Connect with us

Hrvatska

Veliki planovi Vlade: Što nas čeka u 2023.?

Objavljeno

-

Ubrzanje postupka izdavanja dozvola za rad strancima, pooštrenje sankcija za nasilje nad ženama i djecom, decentralizacija upravljanja državnom imovinom, širenje jednosmjenske nastave, revitalizacija Imunološkog zavoda, neke su od mjera koje Vlada najavljuje za 2023. godinu.

Priprema izmjena i dopuna Zakona o strancima jedan je od prioriteta rada MUP-a, a donose se radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU vezano uz ulazak i boravak državljana trećih zemalja radi zapošljavanja visokokvalificiranih radnika te pojednostavljenje i ubrzanje postupka izdavanja dozvola za boravak i rad.

U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje očekuje se nadogradnja postojeće aplikacije u cilju učinkovitijeg rješavanja dozvola za boravak i rad, ističu iz MUP-a.

Oštrije sankcije za nasilje nad ženama i djecom

Ministarstvo pravosuđa i uprave trebalo bi u prvom kvartalu pripremiti paket zakonskih izmjena kojima će se pooštriti sankcije za nasilje nad ženama, posebno kod kršenja mjera opreza, te povećati prava žena – žrtava nasilja, uz proširenje sustava podrške žrtvama i svjedocima.

Za prvi je kvartal previđena i izrada Zakona o lobiranju kojim će se prvi puta u Hrvatskoj urediti područje lobiranja kao legitimne i legalne profesije s visokim etičkim standardima, a uredit će se i pitanja transparentnosti rada lobista.

Za zadnji kvartal predviđena je izrada novog Zakona o zaštiti djece od nasilja, a obuhvatit će sankcioniranje svih oblika nasilja nad djecom, posebno kada je riječ o seksualnom zlostavljanju i iskorištavanju djeteta.

Razmotrit će se i pitanja redefiniranja rokova za rehabilitaciju za počinjenje tih kaznenih djela i definirati pitanje korištenja podataka iz kaznene evidencije, a namjera je uvesti i dodatne mehanizme provjere, najavljuju.

Decentralizacija u upravljanju državnom imovinom

Ministarstvo radi i na Zakonu o plaćama kako bi se otklonili nerazmjeri koji postoje u sustavu plaća, kako u državnoj službi tako i u javnim službama. Novi će zakon definirati sustav plaća koji će biti pravedan i održiv, uz punu primjenu načela jednaka plaća za jednak rad, poručuju iz Ministarstva koje priprema i novi Zakon o mirenju te novi Zakon o izvanparničnom postupku.

U idućoj godini očekuje se i donošenje izmjena i dopuna zakona o upravljanju državnom imovinom, koje je pripremilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Predviđena je djelomična decentralizacija u upravljanju državnom imovinom odnosno dio ovlasti u upravljanju prenio bi se na jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Ministarstvo hrvatskih branitelja radi na izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima, radi usklađivanja osobne invalidnine i ostalih prava koja ovise o proračunskoj osnovici, a nisu se mijenjali od 2001. godine. Također, priprema se pravni okvir za osnivanje ustanove za dugotrajni smještaj braniteljsko-stradalničke populacije.

Uređenje djelatnosti otkupa i naplate potraživanja

Ministarstvo financija planira u 2023. izradu Zakona o subjektima koji se bave djelatnošću otkupa i naplate potraživanja kojim će se nastaviti usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.

Uredit će se pravila za pružatelje usluga servisiranja i kupce kredita, uključujući izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluge servisiranja kredita, a nadležnim nadzornim tijelima će se dodijeliti nadzorne i istražne ovlasti uključujući i ovlasti za izricanje sankcija.

U planu je i reguliranje statusa napojnica kroz odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, čije je stupanje na snagu planirano s početkom 2024. godine radi tehničke prilagodbe.

Planirana je izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost radi daljnjeg usklađivanja sa zakonodavstvom EU, a radi potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura tijekom iduće godine planira se uputiti u zakonodavnu proceduru oko 40 zakona i 70 podzakonskih akata koji sadrže odredbe povezane s kunom.

MUP nastavlja projekt uvođenja kamera na odorama

U idućoj godini MUP među nastavlja i projekte unaprjeđenja i modernizacija rada prometne policije te uvođenja kamera na odorama policijskih službenika što će pridonijeti, ističu, poboljšanju odnosa između policije i građana u slučajevima spornih postupanja, a radi zaštite temeljnih prava i sloboda građana, ali i zaštite policijskih službenika od neosnovanih pritužbi.

Snimanje policijskog postupanja pridonijelo bi i standardizaciji policijskog postupanja i razvoju policijske struke, ističu, a posljedično pružanje bolje usluge građanima i razvijanje partnerstva u sprječavanju i otkrivanju nedopuštenog i kažnjivog ponašanja.

U skladu s Nacionalnim programom protuminskog djelovanja, u idućoj godini planira se potpuno razminirati područje Osječko-baranjske i Šibensko-kninske županije (ukupno 15,4 četvornih kilometara).

Revitalizacija Imunološkog zavoda

Ministarstvo branitelja i u idućoj godini nastavlja se s mjerama aktivne politike zapošljavanja i socijalnog uključivanja branitelja i njihovih obitelji kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja, a nastavlja se i digitalizacija arhivskog gradiva iz Domovinskog rata.

Ministarstvo zdravstva radit će na projektu Revitalizacije Imunološkog zavoda te ostvarivanju preduvjeta za uspostavu hitne helikopterske medicinske službe (HEMS). U planu je i izrada nacionalnih planova probira za prevenciju i rano otkrivanje melanoma te, za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti.

Širenje kapaciteta za jednosmjensku nastavu

Ministarstvo znanosti i obrazovanja za početak 2023. godine priprema poziv iz NPOO-a za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju škola za prelazak svih osnovnih škola u Hrvatskoj u jednosmjenski rad, a kroz NPOO-a je u tu svrhu osigurano 2,3 milijarde kuna.

Cilj uvođenja cjelodnevne škole je povećati kvalitetu poučavanja i stjecanja ishoda učenja, osobito učenika nižeg socioekonomskog statusa. Cjelodnevna škola isprva će se uvesti kao eksperimentalni program u pedesetak škola odabranih temeljem javnog poziva osnivačima.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja najavljuje izradu Nacionalnog plana za digitalizaciju gospodarstva i Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije te donošenje Strategije pametne specijalizacije do 2029. godine, a Ministarstvo poljoprivrede donošenje Strategije biogospodarstva budući da je biogospodarstvo prepoznato kao gospodarski model koji može osigurati bolje korištenje raspoloživih resursa te otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu