Hrvatska
INFLACIJA DIVLJA / Koliko su narasle cijene hrane od 2019.? Hrvatska pri samom vrhu eurozone
Za isti obrok danas potrošači izdvajaju otprilike trećinu novca više nego prije pandemije covida.
Svaka treća osoba brine oko hrane
Dok se ukupna inflacija postupno normalizirala i trenutačno se nalazi na srednjoročnom cilju ESB-a od dva posto, barem na razini Europe, inflacija cijena hrane ostaje povišena.
Podsjećamo da je neki dan Eurostat objavio recentne podatke o inflaciji. Hrvatska se po njima nalazi na nezavidnom trećem mjestu po stopi inflacije. Ona iznosi gotovo duplo više od prosjeka EU-a, odnosno – 4,6 posto.
Svaka treća osoba brine se hoće li si moći priuštiti hranu koju želi kupiti. I to nije samo dojam: cijene hrane i dalje su tvrdoglavo visoke, oko trećinu iznad pretpandemijskih razina.
Nažalost, cijene hrane posebno pogađaju kućanstva s nižim prihodima, jer svakodnevni troškovi za obrok čine znatan dio njihovih primanja, piše u svom blogu Europska središnja banka.

Inflacija hrane u širem kontekstu
Cilj ESB-a – stabilnost cijena – definiran je pomoću harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) te pokazuje koliko prosječno kućanstvo plaća za tipičnu košaricu proizvoda i usluga: od kruha i maslaca do prijevoza i odmora. Sve se stavke svrstavaju u četiri glavne kategorije, a to su energija, usluge, roba široke potrošnje i hrana.
Hrana u prosjeku čini oko 20 posto košarice – više nego dvostruko u odnosu na energiju. Inflacija se računa usporedbom cijena u određenom trenutku s onima iz istog razdoblja prethodne godine.
Inflacija u Hrvatskoj 3. najveća u eurozoni
Najnoviji podaci iz kolovoza 2025. pokazuju da je inflacija cijena hrane i dalje najviša među svim komponentama HICP-a te trenutačno iznosi 3,2 posto.
Središnje banke poput ESB-a obično prate ukupne promjene cijena, a manje se usredotočuju na pojedine komponente. No trenutačno su tri razloga zbog kojih je hrana u posebnom fokusu:
- jaz između cijena hrane i ukupnih cijena veći je i dugotrajniji nego prije
- hrana utječe na sve i snažno oblikuje inflacijska očekivanja
- porast cijena hrane najteže pogađa kućanstva s nižim prihodima.
Od uvođenja eura 1999., cijene hrane uglavnom su rasle nešto brže od ostalih cijena. No jaz koji se otvorio od 2022. godine iznimno je velik i dugotrajan.

U Hrvatskoj rast od 47 posto
Cijene hrane nisu rasle jednako; one se razlikuju po kategorijama proizvoda i među zemljama. Meso, odnosno govedina, perad i svinjetina, danas je više od 30 posto skuplje nego krajem 2019. Cijene mlijeka porasle su oko 40 posto, a maslaca čak 50 posto u odnosu na razine prije pandemije. Još snažniji rast bilježe kava, maslinovo ulje, kakao i čokolada.
Među zemljama eurozone rast cijena hrane od kraja 2019. godine kreće se od 20 posto na Cipru do čak 57 posto u Estoniji, a u Hrvatskoj je zabilježen rast od 47 posto.
Kratkoročni i dugoročni faktori koji utječu na inflaciju
Na inflaciju cijena hrane utječu i kratkoročni i dugoročni čimbenici – i globalni i domaći. Na svjetskoj razini, rast prihoda, osobito u zemljama u razvoju, povećao je potražnju za poljoprivrednim proizvodima i podigao cijene. Na domaćem planu, produktivnost u poljoprivredi u pravilu raste sporije nego u drugim sektorima.
Klimatske promjene postaju još jedan ključni faktor jer su ekstremni vremenski uvjeti poput suša i poplava sve češći i ozbiljno narušavaju opskrbne lance. Primjerice, dugotrajne suše u južnoj Španjolskoj 2022. i 2023. godine uzrokovale su skok cijena maslinovog ulja, a cijene kave i kakaa porasle su nakon loših vremenskih uvjeta u izvoznicama poput Gane i Obale Bjelokosti.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




