Connect with us

Svijet

Europom se širi nova teorija zavjere, ima veze s eurom: “To je j***na zamka!”

Objavljeno

-

Willfried Wende/Unsplash

Europom se širi teorija zavjere. Nije riječ o gušterima u ljudskom obliku, masonima ili Covidu, a vjerojatno za nju nikada niste niti čuli. Ima vremena. Čut ćete.

Ona je razlog zašto 47-godišnji pisac bestselera o financijama Marc Friedrich upozorava da se ljudima pod kožu ugrađuju mikročipovi i zašto član Europskog parlamenta Jörg Meuthen upozorava na tajno vladino nadziranje javnosti. U Amsterdamu se već održavaju javni prosvjedi, piše Politico.

Na površini ne djeluje da bi ovaj problem mogao prouzročiti snažnu reakciju javnosti. No upravo to je razlog, kažu protivnici, zašto je toliko zlokoban. Radi se o digitalnoj verziji eura – “gotovini” koja se čuva i koristi za plaćanja putem pametnih telefona, za razliku od plaćanja kreditnim karticama, bankovnim transferima ili dobrim starim kešom – koju Europska centralna banka želi uvesti 2026. godine. Posljednje ankete pokazuju da za ovaj plan zna tek trećina Europljana, a još manje ga razumije.

Friedrich razumije. “To je j***na zamka,” objasnio je sažeto.

Ovaj 47-godišnji Nijemac stvara si reputaciju protivnik digitalnih valuta na YouTubeu, gdje njegovi videozapisi imaju preko 350.000 pretplatnika. Za njega ovo nije teorija zavjere, već istinski strah o tome kamo svijet ide.

“Neki će reći da je ovo jednostavnije, urednije, ne morate prstima dirati prljave novčanice i nećete dobiti koronavirus, nešto slično. Kažu da vas više nitko neće moći opljačkati, no možda ćete imati ugrađen čip pod kožom,” tvrdi on. “Ovo je savršeni alat za nadzor i digitalnu diktaturu.”

U ovom trenutku valja naglasiti da plan Europske centralne banke ne uključuje čipiranje ljudi.

Prema riječima psihologa, mnoge skupine među kojima su tijekom pandemije bila popularna mišljenja izvan mainstreama povjerovale su i u ovu teoriju zavjere. Pitanje je – zašto?

Rupa bez dna

Teško je doći do konsenzusa gdje završava legitimna kritika, a počinje teorija zavjere. Postoji mnogo legitimnih razloga za protivljenje digitalnom euru, no psiholozi kažu da treba obratiti pozornost na činjenicu da je tema koja je inače usko specijalizirana sada postala glavni okidač za ljude koji se sve više živciraju oko takvih stvari.

Nešto se tijekom pandemije promijenilo. Studija objavljena prošlog listopada u znanstvenom časopisu Plos One navodi da teorije zavjere oko koronavirusa zapravo služe kao ulaz u svijet drugih teorija.

“Ako vjerujete da vam je vlada lagala oko broja oboljelih od covida ili da su virus među ljude pustili namjerno… postavit ćete si pitanje o čemu sve vlada još laže?” kaže Javier Granados Samayoa, suradnik u centru za javne politike Annenberg na sveučilištu u Pennsylvaniji i glavni autor studije. “Dok tražite informacije, komunicirat ćete s ljudima koji dijele vaše poglede, a oni će vam dijeliti informacije o drugim teorijama zavjere i to se pretvara u začarani krug.”

Primjer toga su komentari ispod Friedrichovih YouTube videa, koji uključuju rečenice poput: “Ako sada očima ne gledate, kasnije ćete njima plakati”, “Vjerujem da je ova propast bila priželjkivana i namjerno izazvana” ili “Borim se za slobodu!”

Priča o digitalnom euru idealna je za ljude koji se boje da oni na vlasti imaju zle namjere, kaže Granados Samayoa.

“Bankari su savršen primjer ljudi koji imaju moć nad vama, a vi ne znate do kraja što se zapravo događa,” kaže on. “Takve priče odgovaraju generalnim strahovima teoretičara zavjere.”

Isto mišljenje ima i Peter Ditto, profesor psihologije na sveučilištu u Kaliforniji i specijalist za političke teorije zavjere. On navodi da je kaos proteklih godina udahnuo novi život starim teorijama. Čak i ako zaboravimo na tren pandemiju, predsjednički mandat Donalda Trumpa, Brexit i ruska invazija na Ukrajinu naglavce su okrenuli mnoge dosad uvriježene stavove.

Kada ljudi osjećaju da žive u politički kaotičnim vremenima, teorije zavjere doživljavaju procvat, kaže on, a pogotovo kada su ljudi već sumnjičavi oko mogućih skrivenih motiva medija, vlada i sudova.

Zbog svega toga je lakše vjerovati da postoje “globalne elite koje pokušavaju stvoriti digitalni novac kako više ne bi bilo stvarnog novca u svijetu,” kaže on.

Luđaci i idioti

Političari inzistiraju da je jedan od koristi digitalnog eura i takozvanih CBDS-a (digitalnih valuta centralne banke), poput onih koje se predlažu u Britaniji, SAD-u i Rusiji, garancija da postoji oblik digitalne gotovine koju podržava vlada, budući da velike tehnološke kompanije planiraju uvesti vlastiti novac, a kriptovalute su iznimno popularne.

Prijedlozi zakona za uvođenje digitalnog eura pred europskim parlamentarcima pojavit će se u narednih nekoliko mjeseci. Europska povjerenica za financije Mairead McGuinness već je pozvala europarlamentarce da zauzdaju retoriku o “Velikom bratu”, a Europska komisija iznijela je karakteristike dizajna koje će, kako kaže, zaštititi privatnost plaćanja. Također su predložili zakone kojima bi prisilili prodavače da prihvaćaju gotovinu.

Nizozemski europarlamentarac Michiel Hoogeveen koji je predvodio iscrpnu analizu tih zakona u ime skupine Europskih konzervativaca i reformista, a skeptičan je oko čitavog projekta, kaže da postoji razlika između onih koji šire teorije zavjere i onih koji su legitimno zabrinuti.

“Imali smo ljude koji su prosvjedovali protiv Covida, dobili su svojih pet minuta slave, postali su uspješni influenceri na društvenim mrežama i prikupljali donacije. Sada je Covid nestao, restrikcije su ukinute i oni se moraju okrenuti nekoj novoj temi,” kaže Hoogeveen. “Moj posao je čitati i slušati o njihovim strahovima, ne reći im da su luđaci i idioti već da shvaćam kako se osjećaju i pokušati privući ljude u prihvatljiviji oblik debate.”

Dok javnost odlučuje koji su pravi razlozi zašto bi digitalne valute mogle biti mnogo zlokobnije nego se na prvu čine, a političari polako shvaćaju da mogu skupljati glasove raspirujući takve perspektive, vlasti će možda imati problema pri uvjeravanju javnosti da će zaista štititi privatnost i korištenje novca.

“Moj dojam je da oni zapravo uopće to niti ne žele, jer im je krajnji cilj društvo bez fizičkog novca i vladin nadzor,” kaže Meuthen, član njemačke stranke Centar i član Europskog parlamenta. “Duboko sam zabrinut da projekt digitalnog eura nije samo projekt razvoja korisnog dodatnog instrumenta za plaćanja u budućnosti, već da je stvarna namjera da se ukine bilo kakva vrsta plaćanja fizičkim novcem.”

Nepoželjne kupovine

Jedan od najvećih strahova među ljudima je da će digitalne valute omogućiti vladama da ograničavaju što ljudi mogu kupovati. I vlade i centralne banke odrješito odbacuju tu teoriju. U Europi se najviše priča o navodnom ograničavanju kupovanja mesa ili goriva, kojim bi, kaže teorija zavjere, vlasti pokušale kontrolirati pretilost ili klimatske promjene. U SAD-u populistički političari tvrde da bi se nekim članovima društva mogla zabraniti kupnju oružja.

“To će im omogućiti da zabrane nepoželjne kupovine poput goriva ili streljiva,” tvrdio je tijekom nedavne debate guverner američke savezne države Floride Ron DeSantis, veliki Trumpov rival za nominaciju republikanske stranke u utrci za Bijelu kuću. “One sekunde kada im date moć da takvo nešto čine, oni će uvesti sustav socijalnih kredita u našu zemlju. CBDC je ogromna prijetnja američkoj slobodi.”

S druge strane Atlantika, jedan od glavnih arhitekata Brexita Nigel Farage iskoristio je intervju za BBC o zatvaranju svog bankovnog računa kako bi se osvrnuo na – nepovezanu – temu digitalne funte.

“Ja sam sada heroj i križar za muškarce i žene kojima su banke zatvorile račune. Želim kulturalne promjene unutar banaka, želim zakonske promjene, ne želim vidjeti nestajanje gotovine iz sustava i pozivanje na digitalne valute centralne banke,” rekao je Farage tom prilikom.

Nacistička Njemačka?

Suočeni s takvim komentarima, političari se boje da ih čeka teška bitka.

Reakcije na nedavne konzultacije o digitalnoj funti “sugeriraju da postoji strah od toga da vlasti žele zadirati u privatnost građana, što je apsolutno u suprotnosti od onoga što trebamo i planiramo činiti,” rekao je guverner britanske centralne banke Andrew Bailey u govoru u srpnju.

Britanska centralna banka i ministarstvo financija razmišljaju o zaključcima konzultacija. Trebat će nekoliko godina dok se ne odluči treba li krenuti s uvođenjem digitalne verzije funte. Očekuje se da će pregovori o zakonskom okviru u Europskoj uniji potrajati i nakon izbora sljedećeg lipnja.

U Njemačkoj Friedrich upozorava da su “sloboda i demokracija u opasnosti”, a povlači i neke neugodne povijesne paralele.

“Nadam se da takav plan ne postoji, no po meni nema smisla stvarati digitalni euro, osim ako ne želite kontrolirati ljude,” kaže on. “Kada je moj djed bio na samrti, tražio sam ga da mi ispriča sve o nacističkoj Njemačkoj. Znam kako do toga dolazi.”

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Mila

    30. kolovoza 2023. at 15:31

    Ocjena 1 za članak i anonimnog novinara koji ga je pisao.

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Čeka nas snažna globalna promjena vremena: Prognozira se manji utjecaj La Niñe i brzi prijelaz u El Niño

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Utjecaj La Niñe očekuje se barem do ranog proljeća.

Tihi ocean prolazi kroz snažnu transformaciju, pri čemu se La Niña razilazi brže nego što se u početku očekivalo, što označava početak velike atmosferske i oceanske promjene za 2026. godinu. Ulaskom u proljetnu sezonu, utjecaj La Niñe na vrijeme će izblijedjeti, a modeli upućuju na pojavu El Niña već tijekom ljeta, s vrhuncem intenziteta tijekom iduće zime. Osim toga, trenutačno dolazi i do poremećaja stratosferskog polarnog vrtloga iznad Sjevernog pola, što bi moglo definirati vremenske obrasce duboko u proljeće, dok La Niña blijedi, navodi Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list.

ENSO (El Niño Southern Oscillation) područje je ekvatorijalnog Tihog oceana koje se mijenja između toplih i hladnih faza. Obično dolazi do promjene faze u razdoblju od oko jedne do tri godine. Oceanske anomalije ne donose samo glavni utjecaj na globalno vrijeme, već mogu ukazati i na promjene u globalnom vremenskom sustavu. Hladna ENSO faza zove se La Niña, a topla faza El Niño. Svaka od njih ima različit utjecaj na tlak i vrijeme. ENSO prelazi između faza pod utjecajem tropskih pasatnih vjetrova. Oni su stabilni i postojani, a obično pokreću ili zaustavljaju određenu fazu.

La Niña je dosegnula vrhunac snage i površine krajem jeseni, a od tada su se hladne anomalije počele polako razilaziti, sa snažnijim kolapsom u posljednjim tjednima. Prognoza pasatnih vjetrova pokazuje neuobičajeno snažan udar zapadnih vjetrova preko Tihog oceana u posljednjim danima, a to može brzo erodirati slabe hladne anomalije. Iako je hladna anomalija La Niñe još uvijek vidljiva, ona slabi na obje strane, odnosno istočno i zapadno. Cijeli je proves, također, povezan sa snažnim promjenama temperature duboko ispod površine oceana. Naime, na zapadu se razvio veliki topli bazen koji se širi prema istoku i erodira hladne podzemne temperature.

No utjecaju La Niñe trebat će još vremena da nestane iz atmosfere s obzirom na to da nije riječ o trenutačnom odgovoru na oceanske anomalije. Zbog toga se može očekivati utjecaj vremena La Niñe barem do ranog proljeća. Kako se bliži kraj La Niñe, prognoze najavljuju brzi prijelaz u El Niño. Taj pomak u ranu toplu fazu trebao bi se dogoditi do ljeta. To znači da će El Niño vjerojatno dosegnuti vrhunac tijekom zime, donoseći glavni utjecaj tijekom iduće sezone preko Sjedinjenih Država, Kanade i Europe.

Prema svim podacima, Severe Weather Europe ističe da nas čeka snažna globalna promjena vremena 2026. godine. Analizirajući prijašnje godine u kojima je došlo do sličnog pomaka iz La Niñe u El Niño, zabilježen je nizak tlak iznad Sjeverne Amerike i Europe, što je dovelo hladniji zrak iz polarnih regija. Slično se očekuje i ove veljače, no na to će utjecati i stratosfersko zagrijavanje do kojega će doći početkom mjeseca. Oko 10. veljače moglo bi doći do rušenja polarnog vrtloga i dijeljenja jezgre. To bi potom moglo promijeniti tijek vremena u veljači i vjerojatno u ožujku, odnosno hladni polarni zrak mogao bi lakše pobjeći u Sjedinjene Države ili Europu. Hladniji trend ove će veljače najvjerojatnije zahvatiti cijeli istočni dio Sjedinjenih Država, a postoji i prošireno hladno područje preko sjevernih i središnjih dijelova Europe.

El Niño, koji će pojaviti tijekom ljeta, može znatno smanjiti šanse za jake uragane koji utječu na Sjedinjene Države. Ali najveći utjecaj na vrijeme obično je tijekom zimske sezone kada El Niño ima potpuno suprotan utjecaj od La Niñe. Zime El Niña bile su toplije od uobičajenog u Kanadi i dijelovima sjevernih Sjedinjenih Država. Istodobno, hladnije temperature tada prevladavaju nad zapadnim, južnim i istočnim Sjedinjenim Državama. Uz to, mijenjaju se i obrasci snježnih padalina. Naime, podaci pokazuju manje snijega u sjevernim Sjedinjenim Državama i na srednjem zapadu.

Europa, također, osjeća utjecaj El Niña zimi, ali mnogo manje izravno jer je dalje od glavne ENSO regije. No gledajući anomalije temperature za Europu, specifične godine pokazuju hladan zimski trend nad sjevernim dijelovima kontinenta koji se povremeno širi prema zapadnom i središnjem dijelu. Iako Europa obično nije pod izravnim utjecajem El Niña, može doživjeti promjene na globalnoj razini, što utječe na vremenske obrasce na sjevernoj hemisferi.

Nastavi čitati

Svijet

Niz međunarodnih zrakoplovnih kompanija otkazalo letove prema odredištima na Bliskom istoku

Objavljeno

-

By

Nekoliko velikih zrakoplovnih prijevoznika, uključujući Lufthansu, Air France, KLM Royal Dutch Airlines i Swiss, otkazalo je subotnje letove prema odredištima na Bliskom istoku, među kojima su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, prema informacijama o letovima objavljenima na internetskim stranicama zračnih luka, zbog straha od sukoba koji bi mogao uključivati Iran.

United Airways i Air Canada također su otkazali letove za Izrael, usred intenzivnih nagađanja da bi se mogao dogoditi američki napad usmjeren na Iran, piše i24news.

U četvrtak je američki predsjednik Donald Trump govorio o “armadi“ koja se kreće prema Iranu, dodavši da se nada kako je neće morati upotrijebiti, pritom ponovno upozorivši Teheran da ne ubija prosvjednike niti ponovno pokreće svoj nuklearni program.

Američki dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, navode da će nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača naoružanih navođenim projektilima stići na Bliski istok u nadolazećim danima. Jedan dužnosnik rekao je da se razmatra i raspoređivanje dodatnih sustava protuzračne obrane na Bliskom istoku, što bi moglo biti ključno za zaštitu američkih baza u regiji od mogućeg iranskog napada.

Ova raspoređivanja smatraju se širenjem opcija koje su Trumpu na raspolaganju – kako za bolju obranu američkih snaga diljem regije u trenutku pojačanih napetosti, tako i za eventualno poduzimanje dodatnih vojnih akcija nakon napada na iranska nuklearna postrojenja u lipnju, tijekom 12-dnevnog rata u kojem su iranska vojna i nuklearna postrojenja teško oštećena izraelskim napadima, prije nego što su Sjedinjene Američke Države bacile tzv. „bunker-buster“ bombe na postrojenje Fordow.

Nastavi čitati

Svijet

KLIMATSKE PROMJENE / Ove europske zemlje doživjet će najžešće toplinske udare do kraja stoljeća

Objavljeno

-

By

Kako se rekordi toplinskih valova u Europi ruše iz godine u godinu, zemlje diljem kontinenta posebno snažno osjećaju posljedice klimatskih promjena. Ipak, mediteranske zemlje, suprotno očekivanjima, nisu na vrhu ljestvice.

Primjerice, 2025. je bila treća najtoplija zabilježena godina u Europi, a ožujak je bio najtopliji mjesec ikad zabilježen na kontinentu, prenosi Euronews.

Prosječna temperatura dosegnula je 10,41 stupanj Celzija, što je 1,17 stupnjeva više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020.

Nestanak blage europske klime

Istočni sjeverni Atlantik, područje Sjevernog mora, uključujući sjever Britanije i dijelove Skandinavije, jugozapadni Mediteran te krajnji zapad Rusije zabilježili su rekordno visoke temperature.

Francuska, Rusija i Rumunjska rangirane su kao europske zemlje koje će do 2100. biti najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, prema nedavnim podacima tvrtke Reinders Corporation.

Istraživanje je također pokazalo da bi blaga europska klima mogla nestati do kraja stoljeća, jer će sve analizirane zemlje do 2100. redovito doživljavati toplinske valove s temperaturama višima od 36,80 stupnjeva Celzija.

Studija je analizirala podatke klimatskog modeliranja, učestalost toplinskih valova te prosječne i maksimalne temperature u europskim zemljama.

“To su mali, ali snažni pokazatelji koliko se brzo globalna klima mijenja”, rekao je Gerrit Jan Reinders, izvršni direktor i stručnjak za klimatske podatke u Reinders Corporationu. “Iste sile koje pokreću ove promjene već preoblikuju Europu, gdje će rastući temperaturni ekstremi testirati otpornost naše infrastrukture, javnozdravstvenih sustava i načina života.”

Francuska

Francuska je rangirana kao europska zemlja najizloženija toplinskim valovima, s očekivanih pet toplinskih valova godišnje u budućnosti i ukupno 115 kumulativnih dana ekstremne vrućine, prema podacima Reindersa.

Očekuje se da će ta zemlja do 2100. bilježiti prosječne temperature do 37 stupnjeva Celzija, pri čemu bi gotovo četiri mjeseca godišnje mogla provesti u uvjetima toplinskih valova.

Rusija

Rusija se suočava s drugom najintenzivnijom toplinskom transformacijom, s ukupnim toplinskim indeksom od 79,92.

Zemlja će doživljavati dva toplinska vala godišnje, s najvišom prosječnom temperaturom među europskim državama, od 37,99 stupnjeva Celzija, dok bi maksimalne temperature mogle dosezati i 39,71 stupanj.

Prema studiji, tradicionalno hladna klima Rusije do kraja stoljeća mogla bi postati gotovo neprepoznatljiva.

Istočna Europa

Istočna Europa pojavljuje se kao neočekivano novo žarište toplinskih valova, pri čemu Rumunjska zauzima treće, Moldavija četvrto, a Bugarska peto mjesto, ispred mediteranskih zemalja.

Rumunjska i Moldavija suočit će se s tri toplinska vala godišnje, u trajanju od ukupno 17 dana svaki, dok će Bugarska imati dva toplinska vala godišnje, ukupnog trajanja 14 dana.

Mediteranske zemlje

S pozitivnije strane, istraživanje je pokazalo da mediteranske zemlje pokazuju “iznenađujuću” otpornost, unatoč reputaciji tradicionalno vrućih destinacija.

Turska, Grčka i Italija zauzele su niža mjesta nego što se očekivalo, i to šesto, sedmo i deseto.

Turska će doživjeti jedan toplinski val godišnje, u trajanju od ukupno 13 dana, uz prosječnu temperaturu od 37,76 stupnjeva Celzija.

Grčka će, pak, imati najdulja pojedinačna razdoblja toplinskih valova, ukupno 20 dana, ali samo dva takva događaja godišnje, s prosječnom temperaturom od 36,92 stupnja.

Italija je rangirana najniže, sa samo jednim toplinskim valom godišnje, u trajanju od devet dana.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), toplinski stres vodeći je uzrok smrti povezanih s vremenskim uvjetima te može pogoršati postojeće bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, probleme mentalnog zdravlja i astmu, kao i povećati rizik od nesreća i širenja nekih zaraznih bolesti.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu