Hrvatska
CROBAROMETAR ZA TRAVANJ: Milanović i Vlada preokrenuli trendove
Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za travanj 2023. Rezultati istraživanja reflektiraju period s kraja prethodnog mjeseca i prve polovice aktualnog mjeseca. I dalje je inflacija tj. rast cijena pojedinih proizvoda i usluga važna tema u javnom prostoru i svakodnevnom životu građana. Također, razgovaralo se o najavama pilot projekta cjelodnevne nastave te je i dalje u fokusu zdravstvo s najavom reformi te pregovorima s liječnicima i ostalim osobljem.
Sektor pravosuđa također je dijelom bio u fokusu javnosti s najavom izmjena u radu. S Uskrsom i prvim većim dolaskom turista i teme vezane uz turizam su se aktualizirale. Optimizam građana je u travnju blago porastao te je na sličnoj razini kao krajem prošle godine, tj. u siječnju ove godine, javlja Dnevnik.hr.
Rejtinzi stranaka
Istraživanje pokazuje da je HDZ čvrsto konsolidirao podršku i ona ne pada ispod trideset posto. Tako je bilo i u travnju, trenutno su na 30,9 posto podrške. No, čini se da se i SDP stidljivo oporavlja – podrška im je na 13,6 posto, jedan i pol postotni poen više nego u prošlom mjesecu te, što je za njih još važnije, taj rejting već treći mjesec zaredom polako raste. Na trećem mjestu je platforma Možemo sa 8,8 posto, sa sličnim rastom i trendom kao i SDP.
Četvrti je Most sa 8,7 posto podrške, također u pozitivnom trendu, dok je peti Domovinski pokret sa blago negativnim trendom i 6 posto podrške.
Stranke koje ne prelaze izborni prag, a imaju više od 1 posto podrške su IDS, CENTAR, Blok umirovljenici zajedno, HNS i HSU. Svi ostali – među kojima i parlamentarne stranke poput Socijaldemokrata, HSLS-a ili Suverenista – su ispod 1 posto potpore.
Većina stranaka u pozitivnom trendu
Tajna je, čini se, u padu broja neodlučnih. Iako su još uvijek druga politička snaga u državi, taj broj se smanjuje i sada 17 posto naših ispitanika koji bi sigurno ili vjerojatno izašli na izbore ne zna kome bi dalo glas. Mjesec dana ranije taj je broj bio 19,2 posto. I čini se da su u taj bazen u prošlom mjesecu najviše zagrabile stranke ljevice i lijevog centra, SDP i Možemo, što ukazuje na jedini način kako pokušati kontrirati HDZ-u – konsolidirati svoju bazu i tražiti prostora među neodlučnima.
Na pitanje koliko bi ljudi uopće izašlo na izbore, da se oni održavaju na današnji dan, sudeći prema ispitanicima i ispitanicama, odaziv bi bio pristojan: na birališta bi sigurno – ili vrlo vjerojatno – izašlo 68 posto njih. Izbore bi sigurno ili vjerojatno bojkotiralo njih 27 posto, dok stava nema 5 posto ispitanih.
Tko je od političara popularan, a tko baš i ne?
Najpozitivnijim građani doživljavaju predsjednika Republike, Zorana Milanovića. Na drugom je mjestu ovog mjeseca zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, slijedi Božo Petrov, četvrti je Ivan Penava a peti Andrej Plenković.
Najnegativniji dojam imaju spram Milorada Pupovca, slijede ga na zajedničkom drugom mjestu Gordan Jandroković i Zlatko Hasanbegović, a na trećem su se “stisnuli” Andrej Plenković i Hrvoje Zekanović.
Gledamo li, pak, neto omjer negativnog i pozitivnog doživljaja, najbolje prolazi Tomislav Tomašević; drugo mjesto dijele Božo Petrov i Ivica Puljak, na četvrtom je Ivan Penava a na petom Zoran Milanović.
Milanović preokrenuo negativan trend
Predsjednik Zoran Milanović, nakon što mu je četiri mjeseca zaredom padala podrška, uspio je okrenuti taj trend. 56 posto ispitanih koji ne podržavaju njegov rad se smanjio na 53 posto, dok je broj onih koji ga podržavaju narastao s 36 na 38 posto.
Promjena trenda i kod podrške radu Vlade
I kod podrške rada Vlade također je došlo do promjene trenda, nakon blagog, ali ipak konstantnog tromjesečnog rasta broja ispitanika koji ne podržavaju poteze koje povlači Vlada, i tu – kao i kod predsjednika – promjena, broj takvih se smanjio sa 65 na 61 posto dok je broj onih koji podržavaju rad Vlade porastao s 28 na 30 posto. No, općenito se osjeti blagi rast optimizma građana u travnju – bio je Uskrs, polako se zahuktava turistička predsezona – i to se vjerojatno u nekoj mjeri odrazilo i na podršku rada Vladi, odnosno predsjednika Republike.
Koji problemi najviše muče građane?
Visoke cijene i inflacija općenito apsolutno dominira i ovaj mjesec i najviše muke zadaje građanima – to je za njih problem broj jedan. Zanimljivo je da je i ovaj mjesec na drugom mjestu tema koja je donedavno ipak bila nešto niže na ovoj rang listi najvećih problema, a to je korupcija u samom državnom vrhu. Afere ipak, čini se, ostavljaju traga u percepciji građana. Na trećem mjestu je nezadovoljavajući životni standard, odnosno nezadovoljstvo visinom plaće. Na četvrtom je mjestu općenito nezadovoljstvo stanjem gospodarstva i ekonomskom situacijom, a top pet najvećih problema u državi – iz perspektive građana – ovaj mjesec zatvara visina mirovina.
NAPOMENA:
Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 21. travnja na 982 punoljetnih građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




