Hrvatska
Pusić: “Europa našla svoju snagu, a Zelenskij je prvi heroj 21. stoljeća”
O početku pregovora između ruske i ukrajinske strane, mjerama za pomoć Ukrajini, o tomu kako će se sankcije odraziti na rusku ekonomiju, ali i na ostatak svijeta u emisiji HTV-a govore državni tajnik ministarstva financija Stjepan Čuraj, bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić te makroekonomist Goran Šaravanja.
– Nažalost ne može doći do dogovora u bližoj budućnosti, predsjednik Zelenskij je i prije prve rudne pregovora rekao da ne očekuje ništa od toga, ali pristaje na pregovore da se ne bi reklo da nije pokušao sve da spriječi rat, odnosno zaustavi rat u Ukrajini. Mislim da u ovoj fazi gdje kolona od 60km tenkova i vojnih vozila ide prema Kijevu, gdje Harkiv brutalno bombardiran, mala je vjerojatnost da će pregovori uspjeti. Sankcije su dramatične, kao nikada do sada, no one nemaju kratkoročni učinak. Ukrajinci su suočeni s trenutno drugom ili trećom vojskom na svijetu, nuklearnom silom. Dakle, sa strašnim protivnikom, istaknula je Vesna Pusić.
Najstrašniji dio je prošloga ponedjeljka kada je Vladimir Putin “dehumanizirao” Ukrajince, kada je negirao pravo Ukrajini da postoji.
– To su školski primjeri pripreme vojske na ubijanje neprijatelja. Dehumanizacija je tipični način pripreme vojske na to. Ruski vojnici su prvo bili zbunjeni. Ova ogromna artiljerija koja sada ide prema Kijevu je zastrašujuća.
Stjepan Čuraj kaže da sankcije “svakako grizu” Rusiju.
– Financijska tržišta reagiraju, vrijednost ruske valute je pala. Pitanje je dana kada će to ruski građani osjetiti na svojim leđima. Kada govorimo o SWIFT-u, to još nije definirano, ali meni će pravi pokazatelj krize biti kada plin zaustavi se ići. To znači da smo otišli u točku bez povratka. Ovo se sve radilo kako bi se obeshrabrilo Putina i građane Rusije, da se zaustavi invazija.
Čuraj dodaje se Rusiji nameću sankcije, no da Europa djelomično ovisi o plinu.
– Pitanje je po kojoj će se cijeni plaćati, doduše, hvala Bogu, Hrvatska ne ovisi toliko o ruskom plinu. To je neviđena pat situacija, radi se sve više pritisaka i sankcija, no pitanje je SWIFT-a, ako će jedna banka ostati oni će preko toga moći plaćati.
Makroekonomist Goran Šaravanja smatra da su sankcije Rusiji jako dobro pogođene, misli da je EU iznenadila cijeli svijet.
– Njemačka se dovoljno ne spominje u raspravama u Hrvatskoj, promijenili su 30 godina obrambene politike. Švicarska više nije neutralna. Tu je i najava da će više od 2% BDP-a godišnje korisiti za obranu. Ključna izjava kancelara Scholza u Bundestagu u subotu je bila da članica ne trebaju gledati kako profitirati od Bruxellesa, nego kako se postaviti da bi Europa bila jača. To je meni najvažnija izjava u govoru, no to će primjerice, utjecati na pregovore oko izmjene fiskalnih pravila. To je bitno i za Hrvatsku, koja s obzirom na političke neizvjesnosti u pravo vrijeme ulazi u eurozonu i u Schengen.
Je li brza reakcija EU-a iznenadila Vladimira Putina?
– Pretpostavljam da jest, iznenadila je sve nas, i sam dužnosnike unutar EU-a. Putinu je uspjelo, što nikom drugom nije uspjelo, da prilično razjedinjenu EU ujedini, a popravi transatlantske odnose. Da promijeni desetljećima dugu politiku Njemačke. Nikakvi bezobrazluci i uvrede Donalda Trumpa nisu mogli Njemački preokrenuti da prihvati 2% BDP-a kao razinu financiranja obrane. Putinova agresija na Ukrajinu to je promijenila preko vikenda. Švedska i Finska, koje nisu članice NATO-a počeli su slati oružje Ukrajincima, da uvjeri Švicarce da zamrznu ruska sredstva u svojim bankama. Europa je u ovaj tjedan dana prepoznala i našla svoju snagu koje se gotovo bila odrekla. S te strane ima efekata koji će biti trajni. To je u prvom redu rezultat sposobnosti Ukrajine i vodstva koje je pokazao predsjednik Zelenskij, najnevjerojatniji heroji 21. stoljeća. Jedan od europskoh lidera, prije 10 dana to nitko nije očekivao. Danas je univerzalni uzor i prvi heroj 21. stoljeća, ističe Vesna Pusić.
Ukrajina je podnijela zahtjev za ulazak u EU.
– Ukrajina treba započeti postupak, to je rekla i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. No, ovo je daleko od gotovog, pitanje je kako će sve završiti. Ako Putin ostvari svoj cilj i postavi nekakvu marionetsku vladu, onda Ukrajina nikada neće postati članica, dodaje Pusić.
Stjepan Čuraj dodaje da će se situacija s Rusijom odraziti na sve, no ističe da Hrvatska ima tek 1% robne razmjene s Rusijom i da oko toga neće biti većih poteškoća. Ipak, ističe da je 20% našeg BDP-a otpada na turizam i da tu treba vidjeti što će biti, poglavito kroz prizmu pada booking-a na njemačkom tržištu.
– Ipak, mi smo poželjna auto destinacija, ljudi se spreme i brzo dođu na more, dodaje.
Sankcije ruskim oligarsima mogu utjecati, to je jedan faktor.
– Ja sam optimist nakon proteklog vikenda. Biračko tijelo u Rusiji će također utjecati. Postupci SAD-a, EU-a i saveznika nitno su povećali cijenu ovoga rata koji je Rusija nametnula Ukrajini.
Stjepan Čuraj kaže da ga nije iznenadilo da je oporba podržala odluku Vlade o potpori Ukrajini.
– Hvala Bogu, ima još dovoljno pametnih glava koje shvaćaju u kakvoj se situaciji nalazimo kao zemlja, kao društvo i kao cijeli svijet. Uspijemo se izdići iz strančarenja. Ne vidim što bi netko politički mogao dobiti da drugačije radi. Kohezija u EU-u se pokazala, ipak je lakše stati zajedno, sve se to puno bolje može razmotriti. Što se tiče sankcija, pratimo EU, a tu je i prihvat izbjeglica.
– Količina mržnje i prijezira koju je pokazao Putin u svojem govoru prema Ukrajincima, ne znam koliko se Rusija može vratiti u svjetski poredak dok je Putin na vlasti. To polako nekima u Rusiji dolazi do glave. Postoje umirovljeni generali koji su pisali protiv rata u Ukrajini. Neki istaknuti oligarsi poput Fridmana i Deripaske su na svojim Twitterima izrazili podršku ubijenom Nemcovu, govorili malo nešto protiv rata. Ukrajina je angažirala Abramoviča da pokuša posredovati, ima nekih znakova, no bojim se da je sve to malo dok god je Putin na vlasti, ističe bivša ministrica vanjskih poslova.
Što se tiče priče oko Sberbanke u Hrvatskoj, imamo oko 70 tisuća deponenata, kaže Čuraj.
– Radi se o banci koja je normalno poslovala, ali zbog svega, počeli su imati reputacijski rizik, počeli su imati problema s likvidnošću. Građanima tu ne bi trebalo biti ništa, postoje dvije solucije. Likvidacija i sanacija. Građanima su osigurani svi depoziti, banka počinje poslovati prema drugom okviru i to je to. Nema nekih problema za građane. Sberbank ima aktivu oko 11,5 milijardi kuna, to je 2,3% tržišta, nije presudno. Želimo izbjeći korištenje Fonda za osiguranje depozita, to je otprilike 3,8 milijardi kuna. Mi ćemo svakako kao članica Europske bankovne unije, ići prema postupku sanacije. Imamo mogućnost, propisi na razini Europske monetarne unije su doneseni.
Dodaje da će se morati gledati novi dobavni pravci za energiju, da se plin može zamijeniti drugim dobavnim pravcima.
– Njemački ministar gospodarstva rekao je da razmatraju produljenje životnog vijeka nuklearki pa i elektrana na ugljen. EU mislim da će napraviti sve da Rusija ne bude toliko važna, da će to biti posljedica toga rata.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
