Connect with us

Hrvatska

Tko ima pravo na inkluzivni dodatak i koliko iznosi naknada?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru zakonski prijedlog kojim se uvodi inkluzivni dodatak, jedinstvena novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom radi prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi.

Inkluzivni dodatak objedinjuje dosadašnja četiri dodatka: osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za dijete u uvećanom iznosu, koji se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta, i novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.

Cilj je zakona, koji bi trebao stupiti na snagu početkom iduće godine, objediniti postojeće naknade koje korisnici ostvaruju temeljem utvrđenog invaliditeta, omogućiti pravedniju raspodjelu prethodno navedenih naknada te unaprijediti transparentnost i ekonomičnost prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta.

Zakonom se propisuju uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka te druga pitanja povezana s time, piše tportal.

Pet razina potpore

Prema prijedlogu, inkluzivni dodatak razvrstan je u pet razina, ovisno o stupnju oštećenja zdravlja, pri čemu bi prva razina imala najveći iznos dodatka.

Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine potpore mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima su utvrđeni III. i IV. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a koje imaju status osoba s invaliditetom.

Pravo na dodatak četvrte i pete razine potpore, neovisno o statusu osobe s invaliditetom, mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima su utvrđeni II. i III. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

Pravo na inkluzivni dodatak kroz svih pet razina mogla bi ostvariti djeca kojima su utvrđeni II., III. i IV. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, neovisno o tome imaju li status osoba s invaliditetom.

Razinu potpore utvrđuje Zavod za socijalnu skrb na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuju vještačenje i metodologija vještačenja.

Osnovica za utvrđivanje dodatka – 120 eura

Osnovicu za utvrđivanje inkluzivnog dodatka određivat će Vlada te se krenulo s osnovicom od 120 eura, što je bio prijedlog udruga, a Vlada ga je prihvatila. Tako bi za korisnike prve razine inkluzivni dodatak iznosio 720 eura, za drugu razinu bio bi 480 eura, za treću razinu – 432 eura, za četvrtu razinu – 162 eura, a za petu razinu – 138 eura.

Za provedbu zakona potrebno je na godišnjoj razini osigurati ukupno 506,6 milijuna eura. To znači da je, povrh sredstava planiranih u proračunu za naredne dvije godine, potrebno osigurati dodatna sredstva od 263,2 milijuna eura u 2024. godini, odnosno 264,1 milijun eura u 2025. godini.

Ukidanje cenzusa i smanjenje administracije

S obzirom na to da će pravo na inkluzivni dodatak objedinjavati više prava koja se mogu ostvariti temeljem invaliditeta, Zakon o inkluzivnom dodatku pridonijet će smanjenju administrativnog opterećenja. Njime će se propisati prestanak važenja odredbi Zakona o socijalnoj skrbi, kojima se propisuje pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu.

Zakon o inkluzivnom dodatku ne propisuje prihodovni cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava te se njegovim stupanjem na snagu ukida dohodovni cenzus, a koji je prema Zakonu o socijalnoj skrbi važio kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu.

Žurno rješavanje zahtjeva

Zakon uvodi žurni postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Ako nije potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod za socijalnu skrb dužan je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, piše tportal.

Ako je potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Nastavlja se oblačno i promjenjivo vrijeme, na snazi crveno upozorenje za jedno područje

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu Bojana Lipovšćaka.

Vremenska situacija obilježena je jakom ciklonom nad sjevernom Europom. Dolina niskog tlaka proteže se od Baltika do Crnog i Egejskog mora a nad zapadnom Europom dominira utjecaj Azorske anticiklone. U takvom rasporedu zračnih masa nad Europom je sjeverno strujanje kojim hladan zrak prodire prema toplom Sredozemnom moru. Zbog pritjecanja hladnog zraka nad Genovskim zaljevom razvija se plitka ciklona koja će se tijekom vikenda premještati uz zapadnu obalu Italije prema jugu.

Danas će vrijeme u zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu biti promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima. U istočnim krajevima unutrašnjosti te na srednjem i južnom Jadranu više naoblake a mjestimice je na Jadranu moguć jači razvoj naoblake uz pljusak kiše. Puhat će sjeverac i sjeveroistočnjak a uz obalu jaka pod Vlebitom olujna bura koja će navečer oslabjeti i okrenuti na sjeverozapadnjak. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 11 a na Jadranu od 15 do 17.

Crveni Meteoalarm izdan je za Velebitski kanal gdje se očekuje jaka, a moguće i olujna bura s udarima vjetra 35-70 čvorova (65-130 km/h).

Sutra u ponedjeljak promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima. Više naoblake u Slavoniji Baranji te na Jadranu. Pod kraj dana i u noći na utorak naoblačenje s jugozapadqa uz kišu i to najprije u Istri i Kvarneru te Lici i Gorskom kotaru. Na sjevernom Jadranu puhat će bura u podvelebitskom primorju jaka na udare olujna. Krajem dana bura u slabljenju i zapuhat će slabo jugo. Jutarnje emperature u unutrašnjosti od -2 do 2 uz mjestimice slab mraz, na Jadranu oko 8. Najviše dnevne u unutašnjosti oko 13 na Jadranu do 17.

Utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti na sjevernom i srednjem Jadranu poblačno s kišom. Tijekom dana naoblačenje će se širiti i na ostatak unutrašnjosti a navečer su mjestimice u zapadnim krajevima moguće obilnije oborine. Na južnom i srednjem Jadranu navečer naoblačenje s jugozapada uz obilnu oborinu na Dubrovačkom podrućju. Zapuhat će jak lebić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu