Connect with us

Hrvatska

SJEDNICA VLADE / Erlić: Svi gradovi i općine bilježe rast prema pokazateljima razvijenosti; Vladina politika regionalnog razvoja daje učinke

Objavljeno

-

foto: Vlada RH

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je na sjednici Vlade da je u svim općinama, gradovima i županijama u Hrvatskoj zabilježen rast prema ključnim pokazateljima razvijenosti te dodao da se u Hrvatskoj smanjuju regionalne razlike. Naglasio je da imamo 17 više iznadprosječno razvijenih gradova i općina u odnosu na 2018. godinu.

U Hrvatskoj Kostajnici izgrađen najmoderniji sustav obrane od poplava

Nastavno na podatke o dinamici obnove nakon potresa, koje je u uvodnom obraćanju iznio premijer Plenković, potpredsjednik Vlade Tomo Medved istaknuo je postignuća u području zaštite od štetnog djelovanja voda i obrane od poplava na području Sisačko-moslavačke županije.

Naveo je da je za 21 projekt sanacije, rekonstrukcije i izgradnje nasipa te sanacije klizišta na tom području ugovoreno radova za više od 66 milijuna eura.

Posebno je naglasio da je u svrhu trajne obrane Hrvatske Kostajnice od visokih voda Une izgrađen najmoderniji sustav obrane od poplava napravljen od montažno-demontažnih elemenata, prvi takav u Hrvatskoj. Projekt je vrijedan više od 3,6 milijuna eura te će uskoro,  nakon tehničkog pregleda, biti stavljen u uporabu.

”Ove aktivnosti zaštite od poplava provode se sustavno i kontinuirano te dodatno osnažuju i podupiru zacrtane ciljeve Vlade u pogledu revitalizacije Sisačko-moslavačke županije”, poručio je Medved.

Ministarstvo graditeljstva u 2023. za obnovu isplatilo ukupno 251,2 milijuna eura

Državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš kazala je da je na treću obljetnicu razornog potresa na Banovini, 29. prosinca, obilježen završetak izgradnje osam višestambenih zgrada sa 128 stanova.

Obnova je na zagrebačkom i petrinjskom području u potpunosti završila na 11.156 objekata. Izgrađeno je 207 kuća, dok je njih 239 u postupku gradnje. Trenutno je u obnovi 1.437 gradilišta, od toga 1.109 privatnih zgrada i kuća te 328 zgrada javne namjene i gradilišta infrastrukture. U postupku nabave je još 1.516 lokacija.

Ministarstvo je u 2023. godini za obnovu isplatilo ukupno 251,2 milijuna eura. Po modelu samoobnove, gdje se sva sredstva potrebna za obnovu plaćaju unaprijed, na 453 zasebnih računa građana isplaćeno je 33,7 milijuna eura.

”Jedan od ključnih pokazatelja ubrzanja obnove je podatak kako je 2021. i 2022. godine za obnovu privatne imovine iz državnog proračuna potrošeno 72 milijuna eura, a u 2023. godini 187,2 milijuna eura”, navela je Magaš.

Potvrđen Sporazum o izgradnji cestovnog mosta na hrvatsko-slovenskoj granici

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić predstavio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o izgradnji cestovnog mosta preko potoka Kamenica između naselja Obrež (Republika Hrvatska) – Božakovo (Republika Slovenija) na hrvatsko-slovenskoj državnoj granici.   

Sporazum je potpisan u Opatiji 29. ožujka 2023. temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju izvješća o vođenim pregovorima za sklapanje Sporazuma.

Predlaže se donošenje predmetnog Zakona kojim se potvrđuje Sporazum, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 450 tisuća eura.

Državni tajnik Gospočić istaknuo je da je Sporazum značajan radi postizanja sigurnog i nesmetanog prometa i prelaska granice svih putnika, a posebno stanovnika pograničnog područja.   

Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2024. – 2026.

Vlada je donijela Smjernice politike državnih potpora za razdoblje od 2024. do 2026. godine.

Smjernice je, u skladu sa Zakonom o državnim potporama, izradilo Ministarstvo financija, a kako je naveo ministar Marko Primorac, one predstavljaju upute davateljima državnih potpora na središnjoj razini prilikom planiranja mjera i izrade prijedloga državnih potpora iz svoje nadležnosti.

Smjernicama se navode ciljevi dodjele državnih potpora, čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti, a kao najpoželjnije, naveo je ministar, ističu se potpore horizontalne prirode, što je i u skladu s praksom Europske unije.

To su potpore koje se odnose na istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganje. “Kada govorimo o ulaganjima, posebno one potpore koje su u obliku regionalnih potpora”, dodao je Primorac.

U Hrvatskoj se smanjuju regionalne razlike 

Donesena je i Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Indeks razvijenosti donosi se prema sljedećim pokazateljima: stopi nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskim prihodima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva, stopi obrazovanosti, te indeksu starenja.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je da u odnosu na indeks iz 2018. godine, svi gradovi i općine bilježe rast u promatranom razdoblju po svim ključnim pokazateljima.

“Razlike između najviše razvijenih gradova i općina i onih najmanje razvijenih se smanjuju, što znači da naša politika učinkovitog regionalnog razvoja daje učinke – smanjuju se regionalne razlike, istovremeno raste broj iznadprosječno razvijenih gradova i općina i smanjuje se broj potpomognutih gradova i općina”, naglasio je.

U odnosu na indeks razvijenosti iz 2018., kada je u Hrvatskoj bilo 304 jedinice lokalne samouprave koje su bile ispodprosječno razvijene te 252 koje su bile iznadprosječno razvijene, prema novim indeksima razvijenosti, 287 jedinica lokalne samouprave ima indeks ispodprosječne razvijenosti, dok njih 269 ima indeks iznadprosječne razvijenosti.

Ministar Erlić je istaknuo da imamo 17 više iznadprosječno razvijenih gradova i općina u odnosu na 2018. godinu.

Pregovori za sklapanje izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora

Vlada je donijela i odluke o pokretanju postupka pregovora i imenovanju pregovaračkih odbora za sklapanje izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te za službenike i namještenike u javnim službama.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da se Vlada na to obvezala u prošlogodišnjim kolektivnim pregovorima, s obzirom na to da je na snagu stupio novi Zakon o plaćama.

Na sjednici je donesen Zaključak o odobrenju Zapisnika o XXV. zasjedanju Stalne hrvatsko-mađarske komisije za vodno gospodarstvo.

Ukupan izvoz iz slobodnih zona za 23,6 posto viši nego u 2021.

Na sjednici je prihvaćeno i Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2022. godini i upućeno Hrvatskome saboru.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan izvijestio je da su tijekom 2022. godine tri slobodne zone prestale s radom jer im je istekla koncesija za osnivanje slobodne zone, a jedna slobodna zona je prestala s radom jer je okončan postupak likvidacije pokrenut 2016. godine.

Rekao je da je kraju 2022. godine poslovalo šest slobodnih zona i to dvije kopnene – Zagreb i Luka Rijeka – Škrljevo te četiri lučke u lukama Pula, Rijeka, Split i Ploče.

Naveo je da je u 2022. godini u slobodnim zonama poslovalo je 57 korisnika koji su zapošljavali 1.921 radnika. Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 223,9 milijuna eura, što je više nego u 2021., a dobit je iznosila 25,4 milijuna eura, što je također više nego u 2021.

Habijan je istaknuo i da je ukupan izvoz iz slobodnih zona, uključujući i Europsku uniju, iznosio 158,15 milijuna eura, što je 23,6 posto više nego u 2021. godini.

Prihvaćeno je i Godišnje izvješće o radu Ureda za sprječavanje pranja novca za 2022., kao i Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2022. godinu.       

Izvor: Vlada/Hina

 

Hrvatska

Kreću sistematski pregledi u svim županijama: Ovo su detalji i popis pretraga

Objavljeno

-

By

Pexels / Paloma Gil

U prošlogodišnjem pilot-projektu preventivnih zdravstvenih pregleda utvrđeno je da 70 % pregledanih građana ima faktore rizika za razvoj određenih bolesti.

Službeni je početak preventivnih zdravstvenih pregleda u svim županijama u listopadu, mjesecu koji je posvećen zdravstvenoj pismenosti, kažu iz Ministarstva zdravstva, piše net.hr.

Nastavak je to prošlogodišnjeg pilot-projekt preventivnih pregleda koji je proveden u pet županija, a uveden da bi se odlučilo o optimalnim modelima provedbe na nacionalnoj razini.

“Testirao se sadržaj panela koji se ispunjava prilikom pregleda, održivost programa uspoređujući model provedbe, vrijeme potrebno da se provede preventivni zdravstveni pregled, sadržaj obaveznih laboratorijskih i drugih pretraga koje se provode tijekom pregleda te mogućnosti da ovi pregledi unaprijede odazive na Nacionalne preventivne programe”, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Liječnicima obiteljske medicine predstavlja se model preventivnih zdravstvenih pregleda na nacionalnoj razini.

“Sam model je definiran na temelju zdravstvenih i organizacijskih pokazatelja iz pilot-projekta kao nacionalnih, ali i globalnih podataka te smjernica Svjetske zdravstvene organizacije. U tijeku je i primjena aplikativnog rješenja temeljem kojeg će liječnici obiteljske medicine moći odabrati svoje pacijente koji ulaze u ciljanu skupinu preventivnih zdravstvenih pregleda s obzirom na stručne pokazatelje”, pojašnjavaju u Ministarstvu.

Rezultati Pilot projekta

U prošlogodišnjem pilot-projektu preventivnih zdravstvenih pregleda utvrđeno je da 70 posto pregledanih građana ima faktore rizika za razvoj određenih bolesti. Na daljnje nacionalne preventivne programe upućeno je 14 posto pacijenata, a 69 posto pacijenata trebalo je kardiološke i očne preglede te dijagnostiku raznih bolesti uha, nosa i grla.

“Ovi rezultati dali su smjernice kako preventivne zdravstvene preglede provoditi u svim županijama na nacionalnoj razini, te je na taj način pilot-projekt u potpunosti ispunio sva očekivanja. Iznova se potvrdila potreba za uvođenjem ovako strukturirane zdravstvene usluge u zdravstveni sustav i u konačnici, ispravnost uvođenja reformskog zaokreta prema preventivi, ranom otkrivanju bolesti te u povećanju broja zdravih godina naših građana”, kažu u Ministarstvu.

Tko će na pregled?

Pacijenti koji ulaze u ciljanu skupinu su osobe starije od 40 godina koje zadnje dvije godine nisu imale prvi ili kontrolni pregled ili nisu bile u kontaktu sa svojim liječnikom.

Ove godine uključuju se i osobe starije od 18 godina kod kojih je u zdravstvenim podacima zabilježen faktor rizika, a to je da su pušači i/ili da su pretili odnosno da imaju indeks tjelesne mase veći od 30 te koji također nisu imali prvi ili kontrolni pregled u zadnje dvije godine.

Popis pretraga

Osim obaveznih pretraga predviđene su i ostale, ciljane, kod osoba sa povećanim rizikom od razvoja pojedinih bolesti.

Primjerice, probir na spolno prenosive bolesti za osobe visokog rizika od zaraze gonorejom, klamidijom, sifilisom, HIV-om te hepatitisom B i C.

Nadalje, previđena je i jednokratna pretraga ukupnog i LDL-kolesterola radi probira na obiteljsku hiperkolestrolemiju.

Za osobe koje imaju rizik od razvoja kroničnih bubrežnih bolesti poput hipertoničara, dijabetičara, pretilih te osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom, uključena je pretraga za serumski kreatinin – eGFR te omjer albumina i kreatinina u urinu.

Predviđena je denzitometrija za osobe u dobi od 64 godine pa nadalje te one koji spadaju u rizičnu skupinu poput frakture kuka u roditelja, frakture kralješka ili osteopenije, pušenja, povećanog pijenja alkohola, niske tjelesne mase, rane menopauze, rematuoznog artritisa te one dobnoj skupini od 45 i više godina s prolongiranom upotrebom glukokortikoida, inhibitora aromataze ili antiandrogena.

“Kada se sagledaju dodatni rizični čimbenici kod muškaraca u dobi od 65 do 80 godina koji ulaze u probir na aneurizmu abdominalne aorte, uključen je i pregled ultrazvuk abdomena. Pored svih ovih navedenih pregleda i pretraga liječnik može poslati pacijenta i na druge, u skladu s njegovom procjenom, potrebe”, kažu u Ministarstvu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

O nestašici Klavocina oglasila se Ljekarnička komora

Objavljeno

-

By

Informacija o nestašici antibiotika Klavocina na tržištu uznemirila je pacijente, no odgovorni poručuju da nitko neće ostati bez terapije.

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo rekla je da se Klavocin koji se otapa u vodi i ne koristi baš često te da će standardni oblik Klavocina biti dostupan pacijentima, javlja HRT.

Pliva je objavila da će biti nestašice antibiotika Klavocina u raspadljivim tabletama, odnosno da ga neće biti sve do idućega ljeta. Kao razlog navela je probleme u proizvodnim kapacitetima i opskrbnom lancu dobavljača sirovina.

Radi se o lijeku koji se otapa u vodi, kazala je Soldo i dodala da je taj lijek već nekoliko godina na listi lijekova. Ne koristi se, kaže, baš često zato jer je na dopunskoj listi lijekova, a i dosta je skup pa liječnici uglavnom propisuju standardni oblik Klavocina.

Soldo: Pacijentima je dostupan stari oblik Klavocina

“Do srpnja 2025. taj lijek neće biti dostupan na tržištu. Ono što je važno pacijentima je to da je dostupan stari oblik Klavocina i pet istih lijekova drugog proizvođača, koji su također na listi lijekova, tako da će liječnik propisati lijek kojega ima na tržištu i ne bi trebalo biti nikakvih problema”, dodala je Soldo.

Hoće li pacijenti koji žele Klavocin (kojega je nestašica) dobiti isti lijek od drugog proizvođača ili pak standardni Klavocin u obliku tablete, Soldo je rekla da će pacijent dobiti klasične tablete.

Izjavila je i da pacijenti ne bi trebali mrviti tablete na čijoj kutiji piše “film tablete”, ali ako pak to ne piše na kutiji – onda ih pacijenti mogu smrviti.

“Postoji i jedna alternativa za to, npr. ako liječnik zna da pacijent to ne može progutati, onda on može napisati da se za pacijenta u ljekarni napravi sirup s dozom za odrasle”, dodala je Soldo.

Različiti su razlozi nestašice lijekove

Pliva je objavila da su razlozi nestašice u proizvodnji, tvrdi Soldo. Smatra da vjerojatno nedostaje nekog dijela lijeka ili možda nečega što je potrebno za pakiranje.

“To je dosta kompleksno. Kada proizvođač preda sve stavke jednog pakiranja on cijelo vrijeme mora koristiti samo te. Tako da kada možda fali, u našim očima banalni dio, kao npr. folija ili neki dio pakiranja – proizvođač svejedno mora prijaviti nestašicu. Što se tiče drugih razloga, jako ih je puno – mogu biti proizvodni problemi, administrativni, legislativni, u vezi s trajanjem odobrenja”, istaknula je Soldo i spomenula da jedan od razloga može biti i sama cijena lijeka pa i upitnost njegove daljnje proizvodnje.

“Važna je umreženost liječnika i ljekarni”

Jasna Karačić Zanetti iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata istaknula je da pacijente uhvati panika čim dođe do najave obustave lijekova ili da će biti nestašice.

“Sada zaista za to nema potrebe. Obavijest o nestašici izašla je na vrijeme. Zna se koliko će nestašica trajati. Pacijentima se ponudila alternativa. Moći će dobiti zamjenski lijek koji je isti i za iste simptome se koristi”, rekla je Karačić Zanetti.

Važnim smatra da umreženost i usklađenost liječnika i ljekarni. Do sada su se pacijenti najčešće žalili na to da određeni lijek nisu mogli dobiti u ljekarni, već zamjenski. Potom su se morali vraćati liječniku obiteljske medicine da bi dobili recept za zamjenski lijek.

“Mi na sreću imamo odličnu suradnju s Hrvatskom ljekarničkom komorom pa onda izmjenjujemo te informacije i dosta brzo možemo reagirati da bi olakšali pacijentima da i oni znaju što mogu očekivati”, izjavila je Karačić Zanetti.

Ponovila je kako je jako važno da liječnik kada propisuje lijek, zna istodobno da toga lijeka nema. Pacijentu se tada objasni da će mu biti propisan isti lijek kod drugog proizvođača.

Nestašica lijekova nije neka neobičnost u praksi. HALMED svaki dan uređuje popis lijekova kojih je nestašica, kazala je Soldo i dodala da prosječno nedostaje oko 200 lijekova.

“Dio ih se niti nije pojavio na tržištu i nisu relevantni za liječenje ljudi, ali dio lijekova kao što je Klavocin ili neki malo češće propisivani lijekovi ipak budu problem nekim pacijentima”, dodala je.

“Kad bi se pojavila nestašica lijeka, uvijek bi u RH bila adekvatna terapija”

Uvijek je do sada u Hrvatskoj bila adekvatna terapija za pacijente kada bi se dogodilo da postoji nestašica nekoga lijeka. Iako je Hrvatska malo tržište, kaže, zbog tradicije farmaceutske industrije dosta je dobra pokrivenost lijekovima za sve kronične bolesti. Svaki lijek ima bar dva-tri ista lijeka od drugog proizvođača.

“Malo je veći problem kada nema nekoga lijeka koji je na bolničkoj listi, a koji ima samo jednog proizvođača, kazala je Soldo i napomenula da pacijent tada baš mora ići liječniku specijalistu da mu propiše terapiju.

Francusku, Belgiju i Njemačku istaknula je kao države u EU gdje postoji dobra umreženost i gdje se neće dogoditi da npr. liječnik propiše neke lijekove kojih je nestašica, prenosi HRT.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Butković uoči sjednice Odbora o Jadroliniji: Jedan od razloga zašto nisam dao stavku je to što tražim istinu

Objavljeno

-

By

Ministar Oleg Butković došao je na sjednicu saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu koja je sazvana zbog situacije u Jadroliniji. Ministar kaže kako je obveza i dužnost doći na današnju sjednicu Odbora te da će razgovarati o svemu što zanima saborske zastupnike.

Na pitanje je li zabrinut zbog svega što se dogodilo, Butković kaže kako je smrt tri mornara velika tragedija. “Kao što stalno govorim, istrage traju. Sve nas zanima, vidjet ćemo kad istrage budu gotove, i moći razgovarati o odgovornosti. Naravno da me zanima”, kaže. Butković kaže i kako je u svakodnevnom konaktu s predsjednikom uprave Jadrolinije. “Današnji Odbor neće dati odgovore na pitanja što se dogodilo, ali ćemo razgovarati o stanju u Jadroliniji”, kaže dodajući da je cilj da Jadrolinija bude stabilna jer je to tvrtka od strateškog interesa.

Istraga traje, ali jedan direktor u Jadrolniji je već smijenjen. Butković kaže kako ne zna zbog čega.

“To je bila prosuda same Uprave, oni moraju odgovoriti zbog čega. Uprava čini sve da sigurnost u tvrtci digne na veću razinu”, kaže.

Ministar kaže kako se ne može utjecati na istrage DORH-a te da to sigurno nije kraj priče.

Na pitanje može li jamčiti da će Uprava odgovarati smjenom ako istraga utvrdi propust, Butković kaže: “Dosta se govorilo i o mojoj ostavci, razmišljao sam i razmišljam, jedan od razloga zašto nisam dao stavku je to što tražim istinu, ustrajat ćemo da se istina sazna na kraju.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu