Hrvatska
Evo kako će od 1. siječnja izgledati novi model izračuna mirovina…
Od 1. siječnja kreće novi model isplate obiteljskih mirovina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj je u listopadu evidentirano 228.628 korisnika obiteljske mirovine, kojih se nova pravila najviše tiču. Iz HZMO-a kažu kako ne mogu procijeniti koliko točno korisnika mirovina će podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine, budući da to ovisi o volji svakog pojedinog korisnika. A što se točno mijenja za korisnike obiteljskih mirovina u Hrvatskoj?
“Od 1. siječnja 2023. korisnicima osobne mirovine (starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine) bit će omogućeno, pod zakonom propisanim uvjetima, korištenje i dijela obiteljske mirovine”, kažu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Na naš upit o tome na koga će se ova promjena odnositi, iz HZMO-a kažu: “Zakonom su propisani uvjeti pod kojima se omogućuje isplata dijela obiteljske mirovine korisniku osobne mirovine, a to su: – ako je jedini korisnik obiteljske mirovine (uz iznimku ako koristi obiteljsku mirovinu uz druge članove obitelji kojima je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti ili opća nesposobnosti za rad ili uz dijete kojem je priznat status osobe s invaliditetom), – ako je navršio 65 godina života, – ako mu ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj (I. i II. stup) ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (AVM).”
“Uz mirovinu koja se isplaćuje korisniku, ako će biti ispunjeni navedeni uvjeti isplatit će se dio obiteljske mirovine određen u visini od 27% od pripadajuće svote obiteljske mirovine određene za jednog člana obitelji”, kažu iz HZMO.
Primjer
Svota starosne mirovine = 4.000,00 kn
Svota obiteljske mirovine = 3.500,00 kn
27 % obiteljske mirovine = 945 kn
Na neke korisnike nova pravila će se primijeniti automatizmom. Zahtjev ne trebaju podnijeti: Zatečeni korisnici obiteljske mirovine kojima se od 1. siječnja 2023. povećava mirovinski faktor, odnosno sve obiteljske mirovine se povećavaju za 10 posto, korisnici najniže mirovine kojima se od 1. siječnja 2023. povećava mirovina za 3 posto. Njima će HZMO automatski obračunati mirovinu po najpovoljnijem scenariju.
Zahtjev trebaju podnijeti korisnici kojima su već ranije priznata oba prava (na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i na obiteljsku mirovinu), oni trebaju podnijeti samo zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine. Korisnici kojima je priznato pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu, a nije im priznato pravo na obiteljsku mirovinu trebaju podnijeti dva zahtjeva, i to: Zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu, o kojem će se odlučiti rješenjem te zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine. Korisnici kojima je priznato pravo na obiteljsku mirovinu, a ne i na starosnu mirovinu, trebaju podnijeti dva zahtjeva, i to: Zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu, o kojem će se odlučiti rješenjem te zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.
“O zahtjevu za isplatu dijela obiteljske mirovine odlučit će u skladu s uvjetima propisanima ZID ZOMO-om te će se u slučaju da je to povoljnije za korisnika, uspostaviti isplata osobne mirovine uz dio obiteljske mirovine. Tiskanica zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine bit će dostupna na mrežnoj stranici HZMO-a, www.mirovinsko.hr, u rubrici Tiskanice, na kojoj su dostupne i tiskanice zahtjeva za starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu. O tome kada će biti moguće podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine (ZID ZOMO stupa na snagu 1.1.2023.) korisnici će biti pravovremeno obaviješteni”, poručuju iz HZMO-a.
Zahtjev za pokretanje postupka može se neposredno podnijeti u svim područnim ustrojstvenim jedinicama HZMO-a u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, u svim poštanskim uredima u RH ili poslati poštom. Također, zahtjev će se moći podnijeti i elektroničkim putem u okviru e-Usluga HZMO-a.
Nova pravila stupaju na snagu 1. siječnja 2023. i to je referentni datum nakon kojeg će se moći odlučivati o zahtjevu, kažu iz HZMO-a.
“Ako su korisniku priznata oba prava (priznato pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i na obiteljsku mirovinu), mogu podnijeti zahtjeve za isplatu dijela obiteljske mirovine tijekom cijele 2023. godine, a pravo im pripada od 1.1.2023. Korisnik mirovine (starosne, prijevremene starosne, invalidske mirovine) kojem nije priznato pravo na obiteljsku mirovinu ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu. Korisnik obiteljske mirovine kojem nije priznato pravo na starosnu mirovinu ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu”, govore iz HZMO-a.
Zakon o mirovinskom osiguranju određuje rok od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu za isplatu povećanih svota obiteljske mirovine (prema novom mirovinskom faktoru) i najniže mirovine (određene u visini 103 posto aktualne vrijednosti mirovine ), ali određivanje tih mirovina ide od 1.1.2023., kaže HZMO.
“Naglašavamo da se mirovina određuje u mjesečnoj svoti i isplaćuje unatrag te da obrada zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine kao i datum isplate ovisi i o tome da li je prethodno potrebno priznati neko od prava. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine nije određen”, kažu iz HZMO-a.
Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, za mjesec listopad evidentirano je 228.628 korisnika obiteljske mirovine. “Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može procijeniti koliko će korisnika mirovina podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine, budući da to ovisi o volji svakog pojedinog korisnika”, kaže HZMO.
Previđeno povećanje obiteljskih mirovina za 10 posto – Izračun uz nove mirovinske faktore
Obiteljska mirovina za jednog člana iznosi 3.500,00 kn + 10 posto = 3.850,00 kn.
Novim zakonom nije predviđena isplata obiteljske mirovine i dijela starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine već obrnuto, korisniku mirovine isplaćuje se dio obiteljske mirovine.
U slučaju mogućnosti izbora dvije opcije (starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i dijela obiteljske mirovine ili samo obiteljske mirovine) HZMO vodi računa da u isplatu stavi najpovoljniju svotu mirovine za korisnika, kažu.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




