Hrvatska
CROBAROMETAR ZA TRAVANJ: Milanović i Vlada preokrenuli trendove

Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za travanj 2023. Rezultati istraživanja reflektiraju period s kraja prethodnog mjeseca i prve polovice aktualnog mjeseca. I dalje je inflacija tj. rast cijena pojedinih proizvoda i usluga važna tema u javnom prostoru i svakodnevnom životu građana. Također, razgovaralo se o najavama pilot projekta cjelodnevne nastave te je i dalje u fokusu zdravstvo s najavom reformi te pregovorima s liječnicima i ostalim osobljem.
Sektor pravosuđa također je dijelom bio u fokusu javnosti s najavom izmjena u radu. S Uskrsom i prvim većim dolaskom turista i teme vezane uz turizam su se aktualizirale. Optimizam građana je u travnju blago porastao te je na sličnoj razini kao krajem prošle godine, tj. u siječnju ove godine, javlja Dnevnik.hr.
Rejtinzi stranaka
Istraživanje pokazuje da je HDZ čvrsto konsolidirao podršku i ona ne pada ispod trideset posto. Tako je bilo i u travnju, trenutno su na 30,9 posto podrške. No, čini se da se i SDP stidljivo oporavlja – podrška im je na 13,6 posto, jedan i pol postotni poen više nego u prošlom mjesecu te, što je za njih još važnije, taj rejting već treći mjesec zaredom polako raste. Na trećem mjestu je platforma Možemo sa 8,8 posto, sa sličnim rastom i trendom kao i SDP.
Četvrti je Most sa 8,7 posto podrške, također u pozitivnom trendu, dok je peti Domovinski pokret sa blago negativnim trendom i 6 posto podrške.
Stranke koje ne prelaze izborni prag, a imaju više od 1 posto podrške su IDS, CENTAR, Blok umirovljenici zajedno, HNS i HSU. Svi ostali – među kojima i parlamentarne stranke poput Socijaldemokrata, HSLS-a ili Suverenista – su ispod 1 posto potpore.
Većina stranaka u pozitivnom trendu
Tajna je, čini se, u padu broja neodlučnih. Iako su još uvijek druga politička snaga u državi, taj broj se smanjuje i sada 17 posto naših ispitanika koji bi sigurno ili vjerojatno izašli na izbore ne zna kome bi dalo glas. Mjesec dana ranije taj je broj bio 19,2 posto. I čini se da su u taj bazen u prošlom mjesecu najviše zagrabile stranke ljevice i lijevog centra, SDP i Možemo, što ukazuje na jedini način kako pokušati kontrirati HDZ-u – konsolidirati svoju bazu i tražiti prostora među neodlučnima.
Na pitanje koliko bi ljudi uopće izašlo na izbore, da se oni održavaju na današnji dan, sudeći prema ispitanicima i ispitanicama, odaziv bi bio pristojan: na birališta bi sigurno – ili vrlo vjerojatno – izašlo 68 posto njih. Izbore bi sigurno ili vjerojatno bojkotiralo njih 27 posto, dok stava nema 5 posto ispitanih.
Tko je od političara popularan, a tko baš i ne?
Najpozitivnijim građani doživljavaju predsjednika Republike, Zorana Milanovića. Na drugom je mjestu ovog mjeseca zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, slijedi Božo Petrov, četvrti je Ivan Penava a peti Andrej Plenković.
Najnegativniji dojam imaju spram Milorada Pupovca, slijede ga na zajedničkom drugom mjestu Gordan Jandroković i Zlatko Hasanbegović, a na trećem su se “stisnuli” Andrej Plenković i Hrvoje Zekanović.
Gledamo li, pak, neto omjer negativnog i pozitivnog doživljaja, najbolje prolazi Tomislav Tomašević; drugo mjesto dijele Božo Petrov i Ivica Puljak, na četvrtom je Ivan Penava a na petom Zoran Milanović.
Milanović preokrenuo negativan trend
Predsjednik Zoran Milanović, nakon što mu je četiri mjeseca zaredom padala podrška, uspio je okrenuti taj trend. 56 posto ispitanih koji ne podržavaju njegov rad se smanjio na 53 posto, dok je broj onih koji ga podržavaju narastao s 36 na 38 posto.
Promjena trenda i kod podrške radu Vlade
I kod podrške rada Vlade također je došlo do promjene trenda, nakon blagog, ali ipak konstantnog tromjesečnog rasta broja ispitanika koji ne podržavaju poteze koje povlači Vlada, i tu – kao i kod predsjednika – promjena, broj takvih se smanjio sa 65 na 61 posto dok je broj onih koji podržavaju rad Vlade porastao s 28 na 30 posto. No, općenito se osjeti blagi rast optimizma građana u travnju – bio je Uskrs, polako se zahuktava turistička predsezona – i to se vjerojatno u nekoj mjeri odrazilo i na podršku rada Vladi, odnosno predsjednika Republike.
Koji problemi najviše muče građane?
Visoke cijene i inflacija općenito apsolutno dominira i ovaj mjesec i najviše muke zadaje građanima – to je za njih problem broj jedan. Zanimljivo je da je i ovaj mjesec na drugom mjestu tema koja je donedavno ipak bila nešto niže na ovoj rang listi najvećih problema, a to je korupcija u samom državnom vrhu. Afere ipak, čini se, ostavljaju traga u percepciji građana. Na trećem mjestu je nezadovoljavajući životni standard, odnosno nezadovoljstvo visinom plaće. Na četvrtom je mjestu općenito nezadovoljstvo stanjem gospodarstva i ekonomskom situacijom, a top pet najvećih problema u državi – iz perspektive građana – ovaj mjesec zatvara visina mirovina.
NAPOMENA:
Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 21. travnja na 982 punoljetnih građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.
Hrvatska
Capak o porastu zaraženih koronom: “Imamo tri nova soja koji izbjegavaju imunitet”

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak komentirao je za N1 novi porast broja oboljelih od koronavirusa.
Capak je rekao da u Hrvatskoj imamo jednu stabilnu epidemiološku situaciju s covidom. “Od početka 8. mjeseca nam je broj novootkrivenih slučajeva nešto narastao, ali to nisu još uvije zabrinjavajuće brojke. Hospitalizacije, iako rastu, ne rastu tako bitno”, rekao je.
“U svijetu cirkuliraju tri nova soja koji imaju značajne mutacije na šiljastom proteinu što im omogućava da izbjegavaju imunitet stečen bilo preboljenjem bilo cijepljenjem. Zato u čitavom svijetu vidimo porast, ali taj porast još uvijek nije zabrinjavajući i mi pažljivo pratimo situaciju”, dodao je.
Otkrio da se za sada ne uvode nikakve nove mjere. “Pratimo što se u svijetu i u Europi događa i ako se situacija pogorša spremni smo reagirati”, tvrdi Capak.
Dodao je da imamo novo cjepivo. “To je strahovito bitno. Mi smo 18.09. počeli s cijepljenjem s novo-varijantnim Pfizerovim cjepivom. Ono je dostupno i preporučamo da se rizične skupine cijepe, prije svega one starije od 65 godina i kronični bolesnici, ali cjepiva ima dovoljno i moći će se cijepiti i svi oni drugi koji žele”, rekao je.
Hrvatska
Tko radi najviše, a tko najmanje u EU-u? Evo gdje su Hrvati

Građani Grčke rade duže od svih ostalih u Europskoj Uniji.
Radno sposobni stanovnici te zemlje stari između 20 i 64 godine u prosjeku rade 41 sat tjedno.
Slijede ih građani Poljske (40,4) i Rumunjske i Bugarske (po 40,2).
S druge strane, najmanje ukupno radno vrijeme imaju građani Nizozemske koji tjedno rade “svega” 33,2 sata.
Za njima ne zaostaju mnogi ni oni u Njemačkoj (35,3) i Danskoj (35,4).
Stanovnici Hrvatske i Slovenije nalaze se ispod sredine liste jer u obje države se radi u prosjeku 39,6 sati tjedno.
U EU-u se 2022. godine u prosjeku radilo 37,5 sati, objavio je Eurostat.
Hrvatska
ZA VIKEND NAJAVLJENE INTENZIVNE OBORINE / Slovenci i Grci u strahu od novog potopa. Što čeka Hrvatsku?

Meteorolozi u mediteranskom području za vikend najavljuju formiranje nove ciklone iznad Genovskog zaljeva, što će donijeti intenzivne lokalne oborine. U Grčkoj, koju je početkom mjeseca pogodila oluja Daniel te je u ovoj zemlji i u Libiji uzela tisuće života, strahuju od ponavljanja smrtonosnog nevremena.
Prognostičari sa stranice Neurje.si objavili su na svojoj stranici na Facebooku animaciju ciklone koja će se u petak formirati iznad Genovskog zaljeva.
Navode da će ta ciklona donijeti obilnu kišu, posebice u dijelovima zapadne i središnje Slovenije. U kratkom vremenskom razdoblju lokalno može pasti i do 100 mm oborina, prenosi tportal.
U Sloveniji će doći do nekoliko pojedinačnih nevremena kada prođe fronta, koja će ponovno biti učestalija na zapadu i jugu zemlje, a zatim očekujemo promjenljivo vrijeme uz povremene padavine. Pogoršanje će biti kratkog vijeka jer će temperature ubrzano rasti. Od utorka nas ponovno očekuju temperature između 25 i 27 stupnjeva Celzijusa, kažu s Neurja.
Slovenski lovci na oluje prognoziraju da bi ciklona mogla nastaviti put prema Grčkoj i Libiji, gdje je oluja Daniel početkom ovog mjeseca ostavila strahovite posljedice i odnijela velik broj života.
Ova teza već izaziva podjele među grčkim meteorolozima. Nakon što je grčki meteorolog Klearchos Marusakis najavio novo nevrijeme jačine Daniela, a koje će, po njemu, ponovo pogoditi područje Tesalije, uzvratio mu je Teodoros Kolidas, direktor grčkog Nacionalnog meteorološkog centra.
“Očekujemo kišu, ali do sljedećeg utorka ne predviđamo ništa dramatično važno. Oni koji uspoređuju sustave trebaju biti svjesni toga da se obraćaju prosječnom građaninu, a da ne govore na konferenciji”, rekao je te priložio podatke o kiši i meteograme koji ovoga puta ne izgledaju toliko drastično kao početkom mjeseca.
I hrvatski DHMZ za vikend najavljuje promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima. U petak, uglavnom na sjevernom Jadranu i u gorju, lokalno kiša i pljuskovi. Za vikend kiša, ponegdje i izraženiji pljuskovi s grmljavinom, a mjestimice može pasti i veća količina oborine, osobito na zapadu u subotu.
Vjetar na kopnu slab do umjeren jugozapadni, u gorju i jak, u subotu u okretanju na sjeveroistočni i sjeverni. Na Jadranu će puhati umjereno do jako jugo, prolazno i olujno, a u nedjelju će ponajprije na sjevernom dijelu zapuhati bura. Nakon vrlo toplog petka, za vikend će danju biti svježije, osobito na kopnu.
-
Svijet6 dana prije
U jeku je “epidemija” raka grla, a seks bi mogao biti razlog
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Dikla
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VELIKA PROMJENA VREMENA! Kiša kreće već noćas, padat će do kraja tjedna. Najgore će biti za vikend…
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže nam hladna fronta koja nosi nevrijeme, a to je tek početak