ZADAR / ŽUPANIJA
PRVA SJEDNICA PASTORALNOG VIJEĆA Nadbiskup Zgrablić poručio vjernicima: “Niste samo povremeni gosti u Crkvi! Svi zajedno brinemo se za svoj dom!”
Prva sjednica Pastoralnog vijeća Zadarske nadbiskupije u petogodišnjem mandatu održana je na poziv zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića u subotu, 22. travnja u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru.
Mons. Zgrablić odabrao je članove Pastoralnog vijeća na prijedlog župnika i vjernika laika te im je čestitao na izabranju u to tijelo sastavljeno od svećenika, redovnica i vjernika laika, među kojima su i vjeroučitelji.
Nadbiskup je na susretu predstavio ulogu Pastoralnog vijeća u mjesnoj Crkvi, između ostaloga i temeljem Zakonika kanonskog prava čija četiri kanona govore o ulozi Pastoralnog vijeća i u skladu s čijim je kanonima 511 i 512 i osnovao Pastoralno vijeće Zadarske nadbiskupije.
Kanon 511 predlaže da se „u svakoj biskupiji osnuje pastoralno vijeće čija je dužnost, pod vlašću biskupa, istraživati, prosuđivati i predlagati praktične zaključke o onome što se tiče pastoralnog rada u biskupiji“.
Kanon 512 kaže da bi u pastoralnom vijeću trebali biti zastupljeni različiti krajevi biskupije, društvena stanja i zvanja.
Po imenovanim članovima u Pastoralno vijeće zastupljena je cijela Zadarska nadbiskupija, što daje mogućnost sagledavanja života u svim područjima mjesne Crkve.
„Istraživati znači da se iz različitih područja vidi što se može učiniti, što je potreba, kako Crkva diše, što narod živi. Da se to onda prosuđuje, jer nekad su zahtjevi realni, a nekad ne. Koji su prioriteti, što učiniti, a što ne. Vijeće je pozvano donositi praktične zaključke za pastoralni plan Nadbiskupije, a ne voditi teološke rasprave“ rekao je mons. Zgrablić.
Prema Zakoniku kanonskog prava, područje djelovanja Pastoralnog vijeća je trostruko: naviještanje Riječi Božje, (kateheze, svjedočanstva), bogoslužje i djela dobrotvornosti (caritas).

Prema Zakoniku kanonskog prava, nije obveza da postoji Pastoralno vijeće u biskupiji, ali se preporučuje. „Meni se čini da je to jako korisno. Mi smo dio živog organizma – Crkva je živi organizam. Crkva je poput stabla u kojemu postoje tradicija, povijest, korijen iz kojega živi i iz kojega proizlazi blago koje imamo, što izgrađujemo. U metafori stabla, Crkva ima različite grane, a to su mjesne Crkve“ rekao je nadbiskup Zgrablić.
U Zadarskoj nadbiskupiji postoje četiri vijeća: Svećeničko vijeće, Zbor savjetnika, Pastoralno vijeće, Ekonomsko vijeće i sva su savjetodavnog karaktera.
Nadbiskup je istaknuo ohrabrujući i poticajan stav pape Franje koji je rekao: „Vjernici laici nisu gosti u Crkvi – oni su u svojem domu, zato su pozvani brinuti se za svoj dom“. Tu činjenicu nadbiskup smatra prikladnom u želji za osnivanjem Pastoralnog vijeća čije članove promatra u duhu suradnika.
„Crkva nije nešto izvan nas, nego Crkva je dio nas. Mi smo mistično tijelo Crkve – to je naš organizam, naše tijelo. Mi ne odlazimo u Crkvu povremeno nešto obaviti, obaviti neki servis, nego to je živi organizam“ istaknuo je mons. Zgrablić, poručivši vjernicima laicima: „Niste samo povremeni gosti! Treba biti svjestan da je Crkva nešto naše! Ono što se događa u Crkvi je dio nas. To se tiče moga tijela, moje vjere, moga života, moje obitelji. Jako je važno da niste gosti u Crkvi, nego da se svi zajedno brinemo za svoj dom“ potaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da je to i uloga članova Pastoralnog vijeća: zajedno raspravljati i razmišljati.
U tom kontekstu, naglasio je kako je jedna od dimenzija Crkve to da je Crkva sinodalna. „To znači da zajedno hodamo, zajedno putujemo. Krist je naša glava, idemo prema cilju, znamo kamo idemo i mi smo na zajedničkom putu.
I važno je kako se svi ti ljudi osjećaju. Hodamo istim, Kristovim putem. Krist je naš put. Stoga je potrebno da na tom putu osluškujemo jedni druge: kako hodamo, što nam je potrebno, koju ćemo etapu napraviti, koliko dugo ćemo se zadržati na nekoj etapi puta. U tome nisu samo biskup, svećenici i klerici, koji imaju nezamjenjivu ulogu u Crkvi. Ali, i vjernici laici imaju nezamjenjivu ulogu u Crkvi i važan su dio Crkve. Crkva ne smije biti samo klerička“ poručio je nadbiskup Zgrablić, potaknuvši „da osluškujemo jedni druge. Tada možemo imati bitnu dimenziju poslanja Crkve, a to je da je Crkva na sinodalnom putu“.

U tom duhu je i moto djelovanja u Zadarskoj nadbiskupiji koje je nadbiskup Zgrablić odredio da glasi ‘U Ljubavi sjedinjeni’. To je mladomisničko geslo don Eugena Šutrina, koji je iz mržnje prema vjeri i Crkvi ubijen 1945. godine.
„Važno je da se ujedinimo u ljubavi. Bog je ljubav koja nas ujedinjuje, dimenzija koja nas pokreće. Bog je Ljubav koja nas čini jedno. Dolazimo iz različitih krajeva, ali ujedinjuje nas isti duh. To je motiv našeg okupljanja“ rekao je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je poručio da će, ukoliko 15 pastoralnih povjerenstava u svom djelokrugu rada izvrši potrebno, doprinijeti da „Nadbiskupija bude živi organizam, za dobrobit naroda, za naše spasenje i posvećenje, za budućnost svih nas i Crkve koju volimo i kojoj dajemo život“.
Mons. Zgrablić ima veliko iskustvo u župnom pastoralu, bio je župnik 35 godina i dijelom, članom djelovanja raznih vijeća i povjerenstava u rodnoj Porečkoj i Pulskoj biskupiji. Djelovanje povjerenstava zadarski nadbiskup vidi kao put da Nadbiskupija bude živa. „Da dijelimo suodgovornost, da slušamo, razgovaramo, putujemo zajedno, da dijelimo ideje, da podupiremo i poštujemo jedni druge; da tvorimo zajedništvo i osluškujemo što nam Bog nadahnjuje“ rekao je mons. Zgrablić. Istaknuo je da pristanak imenovanih osoba da budu u tijelu Pastoralnog vijeća i njihov dolazak na taj susret, njemu kao nadbiskupu i svećenicima predstavlja ohrabrenje i poticaj „da zajedno živimo na Božju slavu, na svoje spasenje i na dobro naroda“.
Nadbiskup je zahvalio svima što su došli i što su pristali, uz članstvo u pastoralnom vijeću koje je savjetodavnog karaktera, biti dijelom i pastoralnih povjerenstava koja će se sastajati i djelovati operativno.
„Pastoralno vijeće je krovno tijelo gdje se članovi Pastoralnog vijeća mogu osvrnuti, reći svoje dojmove, u smislu: ‘Bio sam na susretu Povjerenstva čiji sam član, tamo se događa to i to. Mislim da bi to bilo dobro za našu Nadbiskupiju, da to nedostaje’. Ili, na što bi trebalo staviti neke naglaske. Na godišnjem susretu Pastoralnog vijeća bi se analiziralo rad, razgovaralo o tome što se događa u Nadbiskupiji“ rekao je mons. Zgrablić. U tom kontekstu, potaknuo je članove Pastoralnog vijeća da s većom odgovornošću prate život Nadbiskupije.

Djelovanje Povjerenstava u Zadarskoj nadbiskupiji predstavio je don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije. „Nadbiskupu je stalo da postoje tijela koja nisu samo formalna i da ne rade minimalistički, nego da to budu tijela koja će nositi zajednički život i djelovanje u Nadbiskupiji“ istaknuo je Sorić.
„Pastoralna povjerenstva već su prokušano iskustvo u Crkvi koje je osobito došlo do izražaja u postkoncilskom vremenu. Ona predstavljaju okvir zajedničke suradnje klerika i vjernika laika koji žele doprinijeti dobrobiti svoje biskupije, prostora svoga života, djelovanja i ostvarivanja kršćanskog poziva. To je zajednički okvir koji je i primjer izvrsnosti u kontekstu smjernica koje je papa Franjo postavio kao cilj sinodalnosti“ rekao je vikar Sorić.
Istaknuo je da Povjerenstva ne smiju biti na teoretskoj, nego na praktičnoj razini, pri čemu njihovi članovi daju svoje talente i sposobnosti u osmišljavanju i realizaciji ideja za plodniji život mjesne Crkve.
„Članovi povjerenstava kreiraju ideje i nisu samo savjetodavno tijelo kao Pastoralno vijeće. Nego, to su operativna tijela koja vlastite ideje žele i ostvariti. Živa pastoralna vijeća u sebi sadržavaju elemente kritike, kreativnosti, poduzetnost, usmjerenost ciljevima i želju da se uspije; nekad se može dogoditi i međusobno neslaganje“ rekao je vikar Sorić, istaknuvši da to sve vodi bistrenju ideja i ostvarenju željenih i potrebnih ciljeva.
„Glavni cilj je da pastoralni plan izvire iz umova i srca članova povjerenstva i da se realizira u tekućoj godini. Zadaća povjerenstva je povezati već postojeće stvarnosti djelovanja i time koordinirati. Također, i voditelje tih projekata ohrabriti da i dalje nastave činiti dobro koje su dosad radili, a probuditi one koji su možda zastali u angažmanu, potaknuti na djelovanje“ rekao je Sorić.

„U skladu s krsnim poslanjem svih vjernika i sviješću odgovornosti u kojem se ogleda svekoliki dio Božjeg naroda u Zadarskoj nadbiskupiji te u skladu s kan. 511 i 512“, nadbiskup Zgrablić je na petogodišnji mandat (23. ožujka 2023. – 22. ožujka 2028.) imenovao 28 članova Pastoralnog vijeća. Među njima su devetorica svećenika, pet redovnica i 14 vjernika laika.
Svećenici iz zadarskih župa su Igor Ikić (Puntamika), Josip Radojica Pinčić (Katedrala sv. Stošije) i Roland Jelić (Bokanjac) te generalni vikar Ante Sorić; zatim, župnici Anđelko Buljat (Benkovac), Gašpar Dodić (Zemunik), Žarko Relota (Privlaka), Tomislav Končurat (Starigrad – Paklenica) i Krešo Ćirak (Obrovac). Redovnice djelatne u Zadru su Robertina Šešo, Marijana Mohorić i Viktorija Gadža, Blaženka Delonga (Kistanje) i Anica Cvitanović (Bibinje).
Među vjernicima laicima četvero je iz Zadra: Ana Rücker, Domagoj Vulić, Robert Lončar i Davor Buturić, zatim Ivan Eškinja (Sv. Filip i Jakov), Marija Tokić (Pakoštane), Denis Žunić (Slivnica), Davor Dobrijević (Pag), Mladen Barunčić (Privlaka), Zvjezdana Burčul (Galovac), Ante Mihić (Sali), Helena Novak Penga (Silba), Marinko Karamarko (Kruševo) i Tereza Žepina (Benkovac).
Susret je počeo molitvom i kratkim osobnim predstavljanjem članova Vijeća. Zaključen je iznošenjem mišljenja iz vlastitog iskustva župnog angažmana pojedinih članova Povjerenstva. Razmjena različitih mišljenja u dijaloškoj formi pokazala je u nečemu i različitost pogleda na načine i potrebe djelovanja u Crkvi. Vikar Sorić istaknuo je da različitost u mišljenjima predstavlja bogatstvo i živost Crkve kojoj svatko doprinosi na svoj način i u dobroj namjeri izgrađuje zajednicu vjernika. Članovi su izrazili zadovoljstvo osnivanjem toga tijela te počašćenost pozivom i odabirom. Redovnice su iz svoje prakse sličnog takvog djelovanja u njihovoj Družbi rekle kako su tijela poput Pastoralnog vijeća funkcionalna i na izgradnju zajednice, jer doprinose razmjeni mišljenja te članovima daju osjećaj poštovanja od strane nadležnih, kao i dostojanstva i samopouzdanja, jer su pozvani biti suodgovorni i vlastitim kreativnim angažmanom, prijedlozima i idejama, doprinositi dobru cijele mjesne Crkve.
S održavanjem prve sjednice Pastoralnog vijeća, čiji su članovi ispunili obrazac dijelom kojega pastoralnog povjerenstva bi željeli biti, zaokruženo je formiranje članova Pastoralnih povjerenstava u Zadarskoj nadbiskupiji čijim će članovima nadbiskup Zgrablić uručiti dekrete o imenovanju u Povjerenstvo te će ta tijela moći početi s radom.
Ines Grbić
















































ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






