ZADAR / ŽUPANIJA
PRVA SJEDNICA PASTORALNOG VIJEĆA Nadbiskup Zgrablić poručio vjernicima: “Niste samo povremeni gosti u Crkvi! Svi zajedno brinemo se za svoj dom!”
Prva sjednica Pastoralnog vijeća Zadarske nadbiskupije u petogodišnjem mandatu održana je na poziv zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića u subotu, 22. travnja u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru.
Mons. Zgrablić odabrao je članove Pastoralnog vijeća na prijedlog župnika i vjernika laika te im je čestitao na izabranju u to tijelo sastavljeno od svećenika, redovnica i vjernika laika, među kojima su i vjeroučitelji.
Nadbiskup je na susretu predstavio ulogu Pastoralnog vijeća u mjesnoj Crkvi, između ostaloga i temeljem Zakonika kanonskog prava čija četiri kanona govore o ulozi Pastoralnog vijeća i u skladu s čijim je kanonima 511 i 512 i osnovao Pastoralno vijeće Zadarske nadbiskupije.
Kanon 511 predlaže da se „u svakoj biskupiji osnuje pastoralno vijeće čija je dužnost, pod vlašću biskupa, istraživati, prosuđivati i predlagati praktične zaključke o onome što se tiče pastoralnog rada u biskupiji“.
Kanon 512 kaže da bi u pastoralnom vijeću trebali biti zastupljeni različiti krajevi biskupije, društvena stanja i zvanja.
Po imenovanim članovima u Pastoralno vijeće zastupljena je cijela Zadarska nadbiskupija, što daje mogućnost sagledavanja života u svim područjima mjesne Crkve.
„Istraživati znači da se iz različitih područja vidi što se može učiniti, što je potreba, kako Crkva diše, što narod živi. Da se to onda prosuđuje, jer nekad su zahtjevi realni, a nekad ne. Koji su prioriteti, što učiniti, a što ne. Vijeće je pozvano donositi praktične zaključke za pastoralni plan Nadbiskupije, a ne voditi teološke rasprave“ rekao je mons. Zgrablić.
Prema Zakoniku kanonskog prava, područje djelovanja Pastoralnog vijeća je trostruko: naviještanje Riječi Božje, (kateheze, svjedočanstva), bogoslužje i djela dobrotvornosti (caritas).

Prema Zakoniku kanonskog prava, nije obveza da postoji Pastoralno vijeće u biskupiji, ali se preporučuje. „Meni se čini da je to jako korisno. Mi smo dio živog organizma – Crkva je živi organizam. Crkva je poput stabla u kojemu postoje tradicija, povijest, korijen iz kojega živi i iz kojega proizlazi blago koje imamo, što izgrađujemo. U metafori stabla, Crkva ima različite grane, a to su mjesne Crkve“ rekao je nadbiskup Zgrablić.
U Zadarskoj nadbiskupiji postoje četiri vijeća: Svećeničko vijeće, Zbor savjetnika, Pastoralno vijeće, Ekonomsko vijeće i sva su savjetodavnog karaktera.
Nadbiskup je istaknuo ohrabrujući i poticajan stav pape Franje koji je rekao: „Vjernici laici nisu gosti u Crkvi – oni su u svojem domu, zato su pozvani brinuti se za svoj dom“. Tu činjenicu nadbiskup smatra prikladnom u želji za osnivanjem Pastoralnog vijeća čije članove promatra u duhu suradnika.
„Crkva nije nešto izvan nas, nego Crkva je dio nas. Mi smo mistično tijelo Crkve – to je naš organizam, naše tijelo. Mi ne odlazimo u Crkvu povremeno nešto obaviti, obaviti neki servis, nego to je živi organizam“ istaknuo je mons. Zgrablić, poručivši vjernicima laicima: „Niste samo povremeni gosti! Treba biti svjestan da je Crkva nešto naše! Ono što se događa u Crkvi je dio nas. To se tiče moga tijela, moje vjere, moga života, moje obitelji. Jako je važno da niste gosti u Crkvi, nego da se svi zajedno brinemo za svoj dom“ potaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da je to i uloga članova Pastoralnog vijeća: zajedno raspravljati i razmišljati.
U tom kontekstu, naglasio je kako je jedna od dimenzija Crkve to da je Crkva sinodalna. „To znači da zajedno hodamo, zajedno putujemo. Krist je naša glava, idemo prema cilju, znamo kamo idemo i mi smo na zajedničkom putu.
I važno je kako se svi ti ljudi osjećaju. Hodamo istim, Kristovim putem. Krist je naš put. Stoga je potrebno da na tom putu osluškujemo jedni druge: kako hodamo, što nam je potrebno, koju ćemo etapu napraviti, koliko dugo ćemo se zadržati na nekoj etapi puta. U tome nisu samo biskup, svećenici i klerici, koji imaju nezamjenjivu ulogu u Crkvi. Ali, i vjernici laici imaju nezamjenjivu ulogu u Crkvi i važan su dio Crkve. Crkva ne smije biti samo klerička“ poručio je nadbiskup Zgrablić, potaknuvši „da osluškujemo jedni druge. Tada možemo imati bitnu dimenziju poslanja Crkve, a to je da je Crkva na sinodalnom putu“.

U tom duhu je i moto djelovanja u Zadarskoj nadbiskupiji koje je nadbiskup Zgrablić odredio da glasi ‘U Ljubavi sjedinjeni’. To je mladomisničko geslo don Eugena Šutrina, koji je iz mržnje prema vjeri i Crkvi ubijen 1945. godine.
„Važno je da se ujedinimo u ljubavi. Bog je ljubav koja nas ujedinjuje, dimenzija koja nas pokreće. Bog je Ljubav koja nas čini jedno. Dolazimo iz različitih krajeva, ali ujedinjuje nas isti duh. To je motiv našeg okupljanja“ rekao je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je poručio da će, ukoliko 15 pastoralnih povjerenstava u svom djelokrugu rada izvrši potrebno, doprinijeti da „Nadbiskupija bude živi organizam, za dobrobit naroda, za naše spasenje i posvećenje, za budućnost svih nas i Crkve koju volimo i kojoj dajemo život“.
Mons. Zgrablić ima veliko iskustvo u župnom pastoralu, bio je župnik 35 godina i dijelom, članom djelovanja raznih vijeća i povjerenstava u rodnoj Porečkoj i Pulskoj biskupiji. Djelovanje povjerenstava zadarski nadbiskup vidi kao put da Nadbiskupija bude živa. „Da dijelimo suodgovornost, da slušamo, razgovaramo, putujemo zajedno, da dijelimo ideje, da podupiremo i poštujemo jedni druge; da tvorimo zajedništvo i osluškujemo što nam Bog nadahnjuje“ rekao je mons. Zgrablić. Istaknuo je da pristanak imenovanih osoba da budu u tijelu Pastoralnog vijeća i njihov dolazak na taj susret, njemu kao nadbiskupu i svećenicima predstavlja ohrabrenje i poticaj „da zajedno živimo na Božju slavu, na svoje spasenje i na dobro naroda“.
Nadbiskup je zahvalio svima što su došli i što su pristali, uz članstvo u pastoralnom vijeću koje je savjetodavnog karaktera, biti dijelom i pastoralnih povjerenstava koja će se sastajati i djelovati operativno.
„Pastoralno vijeće je krovno tijelo gdje se članovi Pastoralnog vijeća mogu osvrnuti, reći svoje dojmove, u smislu: ‘Bio sam na susretu Povjerenstva čiji sam član, tamo se događa to i to. Mislim da bi to bilo dobro za našu Nadbiskupiju, da to nedostaje’. Ili, na što bi trebalo staviti neke naglaske. Na godišnjem susretu Pastoralnog vijeća bi se analiziralo rad, razgovaralo o tome što se događa u Nadbiskupiji“ rekao je mons. Zgrablić. U tom kontekstu, potaknuo je članove Pastoralnog vijeća da s većom odgovornošću prate život Nadbiskupije.

Djelovanje Povjerenstava u Zadarskoj nadbiskupiji predstavio je don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije. „Nadbiskupu je stalo da postoje tijela koja nisu samo formalna i da ne rade minimalistički, nego da to budu tijela koja će nositi zajednički život i djelovanje u Nadbiskupiji“ istaknuo je Sorić.
„Pastoralna povjerenstva već su prokušano iskustvo u Crkvi koje je osobito došlo do izražaja u postkoncilskom vremenu. Ona predstavljaju okvir zajedničke suradnje klerika i vjernika laika koji žele doprinijeti dobrobiti svoje biskupije, prostora svoga života, djelovanja i ostvarivanja kršćanskog poziva. To je zajednički okvir koji je i primjer izvrsnosti u kontekstu smjernica koje je papa Franjo postavio kao cilj sinodalnosti“ rekao je vikar Sorić.
Istaknuo je da Povjerenstva ne smiju biti na teoretskoj, nego na praktičnoj razini, pri čemu njihovi članovi daju svoje talente i sposobnosti u osmišljavanju i realizaciji ideja za plodniji život mjesne Crkve.
„Članovi povjerenstava kreiraju ideje i nisu samo savjetodavno tijelo kao Pastoralno vijeće. Nego, to su operativna tijela koja vlastite ideje žele i ostvariti. Živa pastoralna vijeća u sebi sadržavaju elemente kritike, kreativnosti, poduzetnost, usmjerenost ciljevima i želju da se uspije; nekad se može dogoditi i međusobno neslaganje“ rekao je vikar Sorić, istaknuvši da to sve vodi bistrenju ideja i ostvarenju željenih i potrebnih ciljeva.
„Glavni cilj je da pastoralni plan izvire iz umova i srca članova povjerenstva i da se realizira u tekućoj godini. Zadaća povjerenstva je povezati već postojeće stvarnosti djelovanja i time koordinirati. Također, i voditelje tih projekata ohrabriti da i dalje nastave činiti dobro koje su dosad radili, a probuditi one koji su možda zastali u angažmanu, potaknuti na djelovanje“ rekao je Sorić.

„U skladu s krsnim poslanjem svih vjernika i sviješću odgovornosti u kojem se ogleda svekoliki dio Božjeg naroda u Zadarskoj nadbiskupiji te u skladu s kan. 511 i 512“, nadbiskup Zgrablić je na petogodišnji mandat (23. ožujka 2023. – 22. ožujka 2028.) imenovao 28 članova Pastoralnog vijeća. Među njima su devetorica svećenika, pet redovnica i 14 vjernika laika.
Svećenici iz zadarskih župa su Igor Ikić (Puntamika), Josip Radojica Pinčić (Katedrala sv. Stošije) i Roland Jelić (Bokanjac) te generalni vikar Ante Sorić; zatim, župnici Anđelko Buljat (Benkovac), Gašpar Dodić (Zemunik), Žarko Relota (Privlaka), Tomislav Končurat (Starigrad – Paklenica) i Krešo Ćirak (Obrovac). Redovnice djelatne u Zadru su Robertina Šešo, Marijana Mohorić i Viktorija Gadža, Blaženka Delonga (Kistanje) i Anica Cvitanović (Bibinje).
Među vjernicima laicima četvero je iz Zadra: Ana Rücker, Domagoj Vulić, Robert Lončar i Davor Buturić, zatim Ivan Eškinja (Sv. Filip i Jakov), Marija Tokić (Pakoštane), Denis Žunić (Slivnica), Davor Dobrijević (Pag), Mladen Barunčić (Privlaka), Zvjezdana Burčul (Galovac), Ante Mihić (Sali), Helena Novak Penga (Silba), Marinko Karamarko (Kruševo) i Tereza Žepina (Benkovac).
Susret je počeo molitvom i kratkim osobnim predstavljanjem članova Vijeća. Zaključen je iznošenjem mišljenja iz vlastitog iskustva župnog angažmana pojedinih članova Povjerenstva. Razmjena različitih mišljenja u dijaloškoj formi pokazala je u nečemu i različitost pogleda na načine i potrebe djelovanja u Crkvi. Vikar Sorić istaknuo je da različitost u mišljenjima predstavlja bogatstvo i živost Crkve kojoj svatko doprinosi na svoj način i u dobroj namjeri izgrađuje zajednicu vjernika. Članovi su izrazili zadovoljstvo osnivanjem toga tijela te počašćenost pozivom i odabirom. Redovnice su iz svoje prakse sličnog takvog djelovanja u njihovoj Družbi rekle kako su tijela poput Pastoralnog vijeća funkcionalna i na izgradnju zajednice, jer doprinose razmjeni mišljenja te članovima daju osjećaj poštovanja od strane nadležnih, kao i dostojanstva i samopouzdanja, jer su pozvani biti suodgovorni i vlastitim kreativnim angažmanom, prijedlozima i idejama, doprinositi dobru cijele mjesne Crkve.
S održavanjem prve sjednice Pastoralnog vijeća, čiji su članovi ispunili obrazac dijelom kojega pastoralnog povjerenstva bi željeli biti, zaokruženo je formiranje članova Pastoralnih povjerenstava u Zadarskoj nadbiskupiji čijim će članovima nadbiskup Zgrablić uručiti dekrete o imenovanju u Povjerenstvo te će ta tijela moći početi s radom.
Ines Grbić
















































ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




