.

Ovakav je prijedlog, kažu, vjerojatno prekopiran iz susjedne Slovenije “u kojoj se pokazao kao iznimno loš za slovenski zdravstveni sustav te ga već sada mijenjaju”.

Predlažu da se uvedu cjelovite promjene te da država preuzme odgovornost na način da se uvede centralno raspisivanje specijalizacija i njihovo centralno financiranje, koje bi snosila država.

“Ako se rade ovakve izmjene Zakona, najbolje rješenje jest da država/Ministarstvo zdravstva raspisuje natječaje, financira specijalizacije te osigura mehanizme privlačenja i zadržavanje kadrova u javnozdravstvenome sustavu. Na taj način bi se osigurala kadrovska redistribucija zdravstvenih potreba u svim ustanovama u Hrvatskoj”, kaže direktor UPUZ-a.

U suprotnom, postoji opasnost da javne zdravstvene ustanove postanu izvor gotovih specijalista, što će značajno narušiti mogućnost zadržavanja kvalificiranog kadra.

U slučaju raskida ugovora, trebalo je zadržati minimalnu naknadu od 33.000 eura

U UPUZ-u upozoravaju i na ozbiljnu financijsku štetu za zdravstvene ustanove.

Navode da ukupan trošak specijalizacije po liječniku i njegova bruto plaća iznose do 200.000 eura, a prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, liječnik-specijalist morat će vratiti zdravstvenoj ustanovi manje od 7000 eura.

U UPUZ-u opovrgavaju tvrdnje mladih liječnika da su specijalizanti, u slučaju prijevremenog raskida ugovora, do sada snosili troškove od 100 i više tisuća eura. Tvrde da je ukupan iznos bio maksimalno oko 33 tisuće eura, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, koji je na snazi od 1. siječnja 2019. godine, te smatraju da je to minimalan iznos naknade koji treba zadržati.

U Inicijativi mladih liječnika (IML), s druge strane, daju bezrezervnu potporu konačnom ispunjenju svojih zahtjeva za ukidanjem tzv. robovlasničkih ugovora, zbog kojih su i prosvjedovali.

Smilović: Više od 5000 liječnika ima robovlasnički ugovor

Oni raspolažu i drugačijim podacima o ugovorima, odnosno tvrde da i dalje neki liječnici imaju obavezu vraćanja ustanovi iznosa većih od 100.000 eura.

“Više od pet tisuća liječnika ima robovlasnički ugovor, tj. obavezu vraćanja bruto plaća, božićnice, regresa, darova za djecu i sl. (max. 150.000 eura) ili vraćanja umnožene proračunske osnovice (max. 33 tisuće eura). Oko 1500 liječnika u stvarnoj su opasnosti da ih bolnica ili dom zdravlja ovrše u slučaju da poslodavcu daju otkaz prije isteka ugovorne obveze o radu nakon završetka specijalizacije”, navodi Marin Smilović iz Inicijative mladih liječnika.

Ističe da će zakonske izmjene ostaviti samo “realne troškove specijalizacije”.

“Specijalističko usavršavanje ne košta 33.000 eura ni 150.000 eura, već 7000 eura. “Ustanove su se do sada pravdale da plaćaju plaće liječnicima koji nisu kod njih” (već na edukaciji u KBC-u), kaže Smilović te napominje da sav taj novac također dolazi iz poreza i državnog proračuna.

Osim toga, županijske bolnice od Nove godine su državne, pa možemo reći da država financira sve specijalizacije, dodao je.

Napominje i da će troškove edukacije od 7000 eura vraćati samo liječnici koji odlaze iz javnog sustava, a oni koji se odluče u njemu ostati, neće ništa plaćati pri promjeni ustanove.

“Sada kada je eSavjetovanje završilo, nadamo se da će već sljedeći tjedan to ići u saborsku proceduru i konačnu implementaciju zakona. Borba za liberalizaciju ugovora o specijalistickom usavršavanju traje sada već sigurno deset godina i trajat će i dalje dok ne dobijemo sve crno na bijelo”, kaže Smilović.