Connect with us

Hrvatska

U Hrvatskoj se lani rodilo najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja

Objavljeno

3 mjeseca prije

-

U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine kad ih je živorođeno 34.027 čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Primjerice 2000. godine rođeno je 43.746 djece.

Podaci s druge strane pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6000 ljudi manje nego godinu ranije. Lani je, naime umrlo 51.319 ljudi, a godinu ranije 56.979. Za usporedbu u 2020. broj umrlih bio je 57.023, a 2021. kad je koronavirus bio na vrhuncu čak 62.712.

Izrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je koronavirusa od kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8557 osoba, što je utjecalo na ukupan broj umrlih osoba.

Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih na minus 19.272 s minus 23.096.

No, zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.

Brakovi svijetla točka vitalne statistike

Brakovi su svijetla točka vitalne statistike jer ih je u 2023. sklopljeno 19.467, odnosno gotovo 1400 više nego 2022. kad ih je sklopljeno 18.074.

Porast sklopljenih brakova također se povezuje s postcovid vremenom u kojemu su sklopili brak i oni koji su taj važni životni događaj morali odgoditi u vrijeme korona krize.

Privremeni podaci za 2023. koje je DZS objavio u srijedu pokazali su i da je u prošloj godini bilo manje razvedenih brakova pri čemu je broj razvoda pao na 4001 s čak 4808 razvedenih u 2022.

Detaljni i konačni podaci prirodnog kretanja stanovništva za 2022. pokazali su da je u toj godini rođeno 34.027 djece ili 7,2 posto manje nego godinu ranije pri čemu je svako četvrto rođeno izvan braka.

Znatan pad živorođene djece pokazuje i usporedba podataka s ranijim godinama jer je u 2022. živorođeno gotovo deset tisuća djece manje nego u 2000.

Brojka živorođenih u 2005. pala je na 42.492, a nakon porasta na 43.361 rođenih u 2010., pala je značajno u 2015. na 37.503 te dodatno u 2020. na 35.845.

U 2022. živorođenoe djece je 7,2 posto ili 2625 manje nego u prethodnoj godini pri čemu je stopa nataliteta iznosila 8,8 živorođenih na 1000 stanovnika.

Stopa totalnog fertiliteta mjerena brojem živorođenih po ženi u reproduktivnoj dobi iznosila je tek 1,53, što je znatno ispod razine od 2,1 rođenih koja osigurava obnovu broja stanovništva.

Stopa fertiliteta, mjerena brojem živorođene djece po ženi u dobi od 15 do 49 godina u Hrvatskoj je ispod zamjenske razine od dvoje djece još od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća.

– Razlog tome leži u nepovoljnoj dobnoj strukturi te iseljavanju iz Hrvatske mlađe populacije, što posljedično dovodi do manjeg broja rođene djece, kaže načelnica Rogić-Hadžalić.

Kao i u ranijim godinama, i u 2022. najviše je bilo prvorođene djece, odnosno 44,9 posto, drugorođene 34,2 posto, trećerođene 13 posto te četvrtorođene i višerođene 6,8 posto te u usporedbi s podacima iz 2000. nema znatnijih razlika izuzev četverorođene i višerođene djece.

Devedeset posto rodilja u 2022. bile su zaposlene žene

U 2022. godini izvan braka rođeno je 8405 živorođene djece, odnosno 24,8 posto od ukupno živorođene djece dok je primjerice u 2000. izvan braka bilo rođeno 9 posto djece.

Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina – 1968. iznosila je 22,8 godina, 2000. 25,6 dok je u 2022. iznosila 29,5 godina.

Podaci pokazuju da je gotovo devedeset posto žena koje su rodile u 2022. zaposleno ili su aktivno tražile posao, a gotovo polovica njih ima završenu višu ili visoku školu.

U 2022., kao i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (34,3 posto muškaraca i 43,8 posto žena) i novotvorina (27,0 posto muškaraca i 19,7 posto žena).

U istoj godini umrlo je 139 dojenčadi, od čega njih 25,9 posto u prvom danu života. Promatrajući smrtnost dojenčadi u duljem razdoblju, uočava se znatan pad.

Stopa umrle dojenčadi iznosila je 41,1 umrlih na 1000 živorođenih u 1968., 13,1 u 1988., 7,4 u 2000. godini te 4,1 u 2022.

Stopa prirodnog prirasta koja pokazuje razliku broja živorođene djece i broja umrlih osoba u 2022. bila je negativna i iznosila je -6 dok je vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio je 59,5.

Građanski brak sklopilo 49,4 posto parova, vjerski 50,6 posto

U 2022. su sklopljena 18.074 braka, što je za 0,7 posto manje nego u 2021. Stopa nupcijaliteta pokazuje da su na 1000 stanovnika sklopljena 4,7 braka.

Od ukupno sklopljenih brakova prvi brak sklopilo je 87,8 posto nevjesta i 87,7 posto ženika.

Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu.

Tako je u 2000. nevjesta prvi brak sklapala s prosječno 25,3 godine, a ženik s 28,6 godina, dok je u 2022. prosječna starost nevjeste iznosila 29,3 godina, a ženika 31,7 godina.

Od ukupnog broja sklopljenih brakova u 2022. građanski brak sklopilo je 49,4 posto parova (8929 parova), a vjerski 50,6 posto (9145 parova).

U 2022. bilo je 4808 pravomoćno razvedenih brakova, odnosno 266 na 1000 sklopljenih brakova.

Razvedeni brakovi prosječno su trajali 15,3 godine dok je primjerice 2000. godine bilo 13,5 godina.

U 43,2 posto razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece, u 29,3 posto bilo je jedno uzdržavano dijete, a u 27,5 posto razvedenih brakova bilo je dvoje ili više uzdržavane djece.

Najviše uzdržavane djece iz braka okončanog razvodom povjereno je ženi ( 81,9 posto), mužu je povjereno 12 posto, mužu i ženi 5,8 posto, a drugim osobama i ustanovama 0,3 posto djece.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Tajne snimke otkrile krijumčarski kanal duhana od Mađarske do Istre

Objavljeno

4 dana prije

-

9. svibnja 2024.

By

USKOK je otvorio istragu protiv deset osumnjičenika upletenih u ilegalnu nabavu i preprodaju stotina kilograma duhana.

Sve je otkrila Policijska uprava istarska, a postupak je nastavljen u suradnji sa zagrebačkom, osječko-baranjskom i vukovarsko-srijemskom policijom. Operacija je rezultirala uhićenjem devet državljana i Hrvatske i jednog državljana BiH koji su osumnjičeni za zločinačko udruživanje i nedozvoljenu trgovinu.

Krijumčarski kanal za Istru

Rekonstruirano je da je u proljeće prošle godine osumnjičeni 65-godišnjak povezao ostale ljude kako bi nabavljali, prevozili i preprodavali veće količine sitno rezanog duhana, koji nije označen duhanskim markicama Ministarstva financija Republike Hrvatske. Sitno rezani duhan nabavljao se u Zagrebu, a potom skladištio na području Osječko-baranjske i Vukovarsko srijemske županije da bi se zatim vozio u Pulu.

U proteklih godinu dana na taj su način nabavili i prodali oko 1,3 tone ovakvog duhana, te nezakonito zaradili 68.865 eura. Novac su među sobom podijelili.

Duhan stizao iz Mađarske

Dio duhana stizao je iz Mađarske. Iz tajnih snimki osumnjičenog šefa skupine proizlazi da je po turi dopremano 150 kilograma duhana. Njegova cijena, prema pronađenim porukama, bila 14,50 eura po kilogramu. Preprodavali su ga za 40 eura po kilogramu.

Na ovaj su način u Državnom proračunu Republike Hrvatske nanijeli štetu od 152.504 eura jer su prekršili Zakon o trošarinama.

U domovima osumnjičenih u Puli, Zagrebu, Osijek i Vukovaru policajci su pronašli 16,4 kilograma duhana i 2.500 kutija cigareta bez markica Ministarstva financija Republike Hrvatske, mobitele i novac za koji se pretpostavlja da potječe od nedozvoljene trgovine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Dalmatinac na Fejsu objavio fotku kalašnjikova, prijetio policajcima. Uhićen je

Objavljeno

4 dana prije

-

9. svibnja 2024.

By

Splitsko-Dalmatinska policija danas je izvijestila kako je dovršila kriminalističko istraživanje na 53-godišnjim muškarcem.

Njega se, navode u priopćenju, sumnjiči da je u ponedjeljak na profilu društvene mreže uz fotografije automatske puške tipa kalašnjikov objavio i sadržaj u kojem je uputio prijetnje četvorici policijskih službenika. 

Protiv spomenutog je podnijeta kaznena prijava za kazneno djelo prijetnje sukladno čl. 139. st. 2. u svezi st. 3. Kaznenog zakona te će danas biti predan pritvorskom nadzorniku, stoji u priopćenju policije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Rimac vjerojatno više neće raditi aute kakav je Nevera

Objavljeno

4 dana prije

-

9. svibnja 2024.

By

Rimac nije prodao svih 150 primjeraka svog električnog hiperautomobila Nevera, a njen nasljednik vjerojatno neće biti električno vozilo. Nevera je predstavljena 2021. kao evolucija koncepta C_Two od 1888 konjskih snaga, uz prve isporuke kasnije te godine i planiranom proizvodnjom od 150 vozila, prenosi Autocar.

Hrvatska tvrtka još uvijek nije prodala spomenuti broj automobila, što predsjednik Uprave Mate Rimac pripisuje padu potražnje za ultra-high-end električnim vozilima.

“Počeli smo razvijati Neveru 2016./2017., kada je elektrika bila cool”, rekao je na konferenciji Financial Times Future of the Car u Londonu.

“Tržišno okruženje evoluiralo, a ukusi su se mijenjali”

Od tada je, nastavio je Rimac, tržišno okruženje evoluiralo, a ukusi su se mijenjali jer nacionalna zakonodavstva i glavni proizvođači automobila nastoje učiniti električne automobile mainstreamom.

“Regulatorna tijela i neki proizvođači originalne opreme toliko to guraju da se priča promijenila. Naturaju nam stvari koje ne želimo, pa se ljudi pomalo odmiču od cijele te prisilne primjene. Uvijek sam protiv toga. Mislim da se sve mora temeljiti na dobrim karakteristikama. Stoga proizvod mora biti bolji”, objasnio je Rimac.

Nevera je djelomično razvijena kao primjer onoga što se može postići s motorima i baterijama u doba kada je tehnologija još bila u povoju i kada su je glavni proizvođači tek trebali u potpunosti prihvatiti.

“Elektrifikacija postaje mainstream, a ljudi se žele razlikovati”

“U to vrijeme mislili smo da će električni automobili biti cool u roku od nekoliko godina – najbolji automobili ili s najboljim performansama i tako dalje. Sada primjećujemo da se ljudi na vrhu ovog sektora žele razlikovati kako elektrifikacija postaje mainstream”, kaže Rimac.

To se uglavnom očituje u želji za analognom tehnologijom i pogonima na unutarnje sagorijevanje, sugerirao je hrvatski poduzetnik, koristeći analogiju da vrhunski analogni satovi zahtijevaju nekoliko puta više novca od sposobnijih i popularnijih pametnih satova.

“Apple Watch može sve bolje. Može još 1000 stvari, puno je precizniji, može mjeriti otkucaje srca. Ali nitko ne bi platio 200.000 dolara za Apple Watch. Imamo tržište za Neveru, to je najprodavaniji električni hiperautomobil. Već smo isporučili više od 50 automobila od ukupno 150”, rekao je Rimac i dodao:

“Da smo stvorili električni Bugatti, prodali bismo ih određenu količinu, sigurno, zbog brenda, ali ta količina ne bi bila ni blizu procijenjenoj količini koju će prodati V16 motor Chironova nasljednika”.

Rimac je rekao da ne vidi oporavak potražnje za električnim hiperautomobilima jer će u segmentima mainstream automobila biti određene lojalnosti prema pojedinačnim brendovima i tehnologijama pogona, ali segmenti automobila visoke klase zahtijevaju visoku razinu diferencijacije i analogne privlačnosti.

“Radio nešto što drugi ne mogu”

“Mislim da postoji tržišna niša za stvari koje se ne mogu raditi s motorom s unutarnjim izgaranjem. Ne radi se o tome da budemo električni; radi se o tome da radimo stvari koje drugi automobili ne mogu i da pružamo jedinstveno iskustvo”, rekao je Rimac.

Rimac je nedavno otkrio Autocaru da njegova tvrtka istražuje može li njihov sljedeći automobil koristiti revolucionarnu tehnologiju nanocijevi, pri čemu se “kemijski različita” tekuća goriva mogu koristiti za proizvodnju električne energije za pogon motora, napuštajući tako konvencionalni raspored baterija.

“Naša kompanija nije isključivo električna, nego radi sve što je najuzbudljivije u određenom trenutku”, rekao je Rimac, navodeći LPG, vodik, pa čak i dizel kao potencijalna goriva koja bi se mogla koristiti u ovoj postavci.

U međuvremenu ne vidi “nikakav razlog” da Bugatti, koji je Rimac kupio od Volkswagen grupe 2021. godine, prestane prodavati automobile s motorima na unutarnje sagorijevanje u skoroj budućnosti: “Razvili smo novi V16 motor i želimo koristiti taj motor neko vrijeme, a možda i neke druge motore i ne vidim razlog zašto bi to bilo nemoguće”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu