Connect with us

Hrvatska

INFLACIJA DIVLJA / Koliko su narasle cijene hrane od 2019.? Hrvatska pri samom vrhu eurozone

Objavljeno

2 mjeseca prije

-

ESB

Za isti obrok danas potrošači izdvajaju otprilike trećinu novca više nego prije pandemije covida.

Svaka treća osoba brine oko hrane

Dok se ukupna inflacija postupno normalizirala i trenutačno se nalazi na srednjoročnom cilju ESB-a od dva posto, barem na razini Europe, inflacija cijena hrane ostaje povišena.

Podsjećamo da je neki dan Eurostat objavio recentne podatke o inflaciji. Hrvatska se po njima nalazi na nezavidnom trećem mjestu po stopi inflacije. Ona iznosi gotovo duplo više od prosjeka EU-a, odnosno – 4,6 posto.

Svaka treća osoba brine se hoće li si moći priuštiti hranu koju želi kupiti. I to nije samo dojam: cijene hrane i dalje su tvrdoglavo visoke, oko trećinu iznad pretpandemijskih razina.

Nažalost, cijene hrane posebno pogađaju kućanstva s nižim prihodima, jer svakodnevni troškovi za obrok čine znatan dio njihovih primanja, piše u svom blogu Europska središnja banka.

rast cijena hrane
ESB

Inflacija hrane u širem kontekstu

Cilj ESB-a – stabilnost cijena – definiran je pomoću harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) te pokazuje koliko prosječno kućanstvo plaća za tipičnu košaricu proizvoda i usluga: od kruha i maslaca do prijevoza i odmora. Sve se stavke svrstavaju u četiri glavne kategorije, a to su energija, usluge, roba široke potrošnje i hrana.

Hrana u prosjeku čini oko 20 posto košarice – više nego dvostruko u odnosu na energiju. Inflacija se računa usporedbom cijena u određenom trenutku s onima iz istog razdoblja prethodne godine.

Inflacija u Hrvatskoj 3. najveća u eurozoni

Najnoviji podaci iz kolovoza 2025. pokazuju da je inflacija cijena hrane i dalje najviša među svim komponentama HICP-a te trenutačno iznosi 3,2 posto.

Središnje banke poput ESB-a obično prate ukupne promjene cijena, a manje se usredotočuju na pojedine komponente. No trenutačno su tri razloga zbog kojih je hrana u posebnom fokusu:

  • jaz između cijena hrane i ukupnih cijena veći je i dugotrajniji nego prije
  • hrana utječe na sve i snažno oblikuje inflacijska očekivanja
  • porast cijena hrane najteže pogađa kućanstva s nižim prihodima.

Od uvođenja eura 1999., cijene hrane uglavnom su rasle nešto brže od ostalih cijena. No jaz koji se otvorio od 2022. godine iznimno je velik i dugotrajan.

ecb.blog20250925.en_img2
ESB

U Hrvatskoj rast od 47 posto

Cijene hrane nisu rasle jednako; one se razlikuju po kategorijama proizvoda i među zemljama. Meso, odnosno govedina, perad i svinjetina, danas je više od 30 posto skuplje nego krajem 2019. Cijene mlijeka porasle su oko 40 posto, a maslaca čak 50 posto u odnosu na razine prije pandemije. Još snažniji rast bilježe kava, maslinovo ulje, kakao i čokolada.

Među zemljama eurozone rast cijena hrane od kraja 2019. godine kreće se od 20 posto na Cipru do čak 57 posto u Estoniji, a u Hrvatskoj je zabilježen rast od 47 posto.

Kratkoročni i dugoročni faktori koji utječu na inflaciju

Na inflaciju cijena hrane utječu i kratkoročni i dugoročni čimbenici – i globalni i domaći. Na svjetskoj razini, rast prihoda, osobito u zemljama u razvoju, povećao je potražnju za poljoprivrednim proizvodima i podigao cijene. Na domaćem planu, produktivnost u poljoprivredi u pravilu raste sporije nego u drugim sektorima.

Klimatske promjene postaju još jedan ključni faktor jer su ekstremni vremenski uvjeti poput suša i poplava sve češći i ozbiljno narušavaju opskrbne lance. Primjerice, dugotrajne suše u južnoj Španjolskoj 2022. i 2023. godine uzrokovale su skok cijena maslinovog ulja, a cijene kave i kakaa porasle su nakon loših vremenskih uvjeta u izvoznicama poput Gane i Obale Bjelokosti.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu južina i kiša, pa onda ponegdje i snijeg

Objavljeno

4 sata prije

-

12. studenoga 2025.

By

Slično kao i prethodna dva dana, srijeda je duž obale počela vedro uz slabu do umjerenu buru. Vedro i hladno je i u većem dijelu gorske Hrvatske, a u nizinama na kopnu je sasvim druga slika – tmurno i maglovito uz mjestimice vlažne kolnike zbog rosulje.

Nastavak dana nosi nam slične vremenske prilike. Na Jadranu lijepo i sunčano uz maksimalnu temperaturu između 17 i 20 Celzijevih stupnjeva. U nizinama unutrašnjosti će ujutro i prijepodne biti puno magle i niskih oblaka, a sredinom dana i poslijepodne sunčana razdoblja su moguća i u dijelu kopnene Hrvatske gdje se magla uspije razići. Temperatura u maglovitoj unutrašnjosti ostaje između 5 i 10 stupnjeva, a Lika i Gorski kotar mogu ići i do 15 Celzijevaca. Vjetar na kopnu slab, dok će duž obale puhati slaba do umjerena bura i sjeverozapadnjak.

I sutra na Jadranu i u gorju pretežno sunčano, a kopneni krajevi i dalje će imati dosta magle i niskih oblaka koji se mjestimice mogu zadržati veći dio dana. Ujutro magle može biti i ponegdje na sjevernom Jadranu.

Temperatura zraka se neće bitnije mijenjati sve do petka kad bi trebala krenuti južina koja će i kopnenim krajevima donijeti višu temperaturu sa sunčanim razdobljima. Krajem tjedna moguća je i kiša, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru, a u nedjelju i u drugim dijelovima Hrvatske.

Sljedeći tjedan nosi nam češću pojavu kiše, a temperatura će biti u padu. U gorju bi se mogle pojaviti i snježne pahulje. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / U nizinama puno magle, duž obale sunčanije

Objavljeno

2 dana prije

-

10. studenoga 2025.

By

foto: Saša Čuka

Prvo jutro novog radnog tjedna na jugu i istoku Hrvatske počelo je oblačno uz mjestimičnu kišu i pljuskove koji su na području Dubrovačko-neretvanske županije mjestimice obilni i praćeni grmljavinom. U nizinama središnje Hrvatske ima puno magle, a najviše vedrog vremena je jutros na sjevernom Jadranu.

Nastavak dana nosi nam slične vremenske prilike.

Na istoku Slavonije ponegdje malo kišice, na jugu zemlje još može biti i jačih pljuskova, a u ostatku zemlje će dan proći suho. Sredinom dana i poslijepodne sunčana razdoblja su moguća i u dijelu kopnene Hrvatske, a najviše vedrine i sunca će biti na sjevernom Jadranu. Vjetar na kopnu slab, dok će duž obale puhati umjerena bura, podno Velebita jaka s olujnim udarima. Temperatura u unutrašnjosti između 6 i 12, a na Jadranu blizu 20 Celzijevih stupnjeva. 

Od sutra pa sljedećih nekoliko dana na Jadranu pretežno sunčano, a kopneni krajevi i dalje će imati dosta magle i niskih oblaka koji se mjestimice mogu zadržati veći dio dana.

Temperatura zraka se neće bitnije mijenjati sve do petka kad bi trebala krenuti južina koja će i kopnenim krajevima donijeti višu temperaturu.

Krajem tjedna moguća je i kiša, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru, a u nedjelju i drugdje. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / Ako ste kupili ovu salamu, ne konzumirajte je! Moguća je prisutnost opasne bakterije

Objavljeno

2 dana prije

-

10. studenoga 2025.

By

Proizvodi se mogu vratiti na mjesto kupnje, gdje će kupcima biti omogućen povrat novca i bez predočenja računa.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače da subjekt u poslovanju s hranom LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d., Zagreb, iz predostrožnosti opoziva proizvod PIKOK DELIKATES KUHANA ŠUNKA 200 g, LOT broja 562609 N 022, upotrijebiti do 10.11.2025. zbog moguće kontaminacije bakterijom Listeria monocytogenes.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.

“Molimo sve kupce koji posjeduju navedene proizvode da ih ne konzumiraju.

Proizvodi se mogu vratiti na mjesto kupnje, gdje će kupcima biti omogućen povrat novca i bez predočenja računa”, navode iz Lidla.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu