Connect with us

Hrvatska

KLIMATSKE PROMJENE / Nova studija najavljuje katastrofu: “Upravo će Europa biti najviše pogođena”

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Svijet se približava točki s koje nema povratka. U studiji objavljenoj jučer u časopisu Science Advances, istraživači napominju da bi sjevernoatlantska cirkulacija vode, koja donosi toplinu u Europu, mogla usporiti, što bi značilo ekstremno zahlađenje europske klime.

Kako je za N1 Slovenija objasnio klimatolog Gregor Vertačnik, to bi dovelo do kraja europske poljoprivrede.

Europu osim sunčevom energijom grije i toplina sjevernoatlantske meridijalne cirkulacije, odnosno kruženja morske vode koja teče od južnog do sjevernog ruba Atlantika. To uzrokuje da se površinska morska voda uglavnom kreće prema sjeveru preko središnjeg Atlantika, a ta topla voda koja dolazi iz ekvatorijalnog područja zagrijava sjevernu i zapadnu Europu.

“Zime su kod nas mnogo toplije nego što bi bile bez ove morske struje”, rekao je za Vertačnik, klimatolog iz slovenske Agencije za okoliš RS (Arso).

Kraj za svaki oblik poljoprivrede

Zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja ova cirkulacija u Atlantiku je sada ugrožena. Zašto? Globalno zatopljenje, primjerice topljenjem ledenjaka i ledenih ploča, usporava taj tok jer se veće količine slatke vode ulijevaju u slanu vodu. Iako je ovo usporavanje za sada još uvijek relativno beznačajno, moglo bi biti znatno izraženije u budućnosti.

“Da se to već događa pokazuju i mjerenja. Sve dok je snaga te struje otprilike na ovoj razini, kao što je bila zadnjih stoljeća, neće biti posebnih posljedica za Europu”, rekao je Vertačnik.

Ali nova studija objavljena u petak u časopisu Science Advances sugerira drugačije. Istraživači su zaključili da će se tok najvjerojatnije usporiti, a to bi moglo biti čak sredinom 21. stoljeća.

“Time Europa više ne bi dobivala dotok tople vode, a to bi moglo dovesti do obrnute katastrofe koju je globalno zatopljenje do sada predviđalo – ekstremnog zahlađenja. Bez dotoka topline zime će biti znatno hladnije nego što su sada”, rekao je Vertačnik.

Na sjeveru i zapadu Europe temperature bi mogle pasti i do 10 Celzijevih stupnjeva, što bi značilo “pravu katastrofu”. Niže temperature značile bi kraj gotovo svakog oblika poljoprivrede u Europi. “Slana bi se također počela pojavljivati ​​u svibnju, pa čak i u lipnju, pa bi bilo kakva ozbiljnija poljoprivredna proizvodnja bila nemoguća u većem dijelu Europe”, rekao je.

No, promjene bi zahvatile i jug Europe. Uz poljoprivredu, “ekstremno” bi porasla potrošnja energije za grijanje, a i mnogi objekti u kojima ljudi sada žive bili bi potpuno neprikladni. Prema Vertačnikovim riječima, promjenama bi klima bila sličnija kanadskoj.

Kako spriječiti katastrofu?

Katastrofa se mogla izbjeći samo trenutnim smanjenjem emisije stakleničkih plinova. Oni bi trebali doseći nulu do sredine stoljeća. S ovim upozorenjima, smatra Vertačnik, Europa bi trebala brzom strategijom smanjiti emisije i time dati primjer ostatku svijeta.

“Ako ne, moglo bi se dogoditi da će upravo Europa biti najviše pogođena u cijelom svijetu”, upozorava Vertačnik.

Autori istraživanja zaključili su da bi spomenuta trenutna promjena bila prva u posljednjih 10.000 godina, a zahvatila bi i druge dijelove svijeta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PRONAĐENI KOMADIĆI PLASTIKE! Povlači se jedna vrsta soli, provjerite zalihe…

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlači jedna vrsta soli zbog prisustva komadića plastike.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Nadalina mlinac morske soli 100g, EAN: 3858881586147, bar koda: 3858881586147, najbolje upotrijebiti do 4.10.2006., zbog prisustva stranog tijela – komadića plastike.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: Luxor d.o.o., Put Majdana 43A, 21210 Solin, Hrvatska

Dobavljač: JOMA Kunststofftechnik GmbH, Wolfholzgasse 14-16, 2845 Brunn amGebirge, Austrija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima, navode iz HAPIH-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

S tržišta se povlači Donat Mg zbog promjena organoleptičkih svojstava

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

S tržišta se iz predostrožnosti povlači prirodna mineralna voda Donat Mg, 1L koju proizvodi slovenski Atlantic Droga Kolinska, zbog promjena organoleptičkih svojstava okusa i mirisa, izvijestio je u petak Državni inspektorat RH.

Riječ je o mineralnoj vodi Donat Mg, 1 L, s oznakom 14. 11. 24 (s rokom uporabe najmanje do 14. 11. 2024.) i Donat Mg, 1 L, s oznakom 15. 11. 24 (s rokom uporabe najmanje do 15. 11. 2024.,). Distributer je zagrebački Atlantic trade.

Proizvođač ističe da proizvod nije štetan za zdravlje,  ali su preventivno odlučili povući cijelu seriju proizvoda s tržišta.

Potrošači koji su kupili proizvod mogu ga vratiti na prodajno mjesto, gdje će dobiti povrat novca ili dogovoriti zamjenu proizvoda, navodi se u priopćenju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Najveća prosječna hrvatska plaća je u Zagrebu, a evo gdje je najmanja

Objavljeno

-

By

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. porasla je u svim županijama. Najveći porast bio je u Požeško-slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, za po 17,1 posto, a najmanji u Gradu Zagrebu, za 12,3 posto.

Državni zavod za statistiku objavio je da je najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1 380 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1043 eura, prenosi Novi list.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. porasla je u svim županijama. Najveći porast bio je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 18,5 posto, a najmanji u Gradu Zagrebu, za 13,5 posto.

Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. bila je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1982 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1383 eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu