Svijet
Europom se širi nova teorija zavjere, ima veze s eurom: “To je j***na zamka!”
Europom se širi teorija zavjere. Nije riječ o gušterima u ljudskom obliku, masonima ili Covidu, a vjerojatno za nju nikada niste niti čuli. Ima vremena. Čut ćete.
Ona je razlog zašto 47-godišnji pisac bestselera o financijama Marc Friedrich upozorava da se ljudima pod kožu ugrađuju mikročipovi i zašto član Europskog parlamenta Jörg Meuthen upozorava na tajno vladino nadziranje javnosti. U Amsterdamu se već održavaju javni prosvjedi, piše Politico.
Na površini ne djeluje da bi ovaj problem mogao prouzročiti snažnu reakciju javnosti. No upravo to je razlog, kažu protivnici, zašto je toliko zlokoban. Radi se o digitalnoj verziji eura – “gotovini” koja se čuva i koristi za plaćanja putem pametnih telefona, za razliku od plaćanja kreditnim karticama, bankovnim transferima ili dobrim starim kešom – koju Europska centralna banka želi uvesti 2026. godine. Posljednje ankete pokazuju da za ovaj plan zna tek trećina Europljana, a još manje ga razumije.
Friedrich razumije. “To je j***na zamka,” objasnio je sažeto.
Ovaj 47-godišnji Nijemac stvara si reputaciju protivnik digitalnih valuta na YouTubeu, gdje njegovi videozapisi imaju preko 350.000 pretplatnika. Za njega ovo nije teorija zavjere, već istinski strah o tome kamo svijet ide.
“Neki će reći da je ovo jednostavnije, urednije, ne morate prstima dirati prljave novčanice i nećete dobiti koronavirus, nešto slično. Kažu da vas više nitko neće moći opljačkati, no možda ćete imati ugrađen čip pod kožom,” tvrdi on. “Ovo je savršeni alat za nadzor i digitalnu diktaturu.”
U ovom trenutku valja naglasiti da plan Europske centralne banke ne uključuje čipiranje ljudi.
Prema riječima psihologa, mnoge skupine među kojima su tijekom pandemije bila popularna mišljenja izvan mainstreama povjerovale su i u ovu teoriju zavjere. Pitanje je – zašto?
Rupa bez dna
Teško je doći do konsenzusa gdje završava legitimna kritika, a počinje teorija zavjere. Postoji mnogo legitimnih razloga za protivljenje digitalnom euru, no psiholozi kažu da treba obratiti pozornost na činjenicu da je tema koja je inače usko specijalizirana sada postala glavni okidač za ljude koji se sve više živciraju oko takvih stvari.
Nešto se tijekom pandemije promijenilo. Studija objavljena prošlog listopada u znanstvenom časopisu Plos One navodi da teorije zavjere oko koronavirusa zapravo služe kao ulaz u svijet drugih teorija.
“Ako vjerujete da vam je vlada lagala oko broja oboljelih od covida ili da su virus među ljude pustili namjerno… postavit ćete si pitanje o čemu sve vlada još laže?” kaže Javier Granados Samayoa, suradnik u centru za javne politike Annenberg na sveučilištu u Pennsylvaniji i glavni autor studije. “Dok tražite informacije, komunicirat ćete s ljudima koji dijele vaše poglede, a oni će vam dijeliti informacije o drugim teorijama zavjere i to se pretvara u začarani krug.”
Primjer toga su komentari ispod Friedrichovih YouTube videa, koji uključuju rečenice poput: “Ako sada očima ne gledate, kasnije ćete njima plakati”, “Vjerujem da je ova propast bila priželjkivana i namjerno izazvana” ili “Borim se za slobodu!”
Priča o digitalnom euru idealna je za ljude koji se boje da oni na vlasti imaju zle namjere, kaže Granados Samayoa.
“Bankari su savršen primjer ljudi koji imaju moć nad vama, a vi ne znate do kraja što se zapravo događa,” kaže on. “Takve priče odgovaraju generalnim strahovima teoretičara zavjere.”
Isto mišljenje ima i Peter Ditto, profesor psihologije na sveučilištu u Kaliforniji i specijalist za političke teorije zavjere. On navodi da je kaos proteklih godina udahnuo novi život starim teorijama. Čak i ako zaboravimo na tren pandemiju, predsjednički mandat Donalda Trumpa, Brexit i ruska invazija na Ukrajinu naglavce su okrenuli mnoge dosad uvriježene stavove.
Kada ljudi osjećaju da žive u politički kaotičnim vremenima, teorije zavjere doživljavaju procvat, kaže on, a pogotovo kada su ljudi već sumnjičavi oko mogućih skrivenih motiva medija, vlada i sudova.
Zbog svega toga je lakše vjerovati da postoje “globalne elite koje pokušavaju stvoriti digitalni novac kako više ne bi bilo stvarnog novca u svijetu,” kaže on.
Luđaci i idioti
Političari inzistiraju da je jedan od koristi digitalnog eura i takozvanih CBDS-a (digitalnih valuta centralne banke), poput onih koje se predlažu u Britaniji, SAD-u i Rusiji, garancija da postoji oblik digitalne gotovine koju podržava vlada, budući da velike tehnološke kompanije planiraju uvesti vlastiti novac, a kriptovalute su iznimno popularne.
Prijedlozi zakona za uvođenje digitalnog eura pred europskim parlamentarcima pojavit će se u narednih nekoliko mjeseci. Europska povjerenica za financije Mairead McGuinness već je pozvala europarlamentarce da zauzdaju retoriku o “Velikom bratu”, a Europska komisija iznijela je karakteristike dizajna koje će, kako kaže, zaštititi privatnost plaćanja. Također su predložili zakone kojima bi prisilili prodavače da prihvaćaju gotovinu.
Nizozemski europarlamentarac Michiel Hoogeveen koji je predvodio iscrpnu analizu tih zakona u ime skupine Europskih konzervativaca i reformista, a skeptičan je oko čitavog projekta, kaže da postoji razlika između onih koji šire teorije zavjere i onih koji su legitimno zabrinuti.
“Imali smo ljude koji su prosvjedovali protiv Covida, dobili su svojih pet minuta slave, postali su uspješni influenceri na društvenim mrežama i prikupljali donacije. Sada je Covid nestao, restrikcije su ukinute i oni se moraju okrenuti nekoj novoj temi,” kaže Hoogeveen. “Moj posao je čitati i slušati o njihovim strahovima, ne reći im da su luđaci i idioti već da shvaćam kako se osjećaju i pokušati privući ljude u prihvatljiviji oblik debate.”
Dok javnost odlučuje koji su pravi razlozi zašto bi digitalne valute mogle biti mnogo zlokobnije nego se na prvu čine, a političari polako shvaćaju da mogu skupljati glasove raspirujući takve perspektive, vlasti će možda imati problema pri uvjeravanju javnosti da će zaista štititi privatnost i korištenje novca.
“Moj dojam je da oni zapravo uopće to niti ne žele, jer im je krajnji cilj društvo bez fizičkog novca i vladin nadzor,” kaže Meuthen, član njemačke stranke Centar i član Europskog parlamenta. “Duboko sam zabrinut da projekt digitalnog eura nije samo projekt razvoja korisnog dodatnog instrumenta za plaćanja u budućnosti, već da je stvarna namjera da se ukine bilo kakva vrsta plaćanja fizičkim novcem.”
Nepoželjne kupovine
Jedan od najvećih strahova među ljudima je da će digitalne valute omogućiti vladama da ograničavaju što ljudi mogu kupovati. I vlade i centralne banke odrješito odbacuju tu teoriju. U Europi se najviše priča o navodnom ograničavanju kupovanja mesa ili goriva, kojim bi, kaže teorija zavjere, vlasti pokušale kontrolirati pretilost ili klimatske promjene. U SAD-u populistički političari tvrde da bi se nekim članovima društva mogla zabraniti kupnju oružja.
“To će im omogućiti da zabrane nepoželjne kupovine poput goriva ili streljiva,” tvrdio je tijekom nedavne debate guverner američke savezne države Floride Ron DeSantis, veliki Trumpov rival za nominaciju republikanske stranke u utrci za Bijelu kuću. “One sekunde kada im date moć da takvo nešto čine, oni će uvesti sustav socijalnih kredita u našu zemlju. CBDC je ogromna prijetnja američkoj slobodi.”
S druge strane Atlantika, jedan od glavnih arhitekata Brexita Nigel Farage iskoristio je intervju za BBC o zatvaranju svog bankovnog računa kako bi se osvrnuo na – nepovezanu – temu digitalne funte.
“Ja sam sada heroj i križar za muškarce i žene kojima su banke zatvorile račune. Želim kulturalne promjene unutar banaka, želim zakonske promjene, ne želim vidjeti nestajanje gotovine iz sustava i pozivanje na digitalne valute centralne banke,” rekao je Farage tom prilikom.
Nacistička Njemačka?
Suočeni s takvim komentarima, političari se boje da ih čeka teška bitka.
Reakcije na nedavne konzultacije o digitalnoj funti “sugeriraju da postoji strah od toga da vlasti žele zadirati u privatnost građana, što je apsolutno u suprotnosti od onoga što trebamo i planiramo činiti,” rekao je guverner britanske centralne banke Andrew Bailey u govoru u srpnju.
Britanska centralna banka i ministarstvo financija razmišljaju o zaključcima konzultacija. Trebat će nekoliko godina dok se ne odluči treba li krenuti s uvođenjem digitalne verzije funte. Očekuje se da će pregovori o zakonskom okviru u Europskoj uniji potrajati i nakon izbora sljedećeg lipnja.
U Njemačkoj Friedrich upozorava da su “sloboda i demokracija u opasnosti”, a povlači i neke neugodne povijesne paralele.
“Nadam se da takav plan ne postoji, no po meni nema smisla stvarati digitalni euro, osim ako ne želite kontrolirati ljude,” kaže on. “Kada je moj djed bio na samrti, tražio sam ga da mi ispriča sve o nacističkoj Njemačkoj. Znam kako do toga dolazi.”
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.
3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
RADOVI SE BLIŽE KRAJU / Zadarska Pedijatrija priprema se za povratak u svoju zgradu!
JUNIORSKO PH / Članovi Dizačkog kluba Zadar osvojili 9 zlatnih medalja!
OBAVIJEST: Dio Sukošana u četvrtak bez vode!
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
PKOI JADERA / Gregov briljirao u Zagrebu s četiri druga mjesta u klasi S7
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
SUBOTNJA ŠPICA
ZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti
Mila
30. kolovoza 2023. at 15:31
Ocjena 1 za članak i anonimnog novinara koji ga je pisao.