Hrvatska
Stižu nova pravila za vozače i vozačke dozvole: Donosimo sve što morate znati
U ponedjeljak je u javnosti odjeknula vijest kako se mijenjaju pravila za vozačke dozvole u Europskoj uniji. Točnije, ministri prometa država članica usvojili su zajedničko stajalište o novoj direktivi o vozačkim dozvolama i razmjenu informacija o prometnim prekršajima, a sve u cilju smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama.
Još je krajem ljeta ove godine predsjednica Odbora za promet i turizam pri Europskom parlamentu iz redova Zelenih, Karima Delli, predstavila nacrt prijedloga kojim se želi revidirati pravila polaganja vozačkog ispita i izdavanja vozačkih dozvola.
Što se sve mijenja?
Nacrt je odmah podigao puno prašine u javnosti, a Delli je navela da je cilj prijedloga smanjiti broj smrti na europskim cestama. I dok se Delli susrela s brojim kritikama, stručnjaci su pohvalili njezin prijedlog.
Cilj nove direktive je broj smrtnih slučajeva u prometu smanjiti s 20.000, koliko ih je bilo prošle godine, na nulu do 2050.
Digitalna vozačka dozvola
Nova direktiva predviđa uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole u EU-u. Digitalne dozvole će biti lakše zamijeniti i obnoviti pošto će te procedure biti moguće obaviti pute interneta. Prijedlog je i da se građanima iz trećih zemalja s usporedivim standardima sigurnosti na cestama bude olakšana zamjena vozačke dozvole za EU dozvolu.
Vozači već sa 17 godina
Europska komisija je predložila, a Vijeće ministara prihvatilo, da mladi vozači s navršenih 17 godine mogu polagati ispit i voziti ako su s njima stariji vozači. Uvelo bi se probno razdoblje za mlade vozače od najmanje dvije godine nakon polaganja ispita i pravilo nulte tolerancije na vožnju pod utjecajem alkohola. O istom prijedlogu raspravljalo se i u Hrvatskoj nakon što je ljetos 23-godišnji vozač na parkiralištu trgovačkog centra izgubio kontrolu nad Mercedesom i udario u drugi automobil i pješake.
Komisija dodaje i podatak da, iako mladi vozači čine samo osam posto od svih vozača, dva od pet smrtonosnih sudara uključuju vozače mlađe od 30 godina. Ipak, odbijen je prijedlog Komisije da se dob za vozačku dozvolu spusti na 16 godina uz ograničenje brzine od 45 km/h.
Ograničenje za starije vozače
Također se predviđa da skraćivanje roka valjanosti vozačkih dozvola za starije vozače i dalje ostane dobrovoljno po zemljama članicama. Uvode se i jasnije odredbe o provjeri tjelesne i psihičke sposobnosti za vožnju.
Obnavljanje dozvole bi bilo uvjetovano potvrdom da nema kontraindikacija za upravljanje vozilom izdanom nakon obveznog liječničkog pregleda. Isto vrijedi i za rok valjanosti vozačke dozvole od 7 godina za starije od 60 godina, 5 godina za starije od 70 i 2 godine za starije od 80 godina.
Polaganje u drugoj zemlji
Predviđa da osobe koje imaju državljanstvo jedne članice, a stalno prebivalište u drugoj članici mogu polagati teorijski dio vozačkog ispita u zemlja svoga državljanstva, ali takva mogućnost se ne predviđa za praktični dio vozačkog ispita.
Kazne na području cijele EU
Nova pravila koja će olakšati naplatu prometnih kazni počinjenih u nekoj drugoj zemlji članici, kao i oduzimanje vozačkih dozvola. Predlaže se proširenje popisa prometnih prekršaja koji će se kažnjavati na razini EU-a. Trenutačni popis uključuje ukupno osam prometnih prekršaja među kojima su prebrza vožnja, nekorištenje sigurnosnog pojasa, prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnja pod utjecajem alkohola ili droga, nenošenje zaštitne kacige, kretanje zabranjenim prometnim trakom te nepropisno korištenje mobilnog telefona ili drugih komunikacijskih uređaja tijekom vožnje.
Prijedlog zakona o razmjeni informacija o prometnim prekršajima omogućit će da se odluka o oduzimanju vozačke dozvole u jednoj zemlji članici primjenjuje u svim članicama, što sada zbog rupa u zakonu često nije slučaj. Isto se odnosi i na ostale prometne prekršaje koji će biti kažnjivi na razini EU-a.
Vozači bi ih tako skupljali za prometne prekršaje diljem EU, a kad bi ih se skupio određeni broj, oduzimala bi im se dozvola, neovisno u kojoj su zemlji članici prekršaji napravljeni.
Rasprava tek slijedi
O ovim nacrtima Europski parlament će glasati na plenarnoj sjednici u prosincu, a nakon toga predstojeće belgijsko predsjedništvo će započeti pregovore s predstavnicima Parlamenta o konačnom tekstu zakona.
Rasprava će sigurno biti zanimljiva jer su i ranije zastupnici desnice u EU parlamentu prozivali Zelene zbog nekih prijedloga. Sporne su im bile ideje poput one o posebnoj dozvole za automobile teže od 1,8 tona (SUV vozila), dozvole “B+” koju bi bilo moguće dobiti tek nakon dvije godine probnog roka za B dozvolu i nakon 21 godine.
Rasprava se vodila i oko prijedloga o smanjenom ograničenju brzine za mlade vozače, što se već primjenjuje u Francuskoj, kao i oko prijedloga da države članice imaju mogućnost zabraniti mlađim vozačima vožnju noću.
Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC) je pozdravio stroža pravila za vozače početnike jer u 40 posto nesreća sudjeluju mladi ljudi koji čine samo osam posto građana s vozačkom dozvolom.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




