Connect with us

Svijet

Europom se širi nova teorija zavjere, ima veze s eurom: “To je j***na zamka!”

Objavljeno

-

Willfried Wende/Unsplash

Europom se širi teorija zavjere. Nije riječ o gušterima u ljudskom obliku, masonima ili Covidu, a vjerojatno za nju nikada niste niti čuli. Ima vremena. Čut ćete.

Ona je razlog zašto 47-godišnji pisac bestselera o financijama Marc Friedrich upozorava da se ljudima pod kožu ugrađuju mikročipovi i zašto član Europskog parlamenta Jörg Meuthen upozorava na tajno vladino nadziranje javnosti. U Amsterdamu se već održavaju javni prosvjedi, piše Politico.

Na površini ne djeluje da bi ovaj problem mogao prouzročiti snažnu reakciju javnosti. No upravo to je razlog, kažu protivnici, zašto je toliko zlokoban. Radi se o digitalnoj verziji eura – “gotovini” koja se čuva i koristi za plaćanja putem pametnih telefona, za razliku od plaćanja kreditnim karticama, bankovnim transferima ili dobrim starim kešom – koju Europska centralna banka želi uvesti 2026. godine. Posljednje ankete pokazuju da za ovaj plan zna tek trećina Europljana, a još manje ga razumije.

Friedrich razumije. “To je j***na zamka,” objasnio je sažeto.

Ovaj 47-godišnji Nijemac stvara si reputaciju protivnik digitalnih valuta na YouTubeu, gdje njegovi videozapisi imaju preko 350.000 pretplatnika. Za njega ovo nije teorija zavjere, već istinski strah o tome kamo svijet ide.

“Neki će reći da je ovo jednostavnije, urednije, ne morate prstima dirati prljave novčanice i nećete dobiti koronavirus, nešto slično. Kažu da vas više nitko neće moći opljačkati, no možda ćete imati ugrađen čip pod kožom,” tvrdi on. “Ovo je savršeni alat za nadzor i digitalnu diktaturu.”

U ovom trenutku valja naglasiti da plan Europske centralne banke ne uključuje čipiranje ljudi.

Prema riječima psihologa, mnoge skupine među kojima su tijekom pandemije bila popularna mišljenja izvan mainstreama povjerovale su i u ovu teoriju zavjere. Pitanje je – zašto?

Rupa bez dna

Teško je doći do konsenzusa gdje završava legitimna kritika, a počinje teorija zavjere. Postoji mnogo legitimnih razloga za protivljenje digitalnom euru, no psiholozi kažu da treba obratiti pozornost na činjenicu da je tema koja je inače usko specijalizirana sada postala glavni okidač za ljude koji se sve više živciraju oko takvih stvari.

Nešto se tijekom pandemije promijenilo. Studija objavljena prošlog listopada u znanstvenom časopisu Plos One navodi da teorije zavjere oko koronavirusa zapravo služe kao ulaz u svijet drugih teorija.

“Ako vjerujete da vam je vlada lagala oko broja oboljelih od covida ili da su virus među ljude pustili namjerno… postavit ćete si pitanje o čemu sve vlada još laže?” kaže Javier Granados Samayoa, suradnik u centru za javne politike Annenberg na sveučilištu u Pennsylvaniji i glavni autor studije. “Dok tražite informacije, komunicirat ćete s ljudima koji dijele vaše poglede, a oni će vam dijeliti informacije o drugim teorijama zavjere i to se pretvara u začarani krug.”

Primjer toga su komentari ispod Friedrichovih YouTube videa, koji uključuju rečenice poput: “Ako sada očima ne gledate, kasnije ćete njima plakati”, “Vjerujem da je ova propast bila priželjkivana i namjerno izazvana” ili “Borim se za slobodu!”

Priča o digitalnom euru idealna je za ljude koji se boje da oni na vlasti imaju zle namjere, kaže Granados Samayoa.

“Bankari su savršen primjer ljudi koji imaju moć nad vama, a vi ne znate do kraja što se zapravo događa,” kaže on. “Takve priče odgovaraju generalnim strahovima teoretičara zavjere.”

Isto mišljenje ima i Peter Ditto, profesor psihologije na sveučilištu u Kaliforniji i specijalist za političke teorije zavjere. On navodi da je kaos proteklih godina udahnuo novi život starim teorijama. Čak i ako zaboravimo na tren pandemiju, predsjednički mandat Donalda Trumpa, Brexit i ruska invazija na Ukrajinu naglavce su okrenuli mnoge dosad uvriježene stavove.

Kada ljudi osjećaju da žive u politički kaotičnim vremenima, teorije zavjere doživljavaju procvat, kaže on, a pogotovo kada su ljudi već sumnjičavi oko mogućih skrivenih motiva medija, vlada i sudova.

Zbog svega toga je lakše vjerovati da postoje “globalne elite koje pokušavaju stvoriti digitalni novac kako više ne bi bilo stvarnog novca u svijetu,” kaže on.

Luđaci i idioti

Političari inzistiraju da je jedan od koristi digitalnog eura i takozvanih CBDS-a (digitalnih valuta centralne banke), poput onih koje se predlažu u Britaniji, SAD-u i Rusiji, garancija da postoji oblik digitalne gotovine koju podržava vlada, budući da velike tehnološke kompanije planiraju uvesti vlastiti novac, a kriptovalute su iznimno popularne.

Prijedlozi zakona za uvođenje digitalnog eura pred europskim parlamentarcima pojavit će se u narednih nekoliko mjeseci. Europska povjerenica za financije Mairead McGuinness već je pozvala europarlamentarce da zauzdaju retoriku o “Velikom bratu”, a Europska komisija iznijela je karakteristike dizajna koje će, kako kaže, zaštititi privatnost plaćanja. Također su predložili zakone kojima bi prisilili prodavače da prihvaćaju gotovinu.

Nizozemski europarlamentarac Michiel Hoogeveen koji je predvodio iscrpnu analizu tih zakona u ime skupine Europskih konzervativaca i reformista, a skeptičan je oko čitavog projekta, kaže da postoji razlika između onih koji šire teorije zavjere i onih koji su legitimno zabrinuti.

“Imali smo ljude koji su prosvjedovali protiv Covida, dobili su svojih pet minuta slave, postali su uspješni influenceri na društvenim mrežama i prikupljali donacije. Sada je Covid nestao, restrikcije su ukinute i oni se moraju okrenuti nekoj novoj temi,” kaže Hoogeveen. “Moj posao je čitati i slušati o njihovim strahovima, ne reći im da su luđaci i idioti već da shvaćam kako se osjećaju i pokušati privući ljude u prihvatljiviji oblik debate.”

Dok javnost odlučuje koji su pravi razlozi zašto bi digitalne valute mogle biti mnogo zlokobnije nego se na prvu čine, a političari polako shvaćaju da mogu skupljati glasove raspirujući takve perspektive, vlasti će možda imati problema pri uvjeravanju javnosti da će zaista štititi privatnost i korištenje novca.

“Moj dojam je da oni zapravo uopće to niti ne žele, jer im je krajnji cilj društvo bez fizičkog novca i vladin nadzor,” kaže Meuthen, član njemačke stranke Centar i član Europskog parlamenta. “Duboko sam zabrinut da projekt digitalnog eura nije samo projekt razvoja korisnog dodatnog instrumenta za plaćanja u budućnosti, već da je stvarna namjera da se ukine bilo kakva vrsta plaćanja fizičkim novcem.”

Nepoželjne kupovine

Jedan od najvećih strahova među ljudima je da će digitalne valute omogućiti vladama da ograničavaju što ljudi mogu kupovati. I vlade i centralne banke odrješito odbacuju tu teoriju. U Europi se najviše priča o navodnom ograničavanju kupovanja mesa ili goriva, kojim bi, kaže teorija zavjere, vlasti pokušale kontrolirati pretilost ili klimatske promjene. U SAD-u populistički političari tvrde da bi se nekim članovima društva mogla zabraniti kupnju oružja.

“To će im omogućiti da zabrane nepoželjne kupovine poput goriva ili streljiva,” tvrdio je tijekom nedavne debate guverner američke savezne države Floride Ron DeSantis, veliki Trumpov rival za nominaciju republikanske stranke u utrci za Bijelu kuću. “One sekunde kada im date moć da takvo nešto čine, oni će uvesti sustav socijalnih kredita u našu zemlju. CBDC je ogromna prijetnja američkoj slobodi.”

S druge strane Atlantika, jedan od glavnih arhitekata Brexita Nigel Farage iskoristio je intervju za BBC o zatvaranju svog bankovnog računa kako bi se osvrnuo na – nepovezanu – temu digitalne funte.

“Ja sam sada heroj i križar za muškarce i žene kojima su banke zatvorile račune. Želim kulturalne promjene unutar banaka, želim zakonske promjene, ne želim vidjeti nestajanje gotovine iz sustava i pozivanje na digitalne valute centralne banke,” rekao je Farage tom prilikom.

Nacistička Njemačka?

Suočeni s takvim komentarima, političari se boje da ih čeka teška bitka.

Reakcije na nedavne konzultacije o digitalnoj funti “sugeriraju da postoji strah od toga da vlasti žele zadirati u privatnost građana, što je apsolutno u suprotnosti od onoga što trebamo i planiramo činiti,” rekao je guverner britanske centralne banke Andrew Bailey u govoru u srpnju.

Britanska centralna banka i ministarstvo financija razmišljaju o zaključcima konzultacija. Trebat će nekoliko godina dok se ne odluči treba li krenuti s uvođenjem digitalne verzije funte. Očekuje se da će pregovori o zakonskom okviru u Europskoj uniji potrajati i nakon izbora sljedećeg lipnja.

U Njemačkoj Friedrich upozorava da su “sloboda i demokracija u opasnosti”, a povlači i neke neugodne povijesne paralele.

“Nadam se da takav plan ne postoji, no po meni nema smisla stvarati digitalni euro, osim ako ne želite kontrolirati ljude,” kaže on. “Kada je moj djed bio na samrti, tražio sam ga da mi ispriča sve o nacističkoj Njemačkoj. Znam kako do toga dolazi.”

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Mila

    30. kolovoza 2023. at 15:31

    Ocjena 1 za članak i anonimnog novinara koji ga je pisao.

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”

Objavljeno

-

By

Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)

Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.

Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.

Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”

Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.

Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.

Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.

Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”

Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.

Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.

“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.

“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.

Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada. 

Nastavi čitati

Svijet

Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura

Objavljeno

-

By

Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.

Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.

Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.

More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno

Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.

Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.

Toplo more znači i toplije noći

Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.

Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.

Posljedice osjećaju i morski organizmi

Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.

Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.

Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.

More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.

Nastavi čitati

Svijet

PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena

Objavljeno

-

By

Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.

Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.

Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.

Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja

Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.

To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.

Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.

Alpe bi mogle biti iznimka

Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.

Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.

Što donose prosinac, siječanj i veljača?

Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.

U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.

Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.

S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.

Prognoza nije uklesana u kamen

Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.

Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.

Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.

Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu