Connect with us

Hrvatska

Revolut i Aircash sve popularniji u Hrvatskoj: Koje su im prednosti i nedostaci?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

U posljednjih nekoliko godina digitalne banke postaju sve popularnije diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Riječ je o bankama koje nude potpuno digitalnu uslugu putem aplikacija i internetskih platformi, a da pri tome nemaju fizičke podružnice. Među Hrvatima su se posebno popularizirale Revolut i Aircash.

Revolut banka je osnovana u Litvi, a prema posljednjim informacijama na njihovoj službenoj stranici, imaju više od 25 milijuna korisnika. Aircash je tzv. gotovinski novčanik koji broji više od 500.000 korisnika.

I Aircash i Revolut nude niz usluga svojim korisnicima, a ono što je posebno zanimljivo jest da Revolut kao digitalna banka, nema naknade za održavanje računa, za razliku od klasičnih banaka. Upravo se zbog toga raspravljalo o mogućnosti isplate plaća na Revolut račune, a Porezna upravna ljetos je napravila iskorak po tom pitanju.

“Prema poreznim propisima isplata primitaka se obavljaju na žiroračun kod banke primatelja, a iznimno na njihov tekući račun te u gotovu novcu na propisan način. Tako nema zapreke za isplatom primitaka na račune kreditne institucije Revolut Bank UAB”, potvrdili su iz Porezne uprave za N1.

Porezna uprava je ranije objavila da je od Hrvatske narodne banke (HNB) zaprimila obavijest “prema kojoj je od 1. lipnja 2022. Revolut Bank UAB izdano odobrenje o proširenju pružanja usluga na području Republike Hrvatske, a temeljem kojeg će ista osim pružanja usluga primanja depozita i ostalih povratnih sredstava, započeti s pružanjem i platnih usluga točnije usluga otvaranja i vođenja računa za plaćanje kao što su tekući račun ili žiroračun u Republici Hrvatskoj”.

Pojašnjavaju da stoga nema zapreke za isplatom primitka na račune koje porezni obveznici imaju otvorene u toj banci. Je li onda građanima bolje plaću primati na Revolut račun?

“Zapravo je činjenica da vam Revolut ne naplaćuje vođenje računa jedina prednost za krajnje korisnike u odnosu na korištenje neke druge opcije za isplatu plaće”, pojašnjava za N1 Dragan Petric, izvršni urednik Buga.

Ipak, nije sve tako jednostavno. “Revolut je, za početak, strana financijska insititucija, što nije problem kada stvari funkcioniraju kako treba, ali kada dođe do nekog problema – makar to bila naprosto odbijena transakcija ili loše provedena / nedovršena transakcija – stvari se dramatično kompliciraju. Znam preko nekoliko slučajeva kada su korisnici ostajali bez sredstava na svojem Revolut računu i teškom mukom su ih uspijevali dobiti natrag, nakon mukotrpne komunikacije s korisničkom službom Revoluta, za koju niti ne znaju gdje je. Ima i slučajeva ostajanja bez novaca, za koje sam čuo. U svakom slučaju, svima radije preporučujem korištenje Aircasha, jer se radi o hrvatskoj tvrtki i sasvim je jasno kome se i kako obratiti ako dođe do nekog problema”, ističe Petric.

Koje su prednosti Revoluta?

Najprije treba reći da Revolut ima četiri vrste plana, onaj standardni koji je besplatan te tri (Plus, Premium i Metal) za koje se plaća određena mjesečna pretplata, a za što korisnici dobiju dodatne pogodnosti. U nastavku donosimo neke od glavnih prednosti Revoluta i to za one koji koriste standardni, besplatni plan. Treba naglasiti da je Revolut posebno pogodan za sve one koji često putuju u inozemstvo ili plaćaju karticama, ali i za sve one koji žele lakše upravljati svojim financijama.

Revolut ima opciju korištenja jednokratne virtualne kartice koja pruža dodatan osjećaj sigurnosti kod online kupovine. Riječ je o kartici koja se može upotrijebiti samo jednom, pa čak i u slučaju da važni podaci kartice budu otkriveni, korisnički račun će ostati siguran. Dakle, čak i da prevarant ima pristup podacima kartice nakon izvršene uplate, neće je moći koristiti. Ovu je vrstu kartice stoga idealno koristiti kada po prvi put kupujete iz neke online trgovine ili od nekih trgovaca koje ne poznajete pa ne znate jesu li pouzdani ili ne.

Možete imati i virtualnu karticu koja omogućava lakše plaćanje pretplata, a možete je deaktivirati u bilo kojem trenutku. Također, uvijek možete izraditi i novu virutalnu karticu te istovremeno besplatno možete imati više virtualnih kartica, što omogućava lakšu organizaciju troškova.

Uz Revolut na jednostavan i brz način možete prebacivati novac drugim osobama. Treba naglasiti da se to odnosi i na međunarodne transfere, a novac je moguće slati i primati u više od 30 valuta. Ako je primatelj na popisu prijatelja na Revolutu, transfer se izvršava odmah.

Opcija pod nazivom ‘trezor’ korisnicima nudi mogućnost kreiranja vlastitog trezora za štednju pri čemu mogu uplaćivati željeni iznos kad god to žele, ali moguće je postaviti i ponavljajuće uplate, primjerice da se u trezor za štednju automatski svaki tjedan uplaćuje 100 kuna ili koliko korisnik odredi. Novac također možete štediti u različitim valutama.

Iako Revolut nudi mogućnost trgovanja kriptovalutama, iz same kompanije ističu da to može biti vrlo nestabilno zbog čega kapital može biti izložen riziku. Revolut također navodi da trgovanje kriptovalutama nije regulirano u većini država te da je moguće i plaćanje poreza na dobit.

Koje su prednosti Aircasha?

Aircash Mastercard prepaid kartica namijenjena je za Internet kupovinu, plaćanje u trgovinama diljem svijeta kao i za isplatu gotovine na bankomatima u cijelom svijetu, navodi se na službenoj stranici. Ono što je također prilično zgodna opcija jest da Aircash aplikaciju možete koristiti za plaćanje režija bez naknada.

“Aricash je neusporedivo bolji proizvod od Revoluta, pogotovo za korisnike s našeg podneblja. Korisnička služba im je lokalna, vrhunska, brza i efikasna, a ta pouzdanost – koja uslugu Airacasha čini neusporedivo sigurnijom u usporedbi s onom koju nudi Revolut – je zapravo najvažniji kriterij kojeg valja imati na umu pri odabiru koga koristiti. Uz to, Airacsh ima daleko detaljnije razrađene mogućnosti kontrolu potrošnje kroz aplikaciju te omogućuje kupnju Mastercard kartice na kioscima, pumpama i sličnim prodajnim mjestima, koja se može povezati s njihovim računom, što uvelike čini njihovu uslugu praktičnijom”, navodi Petric.

Pojašnjava da usluge Aircasha u usporedbi s onim koje nudi Revolut daleko više odgovaraju korisnicima na našem području. “Konačno, Aircash nudi i desetke lokaliziranih usluga itekako zanimljivih korisnicima našeg podneblja, poput kupnje mobilnih bonova, putnih karata, pa čak i plaćanja režijskih računa ili polaganja keša na račun na kioscima… Revolut nema ništa od toga, već nudi neke opcije zanimljive uskom krugu korisnika neovisno o podneblju, poput kupoprodaje kriptovaluta ili stranih dionica. To nisu uobičajene svakodnevne radnje koje obavljamo kada nešto kupujemo i prodajemo, pa je moj odabir i preporuka svakako hrvatski proizvod – Aircash”, savjetuje Petric.

Glavni nedostatci i Aircasha i Revoluta je to što nije moguće obročno plaćanje, odnosno plaćanje na rate ili uzalak u minus, što je u Hrvatskoj bitno brojnim građanima. No, i to bi se moglo promijeniti, barem za korisnike Aircasha. “Prema mojim informacijama, Aircash ima plan u bližoj budućnosti ponuditi takve opcije svojim korisnicima”, navodi Petric.

Hakerski napadi i sigurnost korisnika

Kad se govori o financijama, uvijek se mora raspravljati i o sigurnosti i zaštiti računa. Na tom je polju Revolut u rujnu doživio snažan udarac. Naime, tada je ova digitalna banka pretrpjela hakerski napad u kojem je oko 50 tisuća korisničkih računa djelomično kompromitirano.

Neovlaštena treća strana slijedom toga je uspjela nakratko pristupiti određenim privatnim podacima Revolutovih korisnika. Napad je vrlo brzo otkriven i zaustavljen, a korisnici čiji su podaci kompromitirani ne moraju poduzimati nikakve korake – osim pripaziti se navale phishing poruka i socijalnog inženjeringa. Iz Revoluta su poručili da je novac korisnika siguran, ali da bi dio korisnika mogao biti pod većim rizikom od prevara zbog čega trebaju biti posebno na oprezu.

No, jesu li ovakvi napadi svojstveni samo Revolutu i drugim digitalnim bankama ili im mogu biti izložene i klasične banke? “Hakerski napadi na banke, kartičarske kuće, osiguranja i druge institucije koje se bave financijama i velikim brojem transakcija su svakodnevica, neovisno o tome radi li se o ‘tradicionalnoj’ banci ili neo-bankama i fitnech tvrtkama. Srećom, samo rijetki hakerski napadi su ‘uspješni’, a to ovisi o tome kako je postavljen sigurnosni računalni sustav pojedine financijske institucije. Često je ‘upad’ hakera i rezultat čiste ljudske pogreške i nemoguće ga je izbjeći sigurnosnim alatima, već isključivo prevencijom kroz edukaciju. Rijetko, ali ponekad se dese kompromitacije korisničkih podataka i tradicionalnim bankama, tako da slučaj kojeg spominjete nije izoliran samo na ‘digitalne’ banke”, pojašnjava Petric.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu