Connect with us

Hrvatska

IZMJENE ZAKONA / Bolnice nezadovoljne, mladi liječnici pozdravljaju promjene u specijalizacijama

Objavljeno

-

Ravnatelji bolnica i domova zdravlja protive se predloženim promjenama specijalizacija i upozoravaju da će to nepovratno naštetiti javnom zdravstvenom sustavu, dok mladi liječnici ukidanje tzv. robovlasničkih ugovora pozdravljaju kao rezultat svoje desetogodišnje borbe.

Promjene u specijalizacijama doktora medicine predložene su izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, o kojima je upravo završeno javno savjetovanje. Na temelju predloženog, liječnici će biti oslobođeni plaćanja dosadašnjih penala u slučaju da, prije isteka ugovora, otiđu iz bolnice koja ih je poslala na specijalizaciju. Ubuduće moći će otići raditi kamo žele, uz plaćeni trošak edukacije od najviše 7000 eura.

Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), koja okuplja ravnatelje javnozdravstvenih ustanova, upozorava da su predložene izmjene neprihvatljive i nepopravljive te inzistiraju na tome da se za specijalističko usavršavanje pronađe drugo, cjelovitio rješenje.

Dijelovi zemlje mogli bi ostati bez dostupne zdravstvene zaštite, upozorava u razgovoru za Hinu direktor UPUZ-a Dražen Jurković, a povodom završenog eSavjetovanja o zakonskim izmjenama, po kojima bi u roku od šest mjeseci bolnice i domovi zdravlja trebali ponuditi nove ugovore specijalizantima i specijalistima te ih osloboditi potpisanih obaveza.

U UPUZ-u smatraju da će ovaj potez neminovno dovesti do još masovnijeg egzodusa liječnika iz manje atraktivnih dijelova zemlje u velike gradove i velike bolnice, odnosno privatni sektor i inozemstvo.

Primjerice, u Zagrebu je danas 719 liječnika na 100.000 stanovnika, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 425, u Primorsko-goranskoj 497, a u Osječko-baranjskoj 433. S druge strane, u Virovitičko-podravskoj županiji svega je 274 liječnika na 100.000 stanovnika, u Ličko-senjskoj županiji 239, a u Požeško-slavonskoj 380.

Država treba osigurati privlačenje kadrova u manje atraktivne sredine

“Predložene izmjene apsolutno su neprihvatljive. Budu li usvojene u ovom obliku, dovest će do smanjenja kvalitete, dostupnosti i kontinuiranosti zdravstvene zaštite za građane, osobito u javnom zdravstvenom sustavu, koji je i mora ostati temelj cjelokupnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj”, upozorava UPUZ.

Ovakav je prijedlog, kažu, vjerojatno prekopiran iz susjedne Slovenije “u kojoj se pokazao kao iznimno loš za slovenski zdravstveni sustav te ga već sada mijenjaju”.

Predlažu da se uvedu cjelovite promjene te da država preuzme odgovornost na način da se uvede centralno raspisivanje specijalizacija i njihovo centralno financiranje, koje bi snosila država.

“Ako se rade ovakve izmjene Zakona, najbolje rješenje jest da država/Ministarstvo zdravstva raspisuje natječaje, financira specijalizacije te osigura mehanizme privlačenja i zadržavanje kadrova u javnozdravstvenome sustavu. Na taj način bi se osigurala kadrovska redistribucija zdravstvenih potreba u svim ustanovama u Hrvatskoj”, kaže direktor UPUZ-a.

U suprotnom, postoji opasnost da javne zdravstvene ustanove postanu izvor gotovih specijalista, što će značajno narušiti mogućnost zadržavanja kvalificiranog kadra.

U slučaju raskida ugovora, trebalo je zadržati minimalnu naknadu od 33.000 eura

U UPUZ-u upozoravaju i na ozbiljnu financijsku štetu za zdravstvene ustanove.

Navode da ukupan trošak specijalizacije po liječniku i njegova bruto plaća iznose do 200.000 eura, a prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, liječnik-specijalist morat će vratiti zdravstvenoj ustanovi manje od 7000 eura.

U UPUZ-u opovrgavaju tvrdnje mladih liječnika da su specijalizanti, u slučaju prijevremenog raskida ugovora, do sada snosili troškove od 100 i više tisuća eura. Tvrde da je ukupan iznos bio maksimalno oko 33 tisuće eura, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, koji je na snazi od 1. siječnja 2019. godine, te smatraju da je to minimalan iznos naknade koji treba zadržati.

U Inicijativi mladih liječnika (IML), s druge strane, daju bezrezervnu potporu konačnom ispunjenju svojih zahtjeva za ukidanjem tzv. robovlasničkih ugovora, zbog kojih su i prosvjedovali.

Smilović: Više od 5000 liječnika ima robovlasnički ugovor

Oni raspolažu i drugačijim podacima o ugovorima, odnosno tvrde da i dalje neki liječnici imaju obavezu vraćanja ustanovi iznosa većih od 100.000 eura.

“Više od pet tisuća liječnika ima robovlasnički ugovor, tj. obavezu vraćanja bruto plaća, božićnice, regresa, darova za djecu i sl. (max. 150.000 eura) ili vraćanja umnožene proračunske osnovice (max. 33 tisuće eura). Oko 1500 liječnika u stvarnoj su opasnosti da ih bolnica ili dom zdravlja ovrše u slučaju da poslodavcu daju otkaz prije isteka ugovorne obveze o radu nakon završetka specijalizacije”, navodi Marin Smilović iz Inicijative mladih liječnika.

Ističe da će zakonske izmjene ostaviti samo “realne troškove specijalizacije”.

“Specijalističko usavršavanje ne košta 33.000 eura ni 150.000 eura, već 7000 eura. “Ustanove su se do sada pravdale da plaćaju plaće liječnicima koji nisu kod njih” (već na edukaciji u KBC-u), kaže Smilović te napominje da sav taj novac također dolazi iz poreza i državnog proračuna.

Osim toga, županijske bolnice od Nove godine su državne, pa možemo reći da država financira sve specijalizacije, dodao je.

Napominje i da će troškove edukacije od 7000 eura vraćati samo liječnici koji odlaze iz javnog sustava, a oni koji se odluče u njemu ostati, neće ništa plaćati pri promjeni ustanove.

“Sada kada je eSavjetovanje završilo, nadamo se da će već sljedeći tjedan to ići u saborsku proceduru i konačnu implementaciju zakona. Borba za liberalizaciju ugovora o specijalistickom usavršavanju traje sada već sigurno deset godina i trajat će i dalje dok ne dobijemo sve crno na bijelo”, kaže Smilović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PRONAĐENI KOMADIĆI PLASTIKE! Povlači se jedna vrsta soli, provjerite zalihe…

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlači jedna vrsta soli zbog prisustva komadića plastike.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Nadalina mlinac morske soli 100g, EAN: 3858881586147, bar koda: 3858881586147, najbolje upotrijebiti do 4.10.2006., zbog prisustva stranog tijela – komadića plastike.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: Luxor d.o.o., Put Majdana 43A, 21210 Solin, Hrvatska

Dobavljač: JOMA Kunststofftechnik GmbH, Wolfholzgasse 14-16, 2845 Brunn amGebirge, Austrija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima, navode iz HAPIH-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

S tržišta se povlači Donat Mg zbog promjena organoleptičkih svojstava

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

S tržišta se iz predostrožnosti povlači prirodna mineralna voda Donat Mg, 1L koju proizvodi slovenski Atlantic Droga Kolinska, zbog promjena organoleptičkih svojstava okusa i mirisa, izvijestio je u petak Državni inspektorat RH.

Riječ je o mineralnoj vodi Donat Mg, 1 L, s oznakom 14. 11. 24 (s rokom uporabe najmanje do 14. 11. 2024.) i Donat Mg, 1 L, s oznakom 15. 11. 24 (s rokom uporabe najmanje do 15. 11. 2024.,). Distributer je zagrebački Atlantic trade.

Proizvođač ističe da proizvod nije štetan za zdravlje,  ali su preventivno odlučili povući cijelu seriju proizvoda s tržišta.

Potrošači koji su kupili proizvod mogu ga vratiti na prodajno mjesto, gdje će dobiti povrat novca ili dogovoriti zamjenu proizvoda, navodi se u priopćenju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Najveća prosječna hrvatska plaća je u Zagrebu, a evo gdje je najmanja

Objavljeno

-

By

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. porasla je u svim županijama. Najveći porast bio je u Požeško-slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, za po 17,1 posto, a najmanji u Gradu Zagrebu, za 12,3 posto.

Državni zavod za statistiku objavio je da je najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1 380 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1043 eura, prenosi Novi list.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. porasla je u svim županijama. Najveći porast bio je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 18,5 posto, a najmanji u Gradu Zagrebu, za 13,5 posto.

Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. bila je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1982 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1383 eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu