Hrvatska
ZELENA ENERGIJA / Sve više građana razmišlja o energetskoj neovisnosti
Sve više ljudi razmišlja o energetskoj neovisnosti, a brojni državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca, a u prošloj godini instalirano je gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego svih godina prije toga.
Rekli su to Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u kojem su sigurni da će bilanca za ovu godinu biti i veća.
Naime, Fond je pošli tjedan u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja objavio javni poziv za sufinanciranje do 50 posto troškova investicije svim građanima koji su u ovoj godini u svojim kućanstvima instalirali fotonaponsku elektranu ili to namjeravaju učiniti do kraja godine.
Tim javnim pozivom Fond predviđa s oko 12,5 milijuna eura sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama. Prema potrebi će, kako su najavili, osigurati i dodatna sredstva.
Građanin, korisnik sredstava, će dobiti 600 eura po kilovatu nazivne snage refundacije troškova za ugrađenu fotonaponsku elektranu.
S obzirom da se u prosjeku ugrađuju fotonaponski sustavi snage šest do sedam kilovata, ovisno o tome, mogu računati na 3600 do 4200 eura poticaja.
Dodatno rasterećenje kod ugradnje solara je i nulta stopa PDV-a pa se umjesto sedam do osam godina, kućna elektrana može isplatiti već za četiri godine.
Računi za struju manji 75 do 80 posto
Proizvodnja vlastite energije rezultira, naravno, i značajno nižim troškovima za električnu energiju pa se tako s instaliranom fotonaponskom elektranom računi za struju mogu smanjiti u prosjeku 75 do 80 posto.
U Fondu kažu da niže režije može očekivati i 3250 kućanstava koja su dobila skoro 20 milijuna eura poticaja na prethodnom javnom pozivu Fonda za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije.
U sklopu tog prošlog javnog poziva, osim fotonaponskih elektrana sufinancirali su se i solari za pripremu tople vode te učinkoviti sustavi grijanja s dizalicama topline ili kotlovima na biomasu.
Najviše zahtjeva stiglo je od građana koji žive na području Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke i Varaždinske županije te Grada Zagreba. Zahtjevi su se većinom odnosili na ugradnju fotonaponskih elektrana.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen najavio je kako će uskoro uslijediti i javni poziv od 120 milijuna eura rekordnih ulaganja u energetsku obnovu obiteljskih kuća.
U sklopu toga također će se nastaviti s 50 posto poticanjem ugradnje fotonaponskih elektrana jer se želi osigurati kontinuitet investiranja u solarnu energiju.
Građani gospodari svoje energije
Poticajno okruženje za ugradnju obnovljivih izvora energije približava nas europskim ciljevima klimatske neutralnosti i energetske neovisnosti, a u podlozi svih tih ciljeva je zapravo očuvanje okoliša i smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali i ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama, koje su iz dana u dan sve vidljivije.
Iako je cijena energije za kućanstva u Hrvatskoj, zahvaljujući ekstenzivnim mjerama koje provodi Vlada kroz protekle dvije godine, dosta niža od EU prosjeka, energetski stručnjak Igor Grozdanić upozorava da je vrijeme jeftine energije prošlo i da je pravi trenutak da građani iskoriste dostupne poticaje za “obnovljivce” i “budu gospodari svoje energije”.
On ističe kako bi Hrvatska s obzirom na broj sunčanih sati trebala biti u samom vrhu Europske unije po proizvedenoj solarnoj energiji.
– I dok su tvrtke u Hrvatskoj već ranije, ne samo zbog snižavanja troškova poslovanja nego i okolišnih direktiva Europske unije, u zelenoj tranziciji vidjele priliku za veću tržišnu konkurentnost, energetska neovisnost kućanstava bi uz kontinuirane i izdašne državne poticaje trebala u godinama koje slijede doživjeti svoj puni potencijal, smatra Grozdanić.
Napominje da u prilog tome idu i brojke, pa je tako u 2022. instalirano gotovo tri puta više sunčanih elektrana nego ukupno svih godina prije toga, a bilanca za 2023. će sigurno biti i veća zbog javnog poziva Fonda kojim će s oko 12,5 milijuna eura sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama.
– Osiguravajući dovoljno sredstava Fond je anulirao dosadašnji model takozvanog najbržeg prsta, što svakako smatram pozitivnim iskorakom u daljnjoj solarizaciji Hrvatske, kaže Grozdanić.
Ističe i kako EU do 2030. ima ambiciozan cilj povećanja udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije na 45 posto, što subvencije Fonda čini još atraktivnijima.
– U ‘borbi’ protiv klimatskih promjena i Hrvatska će kroz sve veću instalaciju i ugradnju obnovljivih izvora energije dati svoj doprinos. Smatram da još uvijek možemo postati predvodnik u regiji što se tiče instalacija solarnih energana za građane i malo i srednje poduzetništvo, a u bližoj budućnost vidim liderstvo u geotermalnim i bioplinskim postrojenjima kao i u uporabi vodika u proizvodnim procesima industrije, optimističan je Grozdanić.
Jedan od uvjeta prijave na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je da podnositelj zahtjeva u kući ima prijavljeno prebivalište te da je u zemljišno-knjižnom izvatku naveden kao vlasnik ili suvlasnik kuće. Kuće koje ulaze u kategoriju prijave površinom ne smiju biti veće od 600 četvornih metara i mogu imati najviše tri stambene jedinice.
U Fondu kažu da građani zahtjevu za sufinanciranje instaliranja fotonaponske elektrane trebaju priložiti i građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt prema Zakonu o gradnji. Uz odgovarajući dokaz o plaćenom računu za kupljenu i ugrađenu opremu potrebna je i potvrda za trajni pogon izdana od operatora distribucijskog sustava kojim se dokazuje da je elektrana instalirana i puštena u rad tijekom 2023. godine.
Hrvatska
Šef Hanfe: Osiguravatelji previše ulažu u nekretnine, postoji rizik od pada cijena
Hrvatska osiguravajuća društva u portfeljima imaju znatno veći udio nekretnina u usporedbi s prosjekom EU-a, pa bi zbog umanjenja rizika moguće korekcije cijena nekretnina trebala preispitati strategije ulaganja i razmotriti diversifikaciju, poručio je danas čelnik Hanfe Ante Žigman.
Žigman je to rekao na Hrvatskim danima osiguranja, koji se održavaju u Opatiji u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), a okupljaju više od četiri stotine stručnjaka.
Kazao je da svjetsko tržište dionica raste, investitori se lako upuštaju u rizičnija ulaganja, dok gospodarski rast usporava i ne prati taj burzovni optimizam. Istodobno, visoka inflacija i dalje sprječava monetarno popuštanje i pad kamatnih stopa, unatoč očekivanjima da će se to uskoro dogoditi.
“U takvom okruženju osiguratelji posebno moraju brinuti o potencijalnim tržišnim rizicima i pronaći načine kako umanjiti utjecaj eventualnog pada cijena i vrijednosti portfelja”, upozorio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u izjavi koja se prenosi u odvojenim priopćenjima HUO-a i Hanfe.
Naime, usporavanje prodaje poslovnih i stambenih nekretnina tijekom prošle godine sugerira da bi europsko, a time i domaće tržište nekretnina, moglo doživjeti promjene. To je prema Žigmanovim riječima važan signal za hrvatska osiguravajuća društva, jer imaju znatno veći udio nekretnina u svom portfelju u usporedbi s prosjekom EU-a.
“Tržište osiguranja kao cjelina ima dovoljno kapitalnih rezervi, ali…”
Pritom je iznio podatak da nekretnine u prosjeku iznose oko četvrtine ukupne imovine, dok kod nekih društava ta brojka doseže gotovo 60 posto. To naglašava potrebu, poručio je Žigman, da domaća društva za osiguranje preispitaju svoju strategiju ulaganja, razmotre diversifikaciju kako bi umanjila rizik moguće korekcije cijena nekretnina te osigurala dovoljnu likvidnost.
Iako Hanfina testiranja pokazuju da i u slučaju značajnijeg pada cijena tržište osiguranja kao cjelina ima dovoljno kapitalnih rezervi, Žigman upozorava da osiguravatelji trebaju pažljivo procijeniti rizike povezane s ulaganjem u nekretnine.
Rekao je da se, iako izravno ulaganje u nekretnine ima neke prednosti, ne smiju zanemariti rizici koje takva ulaganja nose. Osim što su sklone velikim fluktuacijama cijena, nekretnine su teže unovčive i ne osiguravaju brzu likvidnost kao neka druga ulaganja.
Za razliku od izravnog ulaganja u nekretnine, osiguravatelji na razini EU-a obično razmjerno raspoređuju svoja ulaganja među nekretninskim fondovima, dionicama i korporativnim obveznicama nekretninskih poduzeća, naveo je Žigman, naglasivši važnost očuvanja stabilnosti financijskog sustava, posebno tržišta osiguranja, koje čini gotovo 20 posto ukupne imovine hrvatskog sektora nebankarskih financijskih usluga.
Hrvatska
“U konzervi graha pronašao sam štakora!” Nakon šokantne objave povlači se cijela serija iz velikog trgovačkog lanca
“U konzervi smeđeg graha pronašao sam – štakora!” Tim se riječima, ali i slikom, portalu za potrošače javio unezvijereni kupac nakon što je otvorio pakiranje graha koje je kupio u našem trgovačkom lancu.
Jedan je kupac doživio nemali šok kada je otvorio konzervu smeđeg graha i u njoj vidio veliki komad štakora. Točnije, zadnji dio s repom, a kako je to izgledalo, najbolje svjedoči njegova fotografija koja uistinu nije za one slabijeg želuca.
Javio se Europskom centru izvrsnosti potrošača, odnosno njihovoj stranici na Facebooku Halo, inspektore, gdje je sve objavljeno. Nakon toga reagirao je Državni inspektorat, ali i lanac Konzum, koji pod svojim brandom K plus plasira grah Garden good. Proizvođač je talijanska tvrtka Fiamma Vesuviana S.R.L. Konzum je odlučio povući cijelu seriju neto količine 400 g, LOT broja L M261, najbolje upotrijebiti do 17. 9. 2026.
“Žao nam je zbog situacije koja se dogodila našem kupcu. Nastavno na zaprimljenu reklamaciju kupca, u koordinaciji s proizvođačem i svim nadležnim institucijama, poduzeli smo sve potrebne radnje sukladno internoj proceduri.
Obavijestili smo proizvođača i zatražili očitovanje. Iako u ovom trenutku ne raspolažemo svim potrebnim informacijama, u kontaktu smo s proizvođačem te smo iz predostrožnosti i s ciljem zaštite naših kupaca, na vlastitu inicijativu, navedenu seriju proizvoda povukli iz prodaje. Dodatno, proveden je inspekcijski nadzor kojim je utvrđeno da je Konzum proveo sve potrebne aktivnosti i provjere.
Još jednom želimo izraziti naše žaljenje te ćemo svakako napraviti sve što možemo kako bi detaljno provjerili sve okolnosti i osigurali da se ovakve situacije ne ponavljaju. Za sve ostale informacije u potpunosti smo na raspolaganju kupcima putem našeg besplatnog potrošačkog telefona 0800 400 000 ili maila konzum@konzum.hr”, odgovorili su iz Konzuma, prenosi Halo, inspektore.
Ako ste kojim slučajem kupili konzervu graha iz serije koja je povučena s polica, vratite ga u bilo koju Konzumovu trgovinu, gdje ćete dobiti povrat novca.
Proizvod je povučen
Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata također je po prijavi pronalaska štakora u konzervi provela nadzor.
“Utvrđeno je da je predmetno trgovačko društvo odmah po zaprimanju prijave potrošača pokrenulo postupak prikupljanja svih podataka o samom proizvodu odnosno prikupljanju podataka o LOT-u i roku trajnosti te su zatražili od proizvođača iz Italije da dostave očitovanje vezano za predmetnu prijavu. Po zaprimanju točnih podataka o LOT-u i roku trajanja sporne hrane dana 7. 5. 2024. godine on je dobrovoljno pokrenuo postupak povlačenja navedenog lota s tržišta Republike Hrvatske.
S obzirom na to da je proizvođač predmetne hrane u Italiji, Državni inspektorat će u skladu s procedurama prijaviti i dostaviti informacije u EU RASFF sustav (Europski sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje) o predmetnoj prijavi potrošača i povlačenju spornog lota s tržišta kako bi daljnje mjere prema proizvođaču provelo nadležno tijelo za sigurnost hrane u Italiji,” izvijestio je Državni inspektorat RH, prenosi Dnevnik.hr.
Hrvatska
Važna obavijest! Povlače se popularne grickalice, provjerite jeste li ih kupili
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlače popularne grickalice.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Cheez Zum Cheese ring snacks – Cheddar Cheese Flavor, 25g, zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima, navodi se na web stranici HAPIH-a.
Podaci o proizvodu:
Dobavljač: Beagley Coppermann, De Kwakel, Nizozemska
Maloprodaja: Osmi kontinent d.o.o., Dubrovnik
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
-
Tech1 dan prije
Znate li da Google potiho snima sve što vi govorite? Evo kako možete isključiti tu opciju
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
FOTO / Župan i Kolega u obilasku: Radovi na hospiciju u Babindubu napreduju predviđenom dinamikom
-
magazin1 dan prije
Horoskop za 10. svibnja 2024.
-
magazin1 dan prije
Objavljen redoslijed nastupa u finalu Eurosonga