Hrvatska
Stižu nova pravila za vozače i vozačke dozvole: Donosimo sve što morate znati
U ponedjeljak je u javnosti odjeknula vijest kako se mijenjaju pravila za vozačke dozvole u Europskoj uniji. Točnije, ministri prometa država članica usvojili su zajedničko stajalište o novoj direktivi o vozačkim dozvolama i razmjenu informacija o prometnim prekršajima, a sve u cilju smanjenja broja smrtnih slučajeva na cestama.
Još je krajem ljeta ove godine predsjednica Odbora za promet i turizam pri Europskom parlamentu iz redova Zelenih, Karima Delli, predstavila nacrt prijedloga kojim se želi revidirati pravila polaganja vozačkog ispita i izdavanja vozačkih dozvola.
Što se sve mijenja?
Nacrt je odmah podigao puno prašine u javnosti, a Delli je navela da je cilj prijedloga smanjiti broj smrti na europskim cestama. I dok se Delli susrela s brojim kritikama, stručnjaci su pohvalili njezin prijedlog.
Cilj nove direktive je broj smrtnih slučajeva u prometu smanjiti s 20.000, koliko ih je bilo prošle godine, na nulu do 2050.
Digitalna vozačka dozvola
Nova direktiva predviđa uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole u EU-u. Digitalne dozvole će biti lakše zamijeniti i obnoviti pošto će te procedure biti moguće obaviti pute interneta. Prijedlog je i da se građanima iz trećih zemalja s usporedivim standardima sigurnosti na cestama bude olakšana zamjena vozačke dozvole za EU dozvolu.
Vozači već sa 17 godina
Europska komisija je predložila, a Vijeće ministara prihvatilo, da mladi vozači s navršenih 17 godine mogu polagati ispit i voziti ako su s njima stariji vozači. Uvelo bi se probno razdoblje za mlade vozače od najmanje dvije godine nakon polaganja ispita i pravilo nulte tolerancije na vožnju pod utjecajem alkohola. O istom prijedlogu raspravljalo se i u Hrvatskoj nakon što je ljetos 23-godišnji vozač na parkiralištu trgovačkog centra izgubio kontrolu nad Mercedesom i udario u drugi automobil i pješake.
Komisija dodaje i podatak da, iako mladi vozači čine samo osam posto od svih vozača, dva od pet smrtonosnih sudara uključuju vozače mlađe od 30 godina. Ipak, odbijen je prijedlog Komisije da se dob za vozačku dozvolu spusti na 16 godina uz ograničenje brzine od 45 km/h.
Ograničenje za starije vozače
Također se predviđa da skraćivanje roka valjanosti vozačkih dozvola za starije vozače i dalje ostane dobrovoljno po zemljama članicama. Uvode se i jasnije odredbe o provjeri tjelesne i psihičke sposobnosti za vožnju.
Obnavljanje dozvole bi bilo uvjetovano potvrdom da nema kontraindikacija za upravljanje vozilom izdanom nakon obveznog liječničkog pregleda. Isto vrijedi i za rok valjanosti vozačke dozvole od 7 godina za starije od 60 godina, 5 godina za starije od 70 i 2 godine za starije od 80 godina.
Polaganje u drugoj zemlji
Predviđa da osobe koje imaju državljanstvo jedne članice, a stalno prebivalište u drugoj članici mogu polagati teorijski dio vozačkog ispita u zemlja svoga državljanstva, ali takva mogućnost se ne predviđa za praktični dio vozačkog ispita.
Kazne na području cijele EU
Nova pravila koja će olakšati naplatu prometnih kazni počinjenih u nekoj drugoj zemlji članici, kao i oduzimanje vozačkih dozvola. Predlaže se proširenje popisa prometnih prekršaja koji će se kažnjavati na razini EU-a. Trenutačni popis uključuje ukupno osam prometnih prekršaja među kojima su prebrza vožnja, nekorištenje sigurnosnog pojasa, prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnja pod utjecajem alkohola ili droga, nenošenje zaštitne kacige, kretanje zabranjenim prometnim trakom te nepropisno korištenje mobilnog telefona ili drugih komunikacijskih uređaja tijekom vožnje.
Prijedlog zakona o razmjeni informacija o prometnim prekršajima omogućit će da se odluka o oduzimanju vozačke dozvole u jednoj zemlji članici primjenjuje u svim članicama, što sada zbog rupa u zakonu često nije slučaj. Isto se odnosi i na ostale prometne prekršaje koji će biti kažnjivi na razini EU-a.
Vozači bi ih tako skupljali za prometne prekršaje diljem EU, a kad bi ih se skupio određeni broj, oduzimala bi im se dozvola, neovisno u kojoj su zemlji članici prekršaji napravljeni.
Rasprava tek slijedi
O ovim nacrtima Europski parlament će glasati na plenarnoj sjednici u prosincu, a nakon toga predstojeće belgijsko predsjedništvo će započeti pregovore s predstavnicima Parlamenta o konačnom tekstu zakona.
Rasprava će sigurno biti zanimljiva jer su i ranije zastupnici desnice u EU parlamentu prozivali Zelene zbog nekih prijedloga. Sporne su im bile ideje poput one o posebnoj dozvole za automobile teže od 1,8 tona (SUV vozila), dozvole “B+” koju bi bilo moguće dobiti tek nakon dvije godine probnog roka za B dozvolu i nakon 21 godine.
Rasprava se vodila i oko prijedloga o smanjenom ograničenju brzine za mlade vozače, što se već primjenjuje u Francuskoj, kao i oko prijedloga da države članice imaju mogućnost zabraniti mlađim vozačima vožnju noću.
Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC) je pozdravio stroža pravila za vozače početnike jer u 40 posto nesreća sudjeluju mladi ljudi koji čine samo osam posto građana s vozačkom dozvolom.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




