ZADAR / ŽUPANIJA
MINISTAR BUTKOVIĆ U GAŽENICI Zadarskoj županiji 21 milijun kuna za lučku infrastrukturu, plaže i šetnice
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković danas je u putničkom terminalu luke Gaženica dodijelio ugovore i sporazume za ukupno 45 projekata županijskih lučkih uprava te gradova i općina na području Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, ukupne vrijednosti više od 57,7 milijuna kuna.
Dodijeljenim sredstvima Ministarstva, odobrenim na temelju dva javna Poziva objavljena u siječnju ove godine, sufinancirat će se izgradnja, sanacija i rekonstrukcija objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te modernizacija, obnova i izgradnja ribarske infrastrukture, kao i sanacije i rekonstrukcije pomorskog dobra u općoj upotrebi.
“To je zapravo nastavak velikog investicijskog ciklusa ulaganja u luke i rive. Ovo su projekti koji mijenjaju lice i naličje svakog obalnog mjesta i zato zaista trebamo biti ponosni da smo se izborili za sredstva koja idu u obnovu riva, luka i lukobrana. Ukupna ulaganja u lučku infrastrukturu iznose oko 2 milijarde kuna, od čega s nacionalne razine godišnje izdvajamo 105 milijuna, a taj iznos će biti i veći“, najavio je ministar Butković.
Župan Božidar Longin rekao je kako u ovom danu ima simbolike, jer je na prvi dan proljeća, što je uvijek metafora nekog novog početka, ministar našoj županiji donio sredstva u ukupnom iznosu od 21 milijuna kuna.
„Svi mi u ovim primorskim županijama itekako smo svjesni vrijednosti pomorskog dobra. Činjenica jest da najveći dio gospodarstva temeljimo na korištenju mora i obale, bilo da je riječ o turizmu, marikulturi, prometu. U tom je kontekstu od izuzetnog značaja kontinuirano ulaganje u rekonstrukciju i izgradnju luka na našem području, kao i uređenje i sanaciju pomorskoga dobra općenito. Koristim stoga prigodu kako bih uputio veliku zahvalu ministru, državnom tajniku i njihovim suradnicima što izuzetno dobro prate razvojne projekte na području naše županije, osobito kada je riječ o pomorskoj infrastrukturi“, dodao je župan.
Županijskoj lučkoj upravi Zadar odobreno je 13 milijuna kuna za izvođenje radova u lukama u Dragama, Pagu, Sv. Filipu i Jakovu, Rtini te Sukošanu. Jedinicama lokalne samouprave s područja Zadarske županije, i to njih 18, odobreno je 8 milijuna kuna za projekte uređenja plaža, sanacija pomorskog dobra, uređenja šetnica i ostalih projekata na pomorskom dobru.
Odobreni projekti na području Zadarske županije:
Sredstva za izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture u 2022. godini:
Županijskoj lučkoj upravi Zadar, 4.500.000,00 kuna za izvođenje radova na „Uređenje obalnog pojasa luke Drage-Dugovača“.
Županijskoj lučkoj upravi Zadar, 1.500.000,00 kuna za izvođenje radova na „Sanacija lućice Plemići u Rtini“.
Županijskoj lučkoj upravi Zadar, 2.000.000,00 kuna za izvođenje radova na „Sanacija obalnog zida u luci Pag – predio Golija“.
Županijskoj lučkoj upravi Zadar, 2.000.000,00 kuna za izvođenje radova na „Sanacija luke Sv. Filip i Jakov“.
Županijskoj lučkoj upravi Zadar, 3.000.000,00 kuna za izvođenje radova na „Uređenje dijela obalnog pojasa luke Sukošan“.
Sredstva za sufinanciranje sanacije i rekonstrukcije pomorskog dobra u općoj upotrebi u 2022. godini:
Općini Ražanac, 500.000,00 kuna za „Uređenje javne plaže „Oseka“ u Ljupču“,
Općini Jasenice, 300.000,00 kuna za „Sanaciju plaža u naseljima Maslenica, Rovanjska i Modrič“,
Općini Bibinje, 800.000,00 kuna za „Uređenje plaže – sanacija pomorskog dobra Šulterova vala – 1. faza“,
Općini Pašman, 400.000,00 kuna za „Sanaciju i uređenje pomorskog dobra Dobropoljana II. – faza“,
Općini Preko, 400.000,00 kuna za „Uređenje plaže Jugo – plaža kulture – 2. etapa“,
Općini Posedarje, 400.000,00 kuna za „Izgradnju potpornog zida na pomorskom dobru u svrhu sanacije pokosa“,
Općini Sukošan, 600.000,00 kuna za „Sanaciju obale kralja Petra Krešimira IV (Barbir), (2. faza)“,
Općini Novigrad, 500.000,00 kuna za „Uređenje plaže vrulja u Pridrazi“,
Gradu Zadru, 800.000,00 kuna za „Sanaciju gata i obalnog zida u uvali Foša, Grad Zadar“,
Općini Kolan, 300.000,00 kuna za „Uređenje šetnice uz more Gajac – Mandre“,
Općini Privlaka, 400.000,00 kuna za „Sanaciju pokosa – plaža Sabunike“,
Općini Povljana, 300.000,00 kuna za „Projekt uređenja plaže Perilo i Obatnica sa izgradnjom šetnice s potpornim zidovima“,
Općini Sveti Filip i Jakov, 400.000,00 kuna za „Uređenje plaže Morovička u Turnju“
Općini Starigrad, 600.000,00 kuna za „Uređenje središnjeg obalnog pojasa naselja Starigrad Paklenica“,
Općini Pakoštane, 300.000,00 kuna (slovima: tristotisuća kuna) za „Pomorsko dobro – Plaža Janice u Pakoštanima“,
Gradu Pagu, 400.000,00 kuna za „Sanaciju obalnog zida Prosika“,
Gradu Ninu, 300.000,00 kuna za „Uklanjanje nepravilnog sloja materijala u zoni luke Nin izvan lučkog područja“,
Općini Kali, 300.000,00 kuna za „Sanaciju i uređenje dijela pomorskog dobra Rahorača u Kalima“.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





