Hrvatska
ZELENA ENERGIJA / Sve više građana razmišlja o energetskoj neovisnosti
Sve više ljudi razmišlja o energetskoj neovisnosti, a brojni državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca, a u prošloj godini instalirano je gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego svih godina prije toga.
Rekli su to Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u kojem su sigurni da će bilanca za ovu godinu biti i veća.
Naime, Fond je pošli tjedan u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja objavio javni poziv za sufinanciranje do 50 posto troškova investicije svim građanima koji su u ovoj godini u svojim kućanstvima instalirali fotonaponsku elektranu ili to namjeravaju učiniti do kraja godine.
Tim javnim pozivom Fond predviđa s oko 12,5 milijuna eura sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama. Prema potrebi će, kako su najavili, osigurati i dodatna sredstva.
Građanin, korisnik sredstava, će dobiti 600 eura po kilovatu nazivne snage refundacije troškova za ugrađenu fotonaponsku elektranu.
S obzirom da se u prosjeku ugrađuju fotonaponski sustavi snage šest do sedam kilovata, ovisno o tome, mogu računati na 3600 do 4200 eura poticaja.
Dodatno rasterećenje kod ugradnje solara je i nulta stopa PDV-a pa se umjesto sedam do osam godina, kućna elektrana može isplatiti već za četiri godine.
Računi za struju manji 75 do 80 posto
Proizvodnja vlastite energije rezultira, naravno, i značajno nižim troškovima za električnu energiju pa se tako s instaliranom fotonaponskom elektranom računi za struju mogu smanjiti u prosjeku 75 do 80 posto.
U Fondu kažu da niže režije može očekivati i 3250 kućanstava koja su dobila skoro 20 milijuna eura poticaja na prethodnom javnom pozivu Fonda za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije.
U sklopu tog prošlog javnog poziva, osim fotonaponskih elektrana sufinancirali su se i solari za pripremu tople vode te učinkoviti sustavi grijanja s dizalicama topline ili kotlovima na biomasu.
Najviše zahtjeva stiglo je od građana koji žive na području Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke i Varaždinske županije te Grada Zagreba. Zahtjevi su se većinom odnosili na ugradnju fotonaponskih elektrana.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen najavio je kako će uskoro uslijediti i javni poziv od 120 milijuna eura rekordnih ulaganja u energetsku obnovu obiteljskih kuća.
U sklopu toga također će se nastaviti s 50 posto poticanjem ugradnje fotonaponskih elektrana jer se želi osigurati kontinuitet investiranja u solarnu energiju.
Građani gospodari svoje energije
Poticajno okruženje za ugradnju obnovljivih izvora energije približava nas europskim ciljevima klimatske neutralnosti i energetske neovisnosti, a u podlozi svih tih ciljeva je zapravo očuvanje okoliša i smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali i ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama, koje su iz dana u dan sve vidljivije.
Iako je cijena energije za kućanstva u Hrvatskoj, zahvaljujući ekstenzivnim mjerama koje provodi Vlada kroz protekle dvije godine, dosta niža od EU prosjeka, energetski stručnjak Igor Grozdanić upozorava da je vrijeme jeftine energije prošlo i da je pravi trenutak da građani iskoriste dostupne poticaje za “obnovljivce” i “budu gospodari svoje energije”.
On ističe kako bi Hrvatska s obzirom na broj sunčanih sati trebala biti u samom vrhu Europske unije po proizvedenoj solarnoj energiji.
– I dok su tvrtke u Hrvatskoj već ranije, ne samo zbog snižavanja troškova poslovanja nego i okolišnih direktiva Europske unije, u zelenoj tranziciji vidjele priliku za veću tržišnu konkurentnost, energetska neovisnost kućanstava bi uz kontinuirane i izdašne državne poticaje trebala u godinama koje slijede doživjeti svoj puni potencijal, smatra Grozdanić.
Napominje da u prilog tome idu i brojke, pa je tako u 2022. instalirano gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego ukupno svih godina prije toga, a bilanca za 2023. će sigurno biti i veća zbog javnog poziva Fonda kojim će s oko 12,5 milijuna eura sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama.
– Osiguravajući dovoljno sredstava Fond je anulirao dosadašnji model takozvanog najbržeg prsta, što svakako smatram pozitivnim iskorakom u daljnjoj solarizaciji Hrvatske, kaže Grozdanić.
Ističe i kako EU do 2030. ima ambiciozan cilj povećanja udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije na 45 posto, što subvencije Fonda čini još atraktivnijima.
– U ‘borbi’ protiv klimatskih promjena i Hrvatska će kroz sve veću instalaciju i ugradnju obnovljivih izvora energije dati svoj doprinos. Smatram da još uvijek možemo postati predvodnik u regiji što se tiče instalacija solarnih energana za građane i malo i srednje poduzetništvo, a u bližoj budućnost vidim liderstvo u geotermalnim i bioplinskim postrojenjima kao i u uporabi vodika u proizvodnim procesima industrije, optimističan je Grozdanić.
Jedan od uvjeta prijave na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je da podnositelj zahtjeva u kući ima prijavljeno prebivalište te da je u zemljišno-knjižnom izvatku naveden kao vlasnik ili suvlasnik kuće. Kuće koje ulaze u kategoriju prijave površinom ne smiju biti veće od 600 četvornih metara i mogu imati najviše tri stambene jedinice.
U Fondu kažu da građani zahtjevu za sufinanciranje instaliranja fotonaponske elektrane trebaju priložiti i građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt prema Zakonu o gradnji. Uz odgovarajući dokaz o plaćenom računu za kupljenu i ugrađenu opremu potrebna je i potvrda za trajni pogon izdana od operatora distribucijskog sustava kojim se dokazuje da je elektrana instalirana i puštena u rad tijekom 2023. godine.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




