Connect with us

Hrvatska

Tko ima pravo na inkluzivni dodatak i koliko iznosi naknada?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru zakonski prijedlog kojim se uvodi inkluzivni dodatak, jedinstvena novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom radi prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi.

Inkluzivni dodatak objedinjuje dosadašnja četiri dodatka: osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za dijete u uvećanom iznosu, koji se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta, i novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.

Cilj je zakona, koji bi trebao stupiti na snagu početkom iduće godine, objediniti postojeće naknade koje korisnici ostvaruju temeljem utvrđenog invaliditeta, omogućiti pravedniju raspodjelu prethodno navedenih naknada te unaprijediti transparentnost i ekonomičnost prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta.

Zakonom se propisuju uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka te druga pitanja povezana s time, piše tportal.

Pet razina potpore

Prema prijedlogu, inkluzivni dodatak razvrstan je u pet razina, ovisno o stupnju oštećenja zdravlja, pri čemu bi prva razina imala najveći iznos dodatka.

Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine potpore mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima su utvrđeni III. i IV. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a koje imaju status osoba s invaliditetom.

Pravo na dodatak četvrte i pete razine potpore, neovisno o statusu osobe s invaliditetom, mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima su utvrđeni II. i III. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

Pravo na inkluzivni dodatak kroz svih pet razina mogla bi ostvariti djeca kojima su utvrđeni II., III. i IV. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, neovisno o tome imaju li status osoba s invaliditetom.

Razinu potpore utvrđuje Zavod za socijalnu skrb na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuju vještačenje i metodologija vještačenja.

Osnovica za utvrđivanje dodatka – 120 eura

Osnovicu za utvrđivanje inkluzivnog dodatka određivat će Vlada te se krenulo s osnovicom od 120 eura, što je bio prijedlog udruga, a Vlada ga je prihvatila. Tako bi za korisnike prve razine inkluzivni dodatak iznosio 720 eura, za drugu razinu bio bi 480 eura, za treću razinu – 432 eura, za četvrtu razinu – 162 eura, a za petu razinu – 138 eura.

Za provedbu zakona potrebno je na godišnjoj razini osigurati ukupno 506,6 milijuna eura. To znači da je, povrh sredstava planiranih u proračunu za naredne dvije godine, potrebno osigurati dodatna sredstva od 263,2 milijuna eura u 2024. godini, odnosno 264,1 milijun eura u 2025. godini.

Ukidanje cenzusa i smanjenje administracije

S obzirom na to da će pravo na inkluzivni dodatak objedinjavati više prava koja se mogu ostvariti temeljem invaliditeta, Zakon o inkluzivnom dodatku pridonijet će smanjenju administrativnog opterećenja. Njime će se propisati prestanak važenja odredbi Zakona o socijalnoj skrbi, kojima se propisuje pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu.

Zakon o inkluzivnom dodatku ne propisuje prihodovni cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava te se njegovim stupanjem na snagu ukida dohodovni cenzus, a koji je prema Zakonu o socijalnoj skrbi važio kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu.

Žurno rješavanje zahtjeva

Zakon uvodi žurni postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Ako nije potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod za socijalnu skrb dužan je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, piše tportal.

Ako je potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Važna obavijest! Povlače se popularne grickalice, provjerite jeste li ih kupili

Objavljeno

-

By

Unsplash

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlače popularne grickalice.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Cheez Zum Cheese ring snacks – Cheddar Cheese Flavor, 25g, zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima, navodi se na web stranici HAPIH-a.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Beagley Coppermann, De Kwakel, Nizozemska

Maloprodaja: Osmi kontinent d.o.o., Dubrovnik

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo su zdravstvena stanja zbog kojih liječnici od danas moraju prijavljivati pacijente policiji

Objavljeno

-

By

Unsplash

Od danas na snagu stupa novi Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače. Njime se liječnici obvezuju prijaviti policiji svako zdravstveno stanje svog pacijenta zbog kojeg ne bi trebao sjesti za volan dulje od šest mjeseci. Prometni stručnjaci tvrde kako bi ovaj pravilnik trebao pridonijeti većoj sigurnosti na cestama.

Išijas, prijelom ruke ili noge, nekontrolirani povišeni tlak, neke su od dijagnoza koje će se, prema novom Pravilniku o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače, upisivati samo kao upozorenje u zdravstveni karton, kazala je za Hrvatski radio doktorica Mirela Marković te pojašnjava:

“Ovim novim Pravilnikom je uvaženo to da nisu sva akutna stanja ono zbog čega trebamo prijaviti svakog pacijenta MUP-u da dođe na izvanredni pregled, nego su to sada neka trajnija stanja koja utječu na sposobnost upravljanja motornim vozilima ili neka stanja koja su recimo dulja od šest mjeseci”, istaknula je Marković.

Budući da liječnici razlikuju akutna i kratkotrajna stanja od onih kroničnih, pravilnikom su se jasno definirala stanja o kojima su liječnici dužni obavijestiti policiju:

“To su neke neurološke bolesti, moždani udar, različite kardiološke bolesti, ako je netko imao infarkt isto ne može jedno vrijeme voziti auto duže od šest mjeseci i to se treba prijaviti, razne glavobolje, migrene, oboljenja koja se tiču psihijatrijskih pacijenata, šećerna bolest koja je u porastu i to je bolest koja je u progresiji i pogoršavaju joj se simptomi, epilepsija”, istaknula je Marković.

Ipak, sva stanja su individualna, tvrdi Marković i potreban je pregled pacijenta kako bi se utvrdilo smije li on sjesti za volan ili ne. Također dodaje i da se ne slaže s tvrdnjom kako će se ovim Pravilnikom povećati sigurnost na cestama jer zdravstvena stanja još uvijek nisu glavni uzrok prometnih nesreća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

(FOTO) Djeca iz domova iz cijele Hrvatske jedrila hrvatskim otocima

Objavljeno

-

By

Foto: Zaklada

Jedno posebno putovanje Jadranom, devet jedrilica, mnoge teške životne sudbine, ali i sreća te nove uspomene koje će se pamtiti cijeli život. Bilo je to nesvakidašnje jedrenje kojim je upravljalo devet skipera, među kojima su dvije žene te tri visoka časnika Hrvatske ratne mornarice. Ovaj put članovi posade bilo je 42 djece iz institucija za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Charter kuće svoje jedrilice stavile su i ove godine na raspolaganje bez naknade. Djeca su  jedrila arhipelagom srednje Dalmacije, a skiperi koji se brinu za siguran boravak djece na brodovima, volonteri su Zaklade. U projektu su sudjelovala djeca iz šest hrvatskih Dječjih domova  u pratnji svojih odgajatelja i djelatnika Zaklade. Riječ je o Dječjim domovima iz Zagreba, Osijeka, Lipika i Karlovca. Po prvi puta, projekt ima i međunarodni značaj. Pridružila su mu se djeca iz Dječjeg doma Mostar.

Ovo je projekt Snaga valova koji Zaklada „Hrvatska za djecu” provodi već šestu godinu za redom. Projekt je namijenjen djeci iz institucija za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. „Želimo njihove živote obogatiti novim znanjima i iskustvima izrazito empatični upravo prema toj ciljanoj skupini, razumijevajući težinu okolnosti u kojima su ta djeca odrastala i koliko im je nužna pažnja, podrška i konačno osjećaj prihvaćenosti i ljubavi!” – izjavila je upraviteljica Zaklade Renata Gubić.

Posjetili su Milnu i Supetar na Braču te Stomorsku na Šolti. „Djeci smo osigurali zabavne, ali i kulturne te edukativne sadržaje. Posjetili smo Interpretacijski centar maritimne povijesti u Milni, uživali u „Kulturnom điru s Rendićem” u Supetru, a na povratku zastali u Smiljanu te obišli „Memorijalni centar Nikola Tesla”!” – zaključila je Renata Gubić.

Iz Splita su ih ispratili južni vjetrovi i valovi koji su donijeli veliko uzbuđenje. No, već sutradan sunce je pozvalo na kupanje i uživanje u bračkim uvalama. Djeca su naučila vezati konope, raditi na vinču i puno toga drugoga. U redovima pomoćnih skipera bilo je mladića koji su nekoliko godina ranije u sklopu ovog projekta plovili kao djeca iz institucije. Danas su to vrijedni volonteri koje je upravo iskustvo s jedrenja sa Zakladom zainteresiralo za posao skipera.  

Raftingom na Cetini zaokružen je projekt, a nekima je to bio i najljepši dio petodnevne avanture. Prijateljstvo, druženje, empatija, smijeh, radost, iskustvo, podrška, uspomene. Sve to opisuje Snagu valova Zaklade „Hrvatska za djecu”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu