Hrvatska
CROBAROMETAR ZA TRAVANJ: Milanović i Vlada preokrenuli trendove
Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za travanj 2023. Rezultati istraživanja reflektiraju period s kraja prethodnog mjeseca i prve polovice aktualnog mjeseca. I dalje je inflacija tj. rast cijena pojedinih proizvoda i usluga važna tema u javnom prostoru i svakodnevnom životu građana. Također, razgovaralo se o najavama pilot projekta cjelodnevne nastave te je i dalje u fokusu zdravstvo s najavom reformi te pregovorima s liječnicima i ostalim osobljem.
Sektor pravosuđa također je dijelom bio u fokusu javnosti s najavom izmjena u radu. S Uskrsom i prvim većim dolaskom turista i teme vezane uz turizam su se aktualizirale. Optimizam građana je u travnju blago porastao te je na sličnoj razini kao krajem prošle godine, tj. u siječnju ove godine, javlja Dnevnik.hr.
Rejtinzi stranaka
Istraživanje pokazuje da je HDZ čvrsto konsolidirao podršku i ona ne pada ispod trideset posto. Tako je bilo i u travnju, trenutno su na 30,9 posto podrške. No, čini se da se i SDP stidljivo oporavlja – podrška im je na 13,6 posto, jedan i pol postotni poen više nego u prošlom mjesecu te, što je za njih još važnije, taj rejting već treći mjesec zaredom polako raste. Na trećem mjestu je platforma Možemo sa 8,8 posto, sa sličnim rastom i trendom kao i SDP.
Četvrti je Most sa 8,7 posto podrške, također u pozitivnom trendu, dok je peti Domovinski pokret sa blago negativnim trendom i 6 posto podrške.
Stranke koje ne prelaze izborni prag, a imaju više od 1 posto podrške su IDS, CENTAR, Blok umirovljenici zajedno, HNS i HSU. Svi ostali – među kojima i parlamentarne stranke poput Socijaldemokrata, HSLS-a ili Suverenista – su ispod 1 posto potpore.
Većina stranaka u pozitivnom trendu
Tajna je, čini se, u padu broja neodlučnih. Iako su još uvijek druga politička snaga u državi, taj broj se smanjuje i sada 17 posto naših ispitanika koji bi sigurno ili vjerojatno izašli na izbore ne zna kome bi dalo glas. Mjesec dana ranije taj je broj bio 19,2 posto. I čini se da su u taj bazen u prošlom mjesecu najviše zagrabile stranke ljevice i lijevog centra, SDP i Možemo, što ukazuje na jedini način kako pokušati kontrirati HDZ-u – konsolidirati svoju bazu i tražiti prostora među neodlučnima.
Na pitanje koliko bi ljudi uopće izašlo na izbore, da se oni održavaju na današnji dan, sudeći prema ispitanicima i ispitanicama, odaziv bi bio pristojan: na birališta bi sigurno – ili vrlo vjerojatno – izašlo 68 posto njih. Izbore bi sigurno ili vjerojatno bojkotiralo njih 27 posto, dok stava nema 5 posto ispitanih.
Tko je od političara popularan, a tko baš i ne?
Najpozitivnijim građani doživljavaju predsjednika Republike, Zorana Milanovića. Na drugom je mjestu ovog mjeseca zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, slijedi Božo Petrov, četvrti je Ivan Penava a peti Andrej Plenković.
Najnegativniji dojam imaju spram Milorada Pupovca, slijede ga na zajedničkom drugom mjestu Gordan Jandroković i Zlatko Hasanbegović, a na trećem su se “stisnuli” Andrej Plenković i Hrvoje Zekanović.
Gledamo li, pak, neto omjer negativnog i pozitivnog doživljaja, najbolje prolazi Tomislav Tomašević; drugo mjesto dijele Božo Petrov i Ivica Puljak, na četvrtom je Ivan Penava a na petom Zoran Milanović.
Milanović preokrenuo negativan trend
Predsjednik Zoran Milanović, nakon što mu je četiri mjeseca zaredom padala podrška, uspio je okrenuti taj trend. 56 posto ispitanih koji ne podržavaju njegov rad se smanjio na 53 posto, dok je broj onih koji ga podržavaju narastao s 36 na 38 posto.
Promjena trenda i kod podrške radu Vlade
I kod podrške rada Vlade također je došlo do promjene trenda, nakon blagog, ali ipak konstantnog tromjesečnog rasta broja ispitanika koji ne podržavaju poteze koje povlači Vlada, i tu – kao i kod predsjednika – promjena, broj takvih se smanjio sa 65 na 61 posto dok je broj onih koji podržavaju rad Vlade porastao s 28 na 30 posto. No, općenito se osjeti blagi rast optimizma građana u travnju – bio je Uskrs, polako se zahuktava turistička predsezona – i to se vjerojatno u nekoj mjeri odrazilo i na podršku rada Vladi, odnosno predsjednika Republike.
Koji problemi najviše muče građane?
Visoke cijene i inflacija općenito apsolutno dominira i ovaj mjesec i najviše muke zadaje građanima – to je za njih problem broj jedan. Zanimljivo je da je i ovaj mjesec na drugom mjestu tema koja je donedavno ipak bila nešto niže na ovoj rang listi najvećih problema, a to je korupcija u samom državnom vrhu. Afere ipak, čini se, ostavljaju traga u percepciji građana. Na trećem mjestu je nezadovoljavajući životni standard, odnosno nezadovoljstvo visinom plaće. Na četvrtom je mjestu općenito nezadovoljstvo stanjem gospodarstva i ekonomskom situacijom, a top pet najvećih problema u državi – iz perspektive građana – ovaj mjesec zatvara visina mirovina.
NAPOMENA:
Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 21. travnja na 982 punoljetnih građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




