Hrvatska
Evo kako će od 1. siječnja izgledati novi model izračuna mirovina…
Od 1. siječnja kreće novi model isplate obiteljskih mirovina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj je u listopadu evidentirano 228.628 korisnika obiteljske mirovine, kojih se nova pravila najviše tiču. Iz HZMO-a kažu kako ne mogu procijeniti koliko točno korisnika mirovina će podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine, budući da to ovisi o volji svakog pojedinog korisnika. A što se točno mijenja za korisnike obiteljskih mirovina u Hrvatskoj?
“Od 1. siječnja 2023. korisnicima osobne mirovine (starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine) bit će omogućeno, pod zakonom propisanim uvjetima, korištenje i dijela obiteljske mirovine”, kažu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Na naš upit o tome na koga će se ova promjena odnositi, iz HZMO-a kažu: “Zakonom su propisani uvjeti pod kojima se omogućuje isplata dijela obiteljske mirovine korisniku osobne mirovine, a to su: – ako je jedini korisnik obiteljske mirovine (uz iznimku ako koristi obiteljsku mirovinu uz druge članove obitelji kojima je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti ili opća nesposobnosti za rad ili uz dijete kojem je priznat status osobe s invaliditetom), – ako je navršio 65 godina života, – ako mu ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj (I. i II. stup) ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (AVM).”
“Uz mirovinu koja se isplaćuje korisniku, ako će biti ispunjeni navedeni uvjeti isplatit će se dio obiteljske mirovine određen u visini od 27% od pripadajuće svote obiteljske mirovine određene za jednog člana obitelji”, kažu iz HZMO.
Primjer
Svota starosne mirovine = 4.000,00 kn
Svota obiteljske mirovine = 3.500,00 kn
27 % obiteljske mirovine = 945 kn
Na neke korisnike nova pravila će se primijeniti automatizmom. Zahtjev ne trebaju podnijeti: Zatečeni korisnici obiteljske mirovine kojima se od 1. siječnja 2023. povećava mirovinski faktor, odnosno sve obiteljske mirovine se povećavaju za 10 posto, korisnici najniže mirovine kojima se od 1. siječnja 2023. povećava mirovina za 3 posto. Njima će HZMO automatski obračunati mirovinu po najpovoljnijem scenariju.
Zahtjev trebaju podnijeti korisnici kojima su već ranije priznata oba prava (na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i na obiteljsku mirovinu), oni trebaju podnijeti samo zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine. Korisnici kojima je priznato pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu, a nije im priznato pravo na obiteljsku mirovinu trebaju podnijeti dva zahtjeva, i to: Zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu, o kojem će se odlučiti rješenjem te zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine. Korisnici kojima je priznato pravo na obiteljsku mirovinu, a ne i na starosnu mirovinu, trebaju podnijeti dva zahtjeva, i to: Zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu, o kojem će se odlučiti rješenjem te zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.
“O zahtjevu za isplatu dijela obiteljske mirovine odlučit će u skladu s uvjetima propisanima ZID ZOMO-om te će se u slučaju da je to povoljnije za korisnika, uspostaviti isplata osobne mirovine uz dio obiteljske mirovine. Tiskanica zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine bit će dostupna na mrežnoj stranici HZMO-a, www.mirovinsko.hr, u rubrici Tiskanice, na kojoj su dostupne i tiskanice zahtjeva za starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu. O tome kada će biti moguće podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine (ZID ZOMO stupa na snagu 1.1.2023.) korisnici će biti pravovremeno obaviješteni”, poručuju iz HZMO-a.
Zahtjev za pokretanje postupka može se neposredno podnijeti u svim područnim ustrojstvenim jedinicama HZMO-a u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, u svim poštanskim uredima u RH ili poslati poštom. Također, zahtjev će se moći podnijeti i elektroničkim putem u okviru e-Usluga HZMO-a.
Nova pravila stupaju na snagu 1. siječnja 2023. i to je referentni datum nakon kojeg će se moći odlučivati o zahtjevu, kažu iz HZMO-a.
“Ako su korisniku priznata oba prava (priznato pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i na obiteljsku mirovinu), mogu podnijeti zahtjeve za isplatu dijela obiteljske mirovine tijekom cijele 2023. godine, a pravo im pripada od 1.1.2023. Korisnik mirovine (starosne, prijevremene starosne, invalidske mirovine) kojem nije priznato pravo na obiteljsku mirovinu ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu. Korisnik obiteljske mirovine kojem nije priznato pravo na starosnu mirovinu ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu”, govore iz HZMO-a.
Zakon o mirovinskom osiguranju određuje rok od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu za isplatu povećanih svota obiteljske mirovine (prema novom mirovinskom faktoru) i najniže mirovine (određene u visini 103 posto aktualne vrijednosti mirovine ), ali određivanje tih mirovina ide od 1.1.2023., kaže HZMO.
“Naglašavamo da se mirovina određuje u mjesečnoj svoti i isplaćuje unatrag te da obrada zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine kao i datum isplate ovisi i o tome da li je prethodno potrebno priznati neko od prava. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine nije određen”, kažu iz HZMO-a.
Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, za mjesec listopad evidentirano je 228.628 korisnika obiteljske mirovine. “Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može procijeniti koliko će korisnika mirovina podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine, budući da to ovisi o volji svakog pojedinog korisnika”, kaže HZMO.
Previđeno povećanje obiteljskih mirovina za 10 posto – Izračun uz nove mirovinske faktore
Obiteljska mirovina za jednog člana iznosi 3.500,00 kn + 10 posto = 3.850,00 kn.
Novim zakonom nije predviđena isplata obiteljske mirovine i dijela starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine već obrnuto, korisniku mirovine isplaćuje se dio obiteljske mirovine.
U slučaju mogućnosti izbora dvije opcije (starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i dijela obiteljske mirovine ili samo obiteljske mirovine) HZMO vodi računa da u isplatu stavi najpovoljniju svotu mirovine za korisnika, kažu.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




