Hrvatska
U SVIM ŽUPANIJAMA MANJI BROJ STANOVNIKA! DZS objavio podatke Popisa prema narodnosti, vjeri, državljanstvu
Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti, te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku. Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17%) i 2.006.704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64%.
U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).
Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.
Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.
Podaci
U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).
Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27%, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45%.
Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.
Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.
Prema materinskom jeziku, 95,25% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00%.
Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24% ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74% ili 28 784.
Po vjeri
Katolici – 3.057.735 – 78,97%
Ostali kršćani – 186.960 – 4,83%
Pravoslavci – 128.395 – 3,32%
Muslimani – 50.981 – 1,32%
Protestanti – 9.956 – 0,26%
Židovi – 573 – 0,01%
Istočne religije – 3,392 – 0,09%
Ostale religije, pokreti i svjetonazori – 37.066 – 0,96%
Agnostici i skeptici – 64.961 – 1,68%
Nisu vjernici i ateisti – 182.188 – 4,71%
Ne izjašnjavaju se – 66.581 – 1,72%
Nepoznato – 83.045 – 2,14%
Podaci muškarci – žene
Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3 871 833 stanovnika, od čega 1 865 129 muškaraca (48,17%) i 2 006 704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413 056 osoba ili 9,64%.
Po narodnosti:
Hrvati – 3.567.614 – 91,63%
Bošnjaci – 24.131 – 0,62%
Romi – 17.980 – 0.46%
Srbi – 123.892 – 3,20%
U Zagrebu je ukupno 767.131 stanovnik, od čega 358.616 muškaraca i 408.515 žena.
Zagreb po narodnosti
Hrvati – 717.526 – 93,53%
Bošnjaci – 6.566 – 0,86%
Romi – 2.167 – 0,28%
Srbi – 12.034 – 1,57%
Podaci iz 2011.
MUŠKARCI – 2 066 335
ŽENE – 2 218 554
Ukupno: 4 284 889
PREMA STAROSTI
0 – 14 – 15,2 %
15 – 64 – 67, 1 %
65 + – 17,7 %
Muškarci
0 – 14 – 16, 2 %
15 – 64 – 69, 5 %
65 + – 14,3 %
Žene
0 – 14 – 14,3 %
15 – 64 – 64,8 %
65 + – 20,9 %
NARODNOST:
Hrvati – 3 874 321 – 90,42 %
Srbi – 186 633 – 4,36 %
Bošnjaci – 31 479 – 0,73 %
regionalna pripadnost – 27 225 – 0,64 %
Talijani – 17 807 – 0,42 %
Albanci – 17 513 – 0,41 %
Romi – 16 975 – 0,40 %
Mađari – 14 048 – 0,33 %
Slovenci – 10 517 – 0,25 %
Česi – 9 641 – 0,22 %
Slovaci – 4 753 – 0,11 %
Crnogorci – 4 517 – 0,11 %
Makedonci – 4 138 – 0,10 %
Nijemci – 2 965 – 0,07 %
MATERINSKI JEZIK:
hrvatski – 4 096 305 – 95,6 %
srpski – 52 879 – 1,23 %
talijanski – 18 573 – 0,43 %
albanski – 17 069 – 0,40 %
bosanski – 16 856 – 0,39 %
romski – 14 369 – 0,34 %mađarski – 10 231 – 0,24 %
VJERSKA PRIPADNOST:
katolici – 3 697 143 – 86,28 %
pravoslavci – 190 143 – 4,44 %
nisu vjernici i ateisti – 163 375 – 3,81 %
ne izjašnjavaju se – 93 018 – 2,17 %
muslimani – 62 977 – 1,47 %
agnostici i skeptici – 32 518 – 0,76 %
protestanti – 14 653 – 0,34 %
ZAGREB – STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI
Hrvati – 735 824 – 93,14 %
Srbi – 17 526 – 2,22 %
Bošnjaci – 8 119 – 1,03 %
Albanci – 4 292 – 0,54 %
Romi – 2 755 – 0,35 %
VUKOVAR – STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI
Hrvati – 57,37 %
Srbi – 34,87 %
Rusini – 1,59 %
Mađari – 1,25 %
Hrvatska u 30 godina izgubila 18,7 posto stanovništva
Popis stanovništva 2021. provodio se od 13. rujna do 14. studenoga u dvije faze – samopopisivanje te popisivanje na terenu. Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom.
Hrvatska je, prema prvim podacima koje je DZS objavio 14. siječnja, u zadnjih 30 godina, tj. u razdoblju od osamostaljenja izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto stanovništva.
Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991. godine, kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika, da bi u 2021., taj broj pao na 3.888.529 stanovnika.
To znači da je Hrvatska u trideset godina samostalnosti izgubila 18,7 posto stanovništva.
U 2001. godini bilo je 4.437.460 stanovnika, a u 2011. godini 4.284.889. stanovnika, pokazuje DZS-ov pregled popisa stanovništva.
Hrvatska
PROGNOZA: Pred nama promjenjiv utorak, zatim ponovno više sunca i ljetne temperature
Početak novog tjedna u Hrvatskoj donosi uglavnom stabilno i sunčano vrijeme, no već u utorak stiže prolazna promjena s kišom i grmljavinom. Nakon toga ponovno će prevladavati sunčano i vrlo toplo vrijeme, osobito na Jadranu.
Danas u većem dijelu Hrvatske očekuje se pretežno sunčano i suho vrijeme. Dnevne temperature uglavnom će biti ljetne, u unutrašnjosti oko 27 do 30 °C, a na Jadranu ponegdje i više. Na Jadranu će puhati slab do umjeren sjeverozapadnjak, uz obalu mjestimice jugozapadnjak. Podno Velebita u jutarnjim satima još su mogući jaki udari bure.
U utorak slijedi promjena vremena. Sa zapada će postupno pristizati više oblaka, a mjestimice će biti kiše i pljuskova s grmljavinom. Lokalno su mogući i izraženiji pljuskovi, ponajprije na sjevernom Jadranu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, dok će na Jadranu jugo okretati na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Uz grmljavinske pljuskove vjetar prolazno može biti jak.
Od srijede ponovno stabilnije. U većem dijelu zemlje bit će djelomice ili pretežno sunčano, uz mogućnost kratkotrajne jutarnje magle u unutrašnjosti. Temperature će ponovno rasti, pa će druga polovica tjedna uglavnom imati obilježja pravog ljetnog vremena.
Zadar i zadarsko područje
U Zadru će ponedjeljak biti sunčan i vrlo topao, uz najvišu temperaturu oko 31 °C, dok će se noću i ujutro temperatura zadržavati oko 22 °C.
U utorak će biti nestabilnije. Očekuje se više oblaka te mogućnost pljuskova i grmljavine, uz nešto nižu najvišu temperaturu, oko 29 °C.
Već u srijedu slijedi poboljšanje, uz mnogo sunca i temperaturu oko 30 °C. U četvrtak će biti više oblaka, ali i toplije, do oko 32 °C, dok se u petak očekuje sunčano do djelomice oblačno vrijeme uz oko 32 °C.
Prema sadašnjim prognozama, vikend bi na zadarskom području trebao ponovno biti uglavnom suh i sunčan, s dnevnim temperaturama oko 30 °C. Noći će krajem radnog tjedna biti vrlo tople, oko 25 °C, a tijekom vikenda nešto ugodnije.
Dakle, nakon kratkotrajno nestabilnog utorka, Zadar očekuje povratak stabilnog, sunčanog i vrlo toplog ljetnog vremena, bez naznake značajnijeg zahlađenja.

Hrvatska
Opasno pogoršanje vremena: Superćelije stižu nad Hrvatsku, mogući tuča, poplave i tornada
Nakon visokih temperatura koje će u Hrvatskoj dosegnuti i 36 stupnjeva, u poslijepodnevnim i večernjim satima očekuje se nagla promjena vremena uz grmljavinska nevremena, tuču i mogući razvoj superćelija.
Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), u većini zemlje prevladavat će sunčano i vruće vrijeme, no atmosfera neće biti potpuno stabilna. Od sredine dana na sjevernom Jadranu te u Gorskoj i središnjoj Hrvatskoj očekuje se porast naoblake, a lokalno su mogući kiša i pljuskovi s grmljavinom. Navečer ponegdje mogu biti i izraženiji.
Puhat će umjeren jugozapadni vjetar, povremeno s jakim udarima, osobito u višim predjelima, dok će na Jadranu puhati jugo. Najviša dnevna temperatura bit će između 31 i 36 stupnjeva, a na istoku zemlje mjestimice bi mogla biti i viša.
Grmljavinska nevremena danas su moguća na području riječke i gospićke regije.

Vremenske nepogode diljem Mediterana, moguća i tornada
Meteorološki servis Severe Weather, koji izrađuje prognoze za Europu, najavljuje da bi se u četvrtak i petak moglo razviti više intenzivnih olujnih ćelija i superćelija.
“Očekuje se dvodnevna pojava jakih vremenskih nepogoda diljem zapadnog, središnjeg i sjevernog Mediterana. Prognoziraju se višestruki ciklusi intenzivnih superćelija i multićelija od istočne Španjolske preko Balearskih otoka, južne Francuske, Švicarske, Austrije, sjeverno-središnje Italije, Slovenije i Hrvatske. Mogući su jaka tuča, jaki vjetrovi, bujične poplave i tornada.”
Pogoršanje će se nastaviti i u petak, kada bi vremenske prilike trebale biti još izraženije.
Gotovo cijela Hrvatska, osim splitske i dubrovačke regije, nalazi se pod žutim meteoalarmom. U pojedinim područjima upozorenje je izdano zbog mogućih grmljavinskih nevremena s jakom kišom, dok se na području Slavonije odnosi na visoke temperature.

Vrijeme u petak
Petak donosi promjenjivo oblačno vrijeme, povremenu kišu te lokalno izraženije pljuskove praćene grmljavinom, koji će biti češći na sjevernom Jadranu. Na istoku i jugu bit će više sunčanih razdoblja i uglavnom suho.
U unutrašnjosti će puhati slab do umjeren jugozapadni vjetar, a u višim predjelima mjestimice i jak. Na Jadranu će umjereno i jako jugo te južni vjetar naglo okrenuti na jugozapadni.
Jutarnja temperatura zraka većinom će se kretati od 20 do 25 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura bit će između 27 i 32 stupnja, dok će na istoku dosezati do 35 stupnjeva.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Temperatura će pasti za desetak stupnjeva
Nedjelja je u cijeloj Hrvatskoj opet donijela vrlo visoku temperaturu između 32 i 38 Celzijevih stupnjeva.
U ovom tjednu vrijeme više neće biti toliko sunčano, suho i stabilno. Već u prvom dijelu današnjeg dana bit će nešto više oblaka, ponegdje uz vrlo malo kiše.
Raširenija promjena vremena s kišom i grmljavinskim pljuskovima će kasno poslijepodne i navečer zahvatiti sjeverozapadnu unutrašnjost zemlje, Gorski kotar i Jadran, a tijekom noći i Slavoniju. Mjestimice je večeras i u noći moguće i nevrijeme s jakim i olujnim udarima vjetra. Na kopnu će većinom puhati umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar, prolazno navečer uz nestabilnosti i jak s olujnim udarima. Na Jadranu slabo i umjereno jugo sredinom dana će okrenuti na jugozapadni vjetar, navečer prolazno zapadni i sjeverozapadni s olujnim udarima.
Veći dio dana vruće i sparno, a s promjenom vremena navečer dolazi i osjetno hladniji zrak pa će se temperatura brzo spustiti za desetak stupnjeva.
Po trenutačnim pokazateljima to neće biti dovoljne količine oborine kako bi prekinulo probleme zbog dugotrajne suše, ali veliki dio Hrvatske će konačno dobiti bar nešto kiše koja je jako potrebna.
Sutra izmjena oblaka i sunčanih razdoblja. Još mjestimice može pasti malo kiše ili kraći pljusak. Na kopnu vjetar većinom slab, na istoku do umjeren sjeverozapadni. Na moru će većinom umjerena bura sredinom dana prolazno okrenuti na sjeverozapadni vjetar. Dnevna temperatura većinom između 26 i 29, na Jadranu i do 32°C.
Sredinom tjedna će opet biti više sunca i topline uz temperaturu posvuda preko 30°C, a novi pljuskovi mogući su krajem četvrtka i u petak.




