Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru zakonski prijedlog kojim se uvodi inkluzivni dodatak, jedinstvena novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom radi prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi.

Inkluzivni dodatak objedinjuje dosadašnja četiri dodatka: osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za dijete u uvećanom iznosu, koji se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta, i novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.

Cilj je zakona, koji bi trebao stupiti na snagu početkom iduće godine, objediniti postojeće naknade koje korisnici ostvaruju temeljem utvrđenog invaliditeta, omogućiti pravedniju raspodjelu prethodno navedenih naknada te unaprijediti transparentnost i ekonomičnost prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta.

Zakonom se propisuju uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka te druga pitanja povezana s time, piše tportal.

Pet razina potpore

Prema prijedlogu, inkluzivni dodatak razvrstan je u pet razina, ovisno o stupnju oštećenja zdravlja, pri čemu bi prva razina imala najveći iznos dodatka.

Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine potpore mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima su utvrđeni III. i IV. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a koje imaju status osoba s invaliditetom.

Pravo na dodatak četvrte i pete razine potpore, neovisno o statusu osobe s invaliditetom, mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima su utvrđeni II. i III. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

Pravo na inkluzivni dodatak kroz svih pet razina mogla bi ostvariti djeca kojima su utvrđeni II., III. i IV. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, neovisno o tome imaju li status osoba s invaliditetom.

Razinu potpore utvrđuje Zavod za socijalnu skrb na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuju vještačenje i metodologija vještačenja.

Osnovica za utvrđivanje dodatka – 120 eura

Osnovicu za utvrđivanje inkluzivnog dodatka određivat će Vlada te se krenulo s osnovicom od 120 eura, što je bio prijedlog udruga, a Vlada ga je prihvatila. Tako bi za korisnike prve razine inkluzivni dodatak iznosio 720 eura, za drugu razinu bio bi 480 eura, za treću razinu – 432 eura, za četvrtu razinu – 162 eura, a za petu razinu – 138 eura.

Za provedbu zakona potrebno je na godišnjoj razini osigurati ukupno 506,6 milijuna eura. To znači da je, povrh sredstava planiranih u proračunu za naredne dvije godine, potrebno osigurati dodatna sredstva od 263,2 milijuna eura u 2024. godini, odnosno 264,1 milijun eura u 2025. godini.

Ukidanje cenzusa i smanjenje administracije

S obzirom na to da će pravo na inkluzivni dodatak objedinjavati više prava koja se mogu ostvariti temeljem invaliditeta, Zakon o inkluzivnom dodatku pridonijet će smanjenju administrativnog opterećenja. Njime će se propisati prestanak važenja odredbi Zakona o socijalnoj skrbi, kojima se propisuje pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu.

Zakon o inkluzivnom dodatku ne propisuje prihodovni cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava te se njegovim stupanjem na snagu ukida dohodovni cenzus, a koji je prema Zakonu o socijalnoj skrbi važio kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu.

Žurno rješavanje zahtjeva

Zakon uvodi žurni postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Ako nije potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod za socijalnu skrb dužan je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, piše tportal.

Ako je potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.