ZADAR / ŽUPANIJA
“ČVRSTE TOČKE” Izložba Zorana Džape i Mijata Radasa u Galeriji umjetnina
Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar poziva na otvorenje izložbe Zoran Džapo i Mijat Radas Čvrste točke u srijedu, 23. ožujka 2022. u 19 sati u izložbenim dvoranama Kneževe palače, Poljana Šime Budinića 3, Zadar.
Izložba je otvorena do 9. travnja 2022.
Zajednička izložba Mijata Radasa i Zorana Džape rezultat je suradnje proizašle iz povezivanja dvaju autora kroz razgovore o umjetnosti, promišljanja i razmjenu stavova i ideja o tome što je slikarstvo i što je slika. U gradu skromne likovne produkcije dva autora sa zadarskom adresom povezala su se u likovnom stvaralaštvu i odlučila zajedno istupiti u javnost.
Izlagačka aktivnost Zorana Džape započela je još na Salonu mladih 1985. godine u organizaciji Galerije umjetnina, dok se Radas recentno otkrio zadarskoj publici u okviru galerije ZadaArt i na zajedničkoj izložbi nastavnika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.
Poveznica dvojice generacijski udaljenih autora je apstrakcija. Uzimajući za ishodište svojeg slikarstva načela apstraktnog ekspresionizma, ovdje se slikarski put dvojice predstavljenih autora razilazi. Dok Džapo teži geometriji i slikarstvu velikih obojanih polja koristeći slikarske forme autora kao što su Mark Rothko i Bernett Newman, kombinirajući ih sa slikarskim postupkom Gerharda Richtera, Radas svoje nadahnuće pronalazi u slikarstvu Willema de Kooninga, pa i Archilea Gorkyja koji se u dalekom odjeku iščitavaju u tretiranju podloge slike. Neupitan je i utjecaj slikarstva Igora Rončevića koji je i mentor obojici autora.
Po načelu postmodernističke aproprijacije, slikari ne skrivaju direktne implikacije, pa ni citatnost navedenih autora te ih unose u vlastiti rukopis.
Izloženi ciklusi slika nastali su tijekom posljednje tri godine, u vremenu obilježenom kontinuiranom neizvjesnošću, opasnošću, prijetnjom, u vremenu poplava, pandemije, potresa, ratova, migracija i neizvjesne budućnosti. U nesigurnim vremenima autori su konstantu i čvrstu točku pronašli u radu. Nastavljajući svoj slikarski put u apstrakciji, ove slike nisu prikaz vanjske vizualne pojavnosti, ali nisu od nje potpuno neovisne i ne negiraju svoje uporište u realitetu stanja svijeta, već evociraju opću atmosferu stvarnosnih dojmova reflektirajući je na slikarske postupke i dajući joj oznakovljenu formu na platnu.
U tom svjetlu, Džapo svoju čvrstu točku, odnosno uporište, nalazi u geometriji, njenom neosporivom redu i stabilnosti te upravo u angažmanu slaganja „rastočenih“ polja u geometrijski red pronalazi i uspostavlja kontrolu. U slikama Zorana Džape teško se oteti asocijativnoj referenciji na pejzaže. Namazom, koloritom i velikim plohama koje otvaraju nove planove reminisciraju sjevernjačke devetnaestostoljetne pejzaže koji ispražnjeni od figuralnih sadržaja istovremeno zadobivaju nadrealnu notu. Poput kakvog nadrealnog susreta Caspara Davida Friedricha i Marka Rothka ili Williama Turnera i Barneta Newmana.
Naravno, te asocijacije valja uzeti s rezervom, jer one i nisu direktni citati spomenutih slikara, nego su dijelom stilsko-morfoloških podudaranja na podlozi umjetnosti kao kauzalnog toka koji protječe njezinom isprepletenom poviješću. Svaki element „rastočenog pejzaža“ zauzima mjesto koje u kontrastu i suglasju s drugim elementima slici daje dinamiku. U svakoj slici pronalazimo element prolaza, izlaza iz geometrije u neku drugu dimenziju, u prostor nepoznatog, rasplinutog, neizvjesnog. Džapo kao slikar drži do reda i kontrolira svoju sliku, ne dopušta slučajnosti da se upliće, nego čak i nehotične elemente nastale automatizmom u procesu slikanja eliminira i uvodi novi kontrolirani element.
Radasovi radovi ekspresivniji su u svom izričaju, kako koloritom tako i jasnim tamnim linijama koje tvore guste mreže. Same mreže stvaraju svojevrsni horror vacui u koje upliće više ili manje figurativno spoznatljive forme, čvrste oblike koji na asocijativnoj razini dobivaju značenje, što autor naznačava i naslovima. Kipar po vokaciji, Radas sliku gradi nekom vrstom skulpturalnog očvršćivanja. Oblici koji lebde u kolopletu mreža ambivalentni su, istovremeno neovisni o samoj mreži i u nju uhvaćeni. Podloga i „znak“ nemaju odnos u kojem je jedno u podređenom odnosu prema drugom, već su zajednički nositelji slikovnog prizora. Sami morfemi često su slikani uz dodatna sjenčanja i, poput kubističkog principa, prikazuju objekt iz više (kvazi)perspektiva što im daje trodimenzionalnost. Radasove slike time postaju, oksimoronski, prostor sinergije oprečnosti.
Upravo u duhu i atmosferi dualizama i kontradiktornosti stvarnosti u kojoj živimo, a unatoč kojoj pronalazimo svoje vlastite čvrste točke, Džapina i Radasova izložba njezin je slikovni pandan.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





