Hrvatska
IZMJENE ZAKONA / Bolnice nezadovoljne, mladi liječnici pozdravljaju promjene u specijalizacijama
Ravnatelji bolnica i domova zdravlja protive se predloženim promjenama specijalizacija i upozoravaju da će to nepovratno naštetiti javnom zdravstvenom sustavu, dok mladi liječnici ukidanje tzv. robovlasničkih ugovora pozdravljaju kao rezultat svoje desetogodišnje borbe.
Promjene u specijalizacijama doktora medicine predložene su izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, o kojima je upravo završeno javno savjetovanje. Na temelju predloženog, liječnici će biti oslobođeni plaćanja dosadašnjih penala u slučaju da, prije isteka ugovora, otiđu iz bolnice koja ih je poslala na specijalizaciju. Ubuduće moći će otići raditi kamo žele, uz plaćeni trošak edukacije od najviše 7000 eura.
Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), koja okuplja ravnatelje javnozdravstvenih ustanova, upozorava da su predložene izmjene neprihvatljive i nepopravljive te inzistiraju na tome da se za specijalističko usavršavanje pronađe drugo, cjelovitio rješenje.
Dijelovi zemlje mogli bi ostati bez dostupne zdravstvene zaštite, upozorava u razgovoru za Hinu direktor UPUZ-a Dražen Jurković, a povodom završenog eSavjetovanja o zakonskim izmjenama, po kojima bi u roku od šest mjeseci bolnice i domovi zdravlja trebali ponuditi nove ugovore specijalizantima i specijalistima te ih osloboditi potpisanih obaveza.
U UPUZ-u smatraju da će ovaj potez neminovno dovesti do još masovnijeg egzodusa liječnika iz manje atraktivnih dijelova zemlje u velike gradove i velike bolnice, odnosno privatni sektor i inozemstvo.
Primjerice, u Zagrebu je danas 719 liječnika na 100.000 stanovnika, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 425, u Primorsko-goranskoj 497, a u Osječko-baranjskoj 433. S druge strane, u Virovitičko-podravskoj županiji svega je 274 liječnika na 100.000 stanovnika, u Ličko-senjskoj županiji 239, a u Požeško-slavonskoj 380.
Država treba osigurati privlačenje kadrova u manje atraktivne sredine
“Predložene izmjene apsolutno su neprihvatljive. Budu li usvojene u ovom obliku, dovest će do smanjenja kvalitete, dostupnosti i kontinuiranosti zdravstvene zaštite za građane, osobito u javnom zdravstvenom sustavu, koji je i mora ostati temelj cjelokupnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj”, upozorava UPUZ.
Ovakav je prijedlog, kažu, vjerojatno prekopiran iz susjedne Slovenije “u kojoj se pokazao kao iznimno loš za slovenski zdravstveni sustav te ga već sada mijenjaju”.
Predlažu da se uvedu cjelovite promjene te da država preuzme odgovornost na način da se uvede centralno raspisivanje specijalizacija i njihovo centralno financiranje, koje bi snosila država.
“Ako se rade ovakve izmjene Zakona, najbolje rješenje jest da država/Ministarstvo zdravstva raspisuje natječaje, financira specijalizacije te osigura mehanizme privlačenja i zadržavanje kadrova u javnozdravstvenome sustavu. Na taj način bi se osigurala kadrovska redistribucija zdravstvenih potreba u svim ustanovama u Hrvatskoj”, kaže direktor UPUZ-a.
U suprotnom, postoji opasnost da javne zdravstvene ustanove postanu izvor gotovih specijalista, što će značajno narušiti mogućnost zadržavanja kvalificiranog kadra.
U slučaju raskida ugovora, trebalo je zadržati minimalnu naknadu od 33.000 eura
U UPUZ-u upozoravaju i na ozbiljnu financijsku štetu za zdravstvene ustanove.
Navode da ukupan trošak specijalizacije po liječniku i njegova bruto plaća iznose do 200.000 eura, a prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, liječnik-specijalist morat će vratiti zdravstvenoj ustanovi manje od 7000 eura.
U UPUZ-u opovrgavaju tvrdnje mladih liječnika da su specijalizanti, u slučaju prijevremenog raskida ugovora, do sada snosili troškove od 100 i više tisuća eura. Tvrde da je ukupan iznos bio maksimalno oko 33 tisuće eura, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, koji je na snazi od 1. siječnja 2019. godine, te smatraju da je to minimalan iznos naknade koji treba zadržati.
U Inicijativi mladih liječnika (IML), s druge strane, daju bezrezervnu potporu konačnom ispunjenju svojih zahtjeva za ukidanjem tzv. robovlasničkih ugovora, zbog kojih su i prosvjedovali.
Smilović: Više od 5000 liječnika ima robovlasnički ugovor
Oni raspolažu i drugačijim podacima o ugovorima, odnosno tvrde da i dalje neki liječnici imaju obavezu vraćanja ustanovi iznosa većih od 100.000 eura.
“Više od pet tisuća liječnika ima robovlasnički ugovor, tj. obavezu vraćanja bruto plaća, božićnice, regresa, darova za djecu i sl. (max. 150.000 eura) ili vraćanja umnožene proračunske osnovice (max. 33 tisuće eura). Oko 1500 liječnika u stvarnoj su opasnosti da ih bolnica ili dom zdravlja ovrše u slučaju da poslodavcu daju otkaz prije isteka ugovorne obveze o radu nakon završetka specijalizacije”, navodi Marin Smilović iz Inicijative mladih liječnika.
Ističe da će zakonske izmjene ostaviti samo “realne troškove specijalizacije”.
“Specijalističko usavršavanje ne košta 33.000 eura ni 150.000 eura, već 7000 eura. “Ustanove su se do sada pravdale da plaćaju plaće liječnicima koji nisu kod njih” (već na edukaciji u KBC-u), kaže Smilović te napominje da sav taj novac također dolazi iz poreza i državnog proračuna.
Osim toga, županijske bolnice od Nove godine su državne, pa možemo reći da država financira sve specijalizacije, dodao je.
Napominje i da će troškove edukacije od 7000 eura vraćati samo liječnici koji odlaze iz javnog sustava, a oni koji se odluče u njemu ostati, neće ništa plaćati pri promjeni ustanove.
“Sada kada je eSavjetovanje završilo, nadamo se da će već sljedeći tjedan to ići u saborsku proceduru i konačnu implementaciju zakona. Borba za liberalizaciju ugovora o specijalistickom usavršavanju traje sada već sigurno deset godina i trajat će i dalje dok ne dobijemo sve crno na bijelo”, kaže Smilović.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Hrvatska
Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
Hrvatska
DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.
Delta Logistic International
Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.
Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.
Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.
Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama
Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.
Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.
Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna
Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.
General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.






