ZADAR / ŽUPANIJA
Novigradska dagnja postala 43. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji
„Novigradska dagnja“ je dobila europsku zaštićenu oznaku izvornosti, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 28. lipnja 2023. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.
Postupak zaštite naziva „Novigradska dagnja“ pokrenula je Udruga uzgajivača školjaka „Novigradska dagnja“ koja je Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom „Novigradska dagnja“.
„Novigradska dagnja“ je školjkaš vrste mediteranska dagnja Mytilus galloprovincialis uzgojen na uzgajalištima u Novigradskom moru i Novskom ždrilu. Ljuštura „Novigradske dagnje“ je lepezastog, trokutastog ili izduženo-jajolikog oblika. Tijelo je zatvoreno dvjema jednakim ljušturama, izvana crno-modrikaste boje, a iznutra blijedo-sedefaste boje. Dužina najduljeg dijela školjkaša konzumne veličine iznosi minimalno 6 cm, dok je najmanja masa školjkaša 20 g. „Novigradska dagnja” posebno je poznata po visokom indeksu kondicije, odnosno količini mesa koje zauzima prostor unutar ljuštura te kod konzumnih dagnji minimalni indeks kondicije iznosi najmanje 12 %.
Svježe meso „Novigradske dagnje“ je na dodir glatko, meko-elastične konzistencije s karakterističnim mirisom po moru i morskim algama. Površina mesa je sjajna, vlažna i glatka. Boja mesa „Novigradske dagnje“ ovisi o spolu pojedinog školjkaša. Naime dagnje su odvojenih spolova te su muške dagnje uglavnom mliječno-bijele ili krem boje, dok su ženske dagnje narančasto-crvenkaste boje.
Specifikaciju proizvoda „Novigradska dagnja“ možete pogledati ovdje.
Republika Hrvatska sada ima 43 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz sada registrirani naziv „Novigradska dagnja“, registrirani su i nazivi proizvoda: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli / Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina, Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka, Lumblija, Goranski medun, Dalmatinska janjetina, Slavonska kobasica i Komiški rogač.
ZADAR / ŽUPANIJA
U Zadru osnovana “Besida” – udruga za promicanje usmenog pripovijedanja i kulture
U Zadru je početkom ožujka predstavljena Udruga Besida, neprofitna organizacija posvećena promicanju usmenog pripovijedanja i kulture. Riječ je o prvoj udruzi takve vrste na području grada Zadra i Zadarske županije, čiji je cilj razvijati i afirmirati umjetnost pripovijedanja kao važan oblik kulturnog, umjetničkog i edukativnog izražavanja.

Iza osnivanja udruge stoje pripovjedačice koje već godinama svojim radom, predanošću i ljubavlju prema pričama njeguju umjetnost usmenog pripovijedanja te aktivno doprinose kulturnom životu zajednice. Upravo iz tog dugogodišnjeg iskustva, zajedničke strasti prema pričama i želje za daljnjim razvojem ove umjetničke forme proizašla je ideja o osnivanju udruge.
Članice udruge polaze od uvjerenja da priče imaju snažnu društvenu i kulturnu vrijednost – one povezuju ljude, čuvaju kolektivno pamćenje i otvaraju nove perspektive razumijevanja svijeta. Stoga Besida želi postati prostor u kojem će se priče slušati, pripovijedati, učiti i dijeliti među svim generacijama – od djece i mladih do odraslih.
Udruga djeluje na području kulturnog, umjetničkog i edukativnog stvaralaštva s posebnim naglaskom na razvoj i afirmaciju umjetnosti pripovijedanja. Sjedište udruge nalazi se u Zadru, dok njezino djelovanje obuhvaća područje cijele Hrvatske.

Besida okuplja pripovjedače, umjetnike i stručnjake zainteresirane za žive pripovjedačke izvedbe, istraživanje usmenoknjiževne baštine i suvremene narativne prakse. Svoje ciljeve planira ostvarivati kroz organizaciju pripovjednih programa i javnih događanja, edukativne aktivnosti poput radionica, seminara i mentorstava te kroz prikupljanje, istraživanje i interpretaciju narodnih i autorskih priča.
Početak djelovanja Udruge obilježen je svečanim okupljanjem održanim u subotu, 7. ožujka, u Caffe galeriji Gina, prostoru koji je tijekom godina postao prepoznatljivo mjesto susreta umjetnika u Zadru. Okupljenima su se na početku obratile predsjednica udruge Željana Buljat i dopredsjednica Sanja Grgina, koje su zahvalile svima na dolasku i podršci te predstavile ideju i ciljeve udruge. Susret je dodatno obogaćen pripovijedanjem priča, čime je simbolično označen početak rada Udruge.

ZADAR / ŽUPANIJA
OŠ ŠIMUNA KOŽIČIĆA BENJE / Za izgradnju dvodijelne školske sportske dvorane iz NPOO-a 2.176.460,13 eura
Uz izgradnju dvodijelne sportske dvorane, ovim projektom uredit će se i vanjski okoliš sa svim popratnim sadržajima.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih donijelo je Odluku o financiranju za Izgradnju dvodijelne sportske dvorane uz Osnovnu školu Šimuna Kožičića Benje u Zadru u vrijednosti od 2.176.460, 13 eura.
Uz ovaj projekt potrebno je osigurati prostor za kuhinju i blagovaonicu, a izgradnjom nove sportske dvorane, postojeća dvorana će dobiti funkciju male dvorane.

Sredinom veljače 2026. godine ugovoreni su radovi u vrijednosti od 1.599.482,44 eura bez PDV-a s tvrtkom Hausse d.o.o. iz Solina za energetsku obnovu OŠ Šimuna Kožičića Benje. Nositelj projekta je Grad Zadar, a projekt sufinancira Europska unija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (Mehanizam za oporavak i otpornost) s bespovratnim sredstvima u iznosu od 1.130.204,27 eura. Projekt bi trebao biti završen do 30. lipnja 2026. godine.
Zgrada OŠ Šimuna Kožičića Benje nakon energetske obnove zadovoljit će zahtjeve za zgrade gotovo nulte kategorije (nZEB) i trebao bi se postići energetski razred A+.
ZADAR / ŽUPANIJA
RADNI SASTANAK U ŽUPANIJI / Bilaver i eurozastupnik Stier o ulaganjima u školstvo, zdravstvo i novoj EU financijskoj omotnici
Ulaganja u školstvo i zdravstvo te priprema projekata za novu financijsku omotnicu Europske unije bile su u središtu radnog sastanka župana Josipa Bilavera s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu Davorom Ivom Stierom, održanog u Domu Zadarske županije.
Bilaver je tom prilikom Stiera i njegove suradnike detaljno upoznao s aktivnostima i projektima koji se provode na području Zadarske županije.
Istaknuo je kako su domovi za starije i nemoćne te modeli priuštivog stanovanja za mlade obitelji apsolutni prioriteti u narednom razdoblju. Kao jednu od ključnih aktivnosti naveo je i ulaganja u zdravstveni sustav te obrazovanje. Uz novi ciklus opremanja i modernizacije zdravstvenih ustanova diljem županije, u tijeku su i značajna ulaganja u školske objekte, financirana primarno sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
„Naš cilj je jasan – osigurati jednosmjensku nastavu i kvalitetne uvjete za sve učenike“, naglasio je župan Bilaver.
Eurozastupnik Stier pohvalio je smjer kojim ide Zadarska županija, istaknuvši kako su upravo ovakvi projekti dokaz uspješnog korištenja europskih sredstava te se osvrnuo na širi europski kontekst.
„Kako bismo mogli financirati sve ove važne projekte, Europska unija mora ostati konkurentna. To izravno ovisi o našoj energetskoj neovisnosti, kao i sposobnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Jaka ekonomija preduvjet je za snažna socijalna ulaganja“, istaknuo je Stier.
Na sastanku su se dotaknuli i pripreme novog proračuna Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine, zaključivši kako je ključno na vrijeme pripremiti projektnu dokumentaciju kako bi se spremno dočekala nova financijska omotnica.
Po završetku sastanka eurozastupnik Stier sa suradnicima je posjetio kompleks Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju, odnosno crkvu i samostan sv. Nikole u Zadru, čija je obnova u najvećoj mjeri financirana iz EU fondova.






