Connect with us

Hrvatska

Revolut i Aircash sve popularniji u Hrvatskoj: Koje su im prednosti i nedostaci?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

U posljednjih nekoliko godina digitalne banke postaju sve popularnije diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Riječ je o bankama koje nude potpuno digitalnu uslugu putem aplikacija i internetskih platformi, a da pri tome nemaju fizičke podružnice. Među Hrvatima su se posebno popularizirale Revolut i Aircash.

Revolut banka je osnovana u Litvi, a prema posljednjim informacijama na njihovoj službenoj stranici, imaju više od 25 milijuna korisnika. Aircash je tzv. gotovinski novčanik koji broji više od 500.000 korisnika.

I Aircash i Revolut nude niz usluga svojim korisnicima, a ono što je posebno zanimljivo jest da Revolut kao digitalna banka, nema naknade za održavanje računa, za razliku od klasičnih banaka. Upravo se zbog toga raspravljalo o mogućnosti isplate plaća na Revolut račune, a Porezna upravna ljetos je napravila iskorak po tom pitanju.

“Prema poreznim propisima isplata primitaka se obavljaju na žiroračun kod banke primatelja, a iznimno na njihov tekući račun te u gotovu novcu na propisan način. Tako nema zapreke za isplatom primitaka na račune kreditne institucije Revolut Bank UAB”, potvrdili su iz Porezne uprave za N1.

Porezna uprava je ranije objavila da je od Hrvatske narodne banke (HNB) zaprimila obavijest “prema kojoj je od 1. lipnja 2022. Revolut Bank UAB izdano odobrenje o proširenju pružanja usluga na području Republike Hrvatske, a temeljem kojeg će ista osim pružanja usluga primanja depozita i ostalih povratnih sredstava, započeti s pružanjem i platnih usluga točnije usluga otvaranja i vođenja računa za plaćanje kao što su tekući račun ili žiroračun u Republici Hrvatskoj”.

Pojašnjavaju da stoga nema zapreke za isplatom primitka na račune koje porezni obveznici imaju otvorene u toj banci. Je li onda građanima bolje plaću primati na Revolut račun?

“Zapravo je činjenica da vam Revolut ne naplaćuje vođenje računa jedina prednost za krajnje korisnike u odnosu na korištenje neke druge opcije za isplatu plaće”, pojašnjava za N1 Dragan Petric, izvršni urednik Buga.

Ipak, nije sve tako jednostavno. “Revolut je, za početak, strana financijska insititucija, što nije problem kada stvari funkcioniraju kako treba, ali kada dođe do nekog problema – makar to bila naprosto odbijena transakcija ili loše provedena / nedovršena transakcija – stvari se dramatično kompliciraju. Znam preko nekoliko slučajeva kada su korisnici ostajali bez sredstava na svojem Revolut računu i teškom mukom su ih uspijevali dobiti natrag, nakon mukotrpne komunikacije s korisničkom službom Revoluta, za koju niti ne znaju gdje je. Ima i slučajeva ostajanja bez novaca, za koje sam čuo. U svakom slučaju, svima radije preporučujem korištenje Aircasha, jer se radi o hrvatskoj tvrtki i sasvim je jasno kome se i kako obratiti ako dođe do nekog problema”, ističe Petric.

Koje su prednosti Revoluta?

Najprije treba reći da Revolut ima četiri vrste plana, onaj standardni koji je besplatan te tri (Plus, Premium i Metal) za koje se plaća određena mjesečna pretplata, a za što korisnici dobiju dodatne pogodnosti. U nastavku donosimo neke od glavnih prednosti Revoluta i to za one koji koriste standardni, besplatni plan. Treba naglasiti da je Revolut posebno pogodan za sve one koji često putuju u inozemstvo ili plaćaju karticama, ali i za sve one koji žele lakše upravljati svojim financijama.

Revolut ima opciju korištenja jednokratne virtualne kartice koja pruža dodatan osjećaj sigurnosti kod online kupovine. Riječ je o kartici koja se može upotrijebiti samo jednom, pa čak i u slučaju da važni podaci kartice budu otkriveni, korisnički račun će ostati siguran. Dakle, čak i da prevarant ima pristup podacima kartice nakon izvršene uplate, neće je moći koristiti. Ovu je vrstu kartice stoga idealno koristiti kada po prvi put kupujete iz neke online trgovine ili od nekih trgovaca koje ne poznajete pa ne znate jesu li pouzdani ili ne.

Možete imati i virtualnu karticu koja omogućava lakše plaćanje pretplata, a možete je deaktivirati u bilo kojem trenutku. Također, uvijek možete izraditi i novu virutalnu karticu te istovremeno besplatno možete imati više virtualnih kartica, što omogućava lakšu organizaciju troškova.

Uz Revolut na jednostavan i brz način možete prebacivati novac drugim osobama. Treba naglasiti da se to odnosi i na međunarodne transfere, a novac je moguće slati i primati u više od 30 valuta. Ako je primatelj na popisu prijatelja na Revolutu, transfer se izvršava odmah.

Opcija pod nazivom ‘trezor’ korisnicima nudi mogućnost kreiranja vlastitog trezora za štednju pri čemu mogu uplaćivati željeni iznos kad god to žele, ali moguće je postaviti i ponavljajuće uplate, primjerice da se u trezor za štednju automatski svaki tjedan uplaćuje 100 kuna ili koliko korisnik odredi. Novac također možete štediti u različitim valutama.

Iako Revolut nudi mogućnost trgovanja kriptovalutama, iz same kompanije ističu da to može biti vrlo nestabilno zbog čega kapital može biti izložen riziku. Revolut također navodi da trgovanje kriptovalutama nije regulirano u većini država te da je moguće i plaćanje poreza na dobit.

Koje su prednosti Aircasha?

Aircash Mastercard prepaid kartica namijenjena je za Internet kupovinu, plaćanje u trgovinama diljem svijeta kao i za isplatu gotovine na bankomatima u cijelom svijetu, navodi se na službenoj stranici. Ono što je također prilično zgodna opcija jest da Aircash aplikaciju možete koristiti za plaćanje režija bez naknada.

“Aricash je neusporedivo bolji proizvod od Revoluta, pogotovo za korisnike s našeg podneblja. Korisnička služba im je lokalna, vrhunska, brza i efikasna, a ta pouzdanost – koja uslugu Airacasha čini neusporedivo sigurnijom u usporedbi s onom koju nudi Revolut – je zapravo najvažniji kriterij kojeg valja imati na umu pri odabiru koga koristiti. Uz to, Airacsh ima daleko detaljnije razrađene mogućnosti kontrolu potrošnje kroz aplikaciju te omogućuje kupnju Mastercard kartice na kioscima, pumpama i sličnim prodajnim mjestima, koja se može povezati s njihovim računom, što uvelike čini njihovu uslugu praktičnijom”, navodi Petric.

Pojašnjava da usluge Aircasha u usporedbi s onim koje nudi Revolut daleko više odgovaraju korisnicima na našem području. “Konačno, Aircash nudi i desetke lokaliziranih usluga itekako zanimljivih korisnicima našeg podneblja, poput kupnje mobilnih bonova, putnih karata, pa čak i plaćanja režijskih računa ili polaganja keša na račun na kioscima… Revolut nema ništa od toga, već nudi neke opcije zanimljive uskom krugu korisnika neovisno o podneblju, poput kupoprodaje kriptovaluta ili stranih dionica. To nisu uobičajene svakodnevne radnje koje obavljamo kada nešto kupujemo i prodajemo, pa je moj odabir i preporuka svakako hrvatski proizvod – Aircash”, savjetuje Petric.

Glavni nedostatci i Aircasha i Revoluta je to što nije moguće obročno plaćanje, odnosno plaćanje na rate ili uzalak u minus, što je u Hrvatskoj bitno brojnim građanima. No, i to bi se moglo promijeniti, barem za korisnike Aircasha. “Prema mojim informacijama, Aircash ima plan u bližoj budućnosti ponuditi takve opcije svojim korisnicima”, navodi Petric.

Hakerski napadi i sigurnost korisnika

Kad se govori o financijama, uvijek se mora raspravljati i o sigurnosti i zaštiti računa. Na tom je polju Revolut u rujnu doživio snažan udarac. Naime, tada je ova digitalna banka pretrpjela hakerski napad u kojem je oko 50 tisuća korisničkih računa djelomično kompromitirano.

Neovlaštena treća strana slijedom toga je uspjela nakratko pristupiti određenim privatnim podacima Revolutovih korisnika. Napad je vrlo brzo otkriven i zaustavljen, a korisnici čiji su podaci kompromitirani ne moraju poduzimati nikakve korake – osim pripaziti se navale phishing poruka i socijalnog inženjeringa. Iz Revoluta su poručili da je novac korisnika siguran, ali da bi dio korisnika mogao biti pod većim rizikom od prevara zbog čega trebaju biti posebno na oprezu.

No, jesu li ovakvi napadi svojstveni samo Revolutu i drugim digitalnim bankama ili im mogu biti izložene i klasične banke? “Hakerski napadi na banke, kartičarske kuće, osiguranja i druge institucije koje se bave financijama i velikim brojem transakcija su svakodnevica, neovisno o tome radi li se o ‘tradicionalnoj’ banci ili neo-bankama i fitnech tvrtkama. Srećom, samo rijetki hakerski napadi su ‘uspješni’, a to ovisi o tome kako je postavljen sigurnosni računalni sustav pojedine financijske institucije. Često je ‘upad’ hakera i rezultat čiste ljudske pogreške i nemoguće ga je izbjeći sigurnosnim alatima, već isključivo prevencijom kroz edukaciju. Rijetko, ali ponekad se dese kompromitacije korisničkih podataka i tradicionalnim bankama, tako da slučaj kojeg spominjete nije izoliran samo na ‘digitalne’ banke”, pojašnjava Petric.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

E-REGISTAR “NE ZOVI!” / Ne želite da vam trgovci telefonski nude proizvode i usluge? Vrlo jednostavno ih možete spriječiti…

Objavljeno

-

By

Vjerojatno nema vlasnika mobilnog ili fiksnog telefona u Hrvatskoj kojeg barem jednom, pozivom ili porukom, nije kontaktirao neki trgovac ili agent u call-centru nudeći razne proizvode i usluge.

Lako je za pretpostaviti da većina primatelja takvih poziva ili poruka nije bila zainteresirana za ono što im je nuđeno, a vrlo vjerojatno i ljutita zbog neželjenih poziva.

Mnogi, pak, ne znaju da mogu, ako žele, relativno jednostavno spriječiti takve pozive i poruke.

Postoji e-Registar NE ZOVI

Naime, u članku 12.1. Zakona o zaštiti potrošača piše da je “zabranjeno upućivati pozive i/ili poruke putem telefona potrošačima koji su se upisali u registar potrošača koji ne žele primati pozive i/ili poruke u okviru promidžbe i/ili prodaje putem telefona”.

Slijedom toga, u Hrvatskoj već godinama postoji e-Registar “NE ZOVI” – besplatni javni registar telefonskih brojeva potrošača koji ne žele da ih trgovci kontaktiraju telefonskim pozivima ili putem SMS i MMS poruka. Trgovci, pak, imaju zakonsku obvezu sve telefonske brojeve u tom registru izbrisati sa svojih pozivnih lista te ih ne smiju zvati niti slati poruke nudeći im proizvode ili usluge.

Naravno, ako netko želi da ga pojedini trgovci ipak kontaktiraju, može za njih zadržati posebne privole, ali ih može i opozvati u bilo kojem trenutku.

Kako se upisati u Registar?

Registar “NE ZOVI” javno je dostupan na stranicama HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti), a u njemu su vidljive samo tri informacije: je li pojedini broj upisan u registar, jesu li za taj broj povučene sve prethodno date privole te vremensku oznaku kada je broj upisan u registar. Ostale informacije vezane uz broj upisan u Registar “NE ZOVI” nisu javno dostupne.

Sam upis u Registar relativno je jednostavan. Obrazac zahtjeva za upis/ispis telefonskog broja koji je moguće preuzeti na stranici HAKOM-a treba popuniti (olovkom nakon ispisa ili elektronički) te ga dostaviti svome teleoperateru osobno u poslovnici ili e-mailom. Teleoperater potom ima rok od sedam dana da vaš broj upiše u Registar. Na ovoj poveznici možete provjeriti nalazi li se vaš broj u Registru nakon što ste zatražili upis.

Što ako trgovci nastave zvati?

Događa se, naravno, da i nakon toga neki trgovci zovu potrošače na brojeve koje su ovi upisali u Registar. Isprva to može biti zato jer trgovac nije još “skinuo” broj s liste pa ga valja upozoriti na to. A ako sepozivi trgovaca učestalo nastave, potrošač takve može prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata, koja je nadležna u tom slučaju.

Više detalja o e-Registru NE ZOVI možete pročitati OVDJE.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

POČELI UPISI U SREDNJE / Evo koje su najpopularnije, neke lani upisao samo jedan učenik…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je detaljne statističke podatke o upisu učenika u srednje škole.

Generacija srednjoškolaca u petak je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje, a već su u ponedjeljak počeli upisi u srednje škole diljem zemlje. Očekivani broj novoupisanih u školskoj godini 2024/2025. veći je od 48 tisuća, a upis će se u potpunosti obavljati elektronički.

Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu aplikacije Školski e-Rudnik objavljeni su statistički podaci o upisu učenika u srednje škole za prethodnu školsku godinu.

Od nešto više od 40 tisuća učenika u Hrvatskoj, 39.318 upisano je u srednju školu. Posjek po osnovnoj školi iznosio je 4,20.

Najviše djece upisalo se u strukovne škole, njih oko 70 posto, 27,4 posto učenika upisalo je gimnazijske programe, dok je umjetničke programe upisalo manje od 2 posto učenika.

Početku nastavne godine posebno se moglo veseliti 82 posto učenika koji su uspješno upisali svoj prvi izbor. Broj učenika s teškoćama u razvoju koji su upisali srednju školu iznosio je oko 3500, tj. oko 9 posto ukupnog broja učenika.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih/Screenshot

Gimnazijski sektor kao prvi odabir htjelo je upisati 54,3 posto učenika, dok je najnezanimljiviji sektor mladima bio Geološko-naftno-rudarsko-kemijski koji je prvi na svome popisu imalo nešto više od 13 i pol posto učenika.

Od ukupnog broja pristiglih prijava, najuspješniji su bili umjetnički programi koji su upisali gotovo 40 posto učenika koji su se prijavili. Prag od 20 posto upisanih po broju prijava prešli su i Šumarstvo, prerada i obrada drva, Turizam i ugostiteljstvo, Gimnazije te Promet i logistika.

Najneuspješniji su u tom pogledu bili učenici koji su se htjeli upisati u strukovni sektor Grafičke tehnologije i audio-vizualnog oblikovanja gdje je od ukupnog broja prijava upisano svega 14 posto.

Neke od sednjoškolskih, uglavnom strukovnih programa, prošle je godine upisao po jedan učenik.

Za program autolimara na srpskome jeziku prijavilo se osam učenika, a prihvaćen je jedan. Za program na istome jeziku za automehaničara prijavilo se 14 djece. Bačvarem je htjelo postati 13-ero djece, dok se u waldorfsku alternativnu srednju školu namjeravalo upisati osam učenika.

Što se tiče privlačnih sektora po županijama, ne uzimajući u obzir interes za upis u gimnazijske programe, u 11 županija učenici su najviše upisivali smjerove povezane uz strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju.

Radi se o Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelogorsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj te Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

U tri županije učenici su najviše zanimanja pokazali za ekonomsko-trgovačko-poslovni sektor i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.

Elektrotehničare i buduće računalne stručnjake najviše su privukle Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija te Grad Zagreb.

Najviše turstičkih djelatnika i menagement stručnjaka dolazi iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske te Istarske županije.

Najveći postotak učenika koji su odabrali umjetnički sektor ima Primorsko-goranska županija čijih je nešto manje od četiri posto učenika upisalo neki od umjetničkih programa, piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oprez, povlači se još jedan proizvod!

Objavljeno

-

By

unsplash

Opoziva se Z‘ dežele šunka sendvič od 500 grama s rokom upotrebe do 31. svibnja 2024., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, izvijestili su u ponedjeljak iz Državnog inspektorata.

Riječ je o šunki slovenskog proizvođača Celjske mesnine d.o.o., lot broja 1413100, a veleprodaju ima zagrebački METRO Cash & Carry d.o.o.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu, a obavijest se odnosi isključivo na navedeni proizvod, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu