Hrvatska
Plenković na Pagu: “Otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske”
Predsjednik Vlade Andrej Plenković bio je na svečanosti dodjele oznake “Hrvatski otočni proizvod” za 2020. i 2021. u Gradu Pagu. Istaknuo je da Vlada puno čini za bolji život na otocima te da će to nastaviti raditi. Ističe da otoci imaju svoju priliku u budućnosti, a zahvaljujući zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Premijer Andrej Plenković u gradu Pagu dodijelio je priznanja “Hrvatski otočni proizvod za 2020. i 2021. godinu.
- Ovo je sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva, poljoprivrednih proizvoda, a što je pravi identitet hrvatskih otoka, istaknuo je.
“Otoci među najatraktivnijim destinacijama”
Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba i Zlarin te poluotok Pelješac.
- Bitno je da se čuje koliko ima krasnih hrvatskih otoka, koliko je naša mediteranska i pomorska orijentacija važna, dodaje.
- Otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske, u pogledu turizma među najatraktivnijim su destinacijama. Oni upravo žele domaći proizvod, Hrvatski otočni proizvod. Svu našu tradiciju su nastojali emancipirati na vidljiv način i prepoznatljiv način. Čestitam svima vama koji ćete dobiti ovu oznaku Hrvatskog otočnog proizvoda. Želio bih kazati da smo mi kao Vlada, dijelom nastavili, a dijelom unaprijedili strateški okvir unapređenja života na otocima i zakonski te programski i financijski okvir pružanja potpore otocima, ističe premijer dodajući da su otoci dio Nacionalne strategije razvoja do 2030. godine.
“Zelena i digitalna tranzicija prilika za otoke”
Dodao je da žele i održivo upravljanje resursima te veću dostupnost infrastrukture i javnih usluga.
- Sve teme, da nije bilo korone, bile bi usmjerene na klimatske promjene koje utječu na život na otocima. Važna je zelena te digitalna tranzicija. Upravo digitalna tranzicija je ogromna šansa za ljude na otocima. Otvorili smo tržište rada za digitalne nomade, ali i za naše ljude. Putem internetski platformi može se zapravo raditi iz bilo kojeg dijela svijeta.
Nacionalni plan razvoja otoka od 2021. do 2027., govori Plenković, te se želi unaprijediti dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga.
- Treba jačati uspostavu poticajne poduzetničke infrastrukture. Tu je i zaštita prirode i okoliša te pitanje korištenja obnovljivih izvora energije.
Kaže da će nastaviti činiti sve da ljudi ostanu živjeti na otocima, ističe upravo Pag kao jedan od svjetlijih primjera.
- Želim svima čestitati i reći da ćemo u poljoprivredi, prometu i u regionalnom razvoju činiti dodatne napore da se realizira naša strategija razvoja i da se provede kvalitetno Zakon o otocima i da život na otocima svima u Hrvatskoj bude kvalitetniji.
Spomenuo je da u Hrvatskoj očekuju rast BDP-a veći od 10%, a da je prosječna plaća 7.333 kune.
- Pokazali smo sposobnost, otpornost i agilnost da u ekonomskom smislu stanemo na noge. Ekonomski izazovi dolaze jedni za drugima, kao ovi valovi koronavirusa. Vlada će izaći s paketom mjera s osnovnim ciljem da se ublaži udar na građane, na kućanstva, prvenstveno plina i struja. I to kroz mjere socijalnih transfera, povećanje naknada.
Plenković ide u Novalju te u Zadar
Sastat će se premijer s gradonačelnikom Novalje Ivanom Dabom i županom Ličko-senjske županije Ernestom Petryjem.
Posjet će završiti u Zadru na sastanku sa županom Zadarske županije Božidarom Longinom i gradonačelnikom Grada Zadra Brankom Dukićem.
Uz predsjednika Vlade su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Hrvatska
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.
Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.
HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.
“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.
Koliko će porasti naknade za korisnike?
Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.
HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.
Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.
Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.
Hrvatska
PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?
Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.
Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.
Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.
Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.
Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.
Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.
Hrvatska
PROGNOZA / Za vikend česta magla, na pomolu promjena s kišom i grmljavinom
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Tmurno je diljem unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, magla je vrlo gusta na mjestima u priobalju, kolnici su vlažni i skliski u tim područjima, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Uslijed niskih temperatura moguća je i poledica, stoga je važno brzinu prilagoditi uvjetima na cestama.
U nastavku petka prevladavat će sunčano duž Jadrana, u gorju, dok će u nizinama unutrašnjosti uglavnom ostati tmurnije.
Za vikend se nastavlja stabilno vrijeme.
Subota će također početi maglom i niskim oblacima u unutrašnjosti, sunčanije će biti duž Jadrana i uz Jadran te u gorju, i onda u skladu s tim i toplije.
I tijekom nedjelje će se tmurno zadržavati u nizinama unutrašnjosti, iako lokalno može biti sunčanih razdoblja. No sunčanije će biti na Jadranu te u gorju.
Slično vrijeme nastavlja se i u ponedjeljak, no trebali bi se magla i niski oblaci izdići tijekom prijepodneva, tako da su izgledna sunčana razdoblja i na kontinentu, ne samo na Jadranu.
Potkraj utorka naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice duž Jadrana i izraženijim.
-
Tech4 dana prijeUništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
-
Sport4 dana prijeDjevojčica (12) iz SAD-a dvije godine štedjela da gleda Modrića na SP-u
-
Svijet4 dana prijeČini se da se Louvre raspada
-
Svijet4 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže







