Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

POPIS STANOVNIŠTVA Hrvatska ima 209.000 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika, ali Biograd, Poličnik, Sukošan, Pakoštane i Galovac imaju više stanovnika no 2011.!

Objavljeno

-

Iako prema novom popisu stanovništva sve županije uključujući i Grad Zagreb imaju manje stanovnika nego prije 10 godina, Hrvatska i dalje ima 209 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih građana, piše u nedjelju Večernji list.

Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima najviše 3,888.529 stanovnika, dok je na dan 3. siječnja imala čak 4,097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3,690.623 punoljetna građanina, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća.

Postoji i dugogodišnji problem s postojanjem fiktivnih zdravstvenih osiguranika na koje su demografi već prije upozoravali govoreći da je najvjerojatnije riječ o hrvatskim državljanima, Srbima koji su napustili Hrvatsku, Hrvatima iz BiH, zatim hrvatskim građanima koji su se iselili, a nisu se odjavili te o strancima koji na obali imaju nekretnine. Nitko ne može precizno procijeniti koliko tih zdravstvenih osiguranika koji nisu stanovnici Hrvatske koristi “besplatno” zdravstvo, a koliko je među njima iseljenih i samo formalno prijavljenih na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. No taj bi se problem sada trebao riješiti, osobito nakon uvođenja registra stanovništva, koji ima većina članica EU, i preporuka EU je da ga članice izrade do kraja ove godine.

Iako prvi rezultati popisa stanovništva nisu ostavili razloga za optimizam, ipak valja istaknuti da pored jedinog županijskog središta Čakovca još uvijek ima manjih gradova, ali i velikih i manjih općina koje su povećale broj stanovnika u proteklom desetljeću. To su, među ostalim, Solin, Sveta Nedelja, Dugo Selo, grad Krk i Biograd na Moru.

Od općinama koje su povećale broj stanovnika, to su prije svega velike općine Viškovo kod Rijeke, zatim Podstrana kod Splita te općine na jugu Dalmacije Župa Dubrovačka i Konavle.

Kad je riječ o općinama koje imaju manje od 5000 stanovnika, u plusu su u odnosu na 2011. i općine na zadarskom području Poličnik, Sukošan, Pakoštane, Galovac te općine u blizini Splita – Dugopolje, Bol na otoku Braču, zatim Omišalj i Malinska – Dubašnica na Krku, Bilice u blizini Šibenika, Tar – Vabriga u Istarskoj županiji te Orehovica u Međimurskoj županiji.

Za pozitivan primjer treba svakako istaknuti Vis, najudaljeniji otok od kopna, koji je u proteklom desetljeću izgubio samo sedam stanovnika, zahvaljujući ustrajnoj i sveobuhvatnoj demografskoj politici. I udaljena općina Baška na otoku Krku, koja provodi demografsku politiku, izgubila je samo jednog stanovnika, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Vatrogasna zajednica Zadarske županije obilježila 30 godina osnutka

Objavljeno

-

By

Uoči blagdana svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca, u Polači je svečano obilježena 30. obljetnica utemeljenja Vatrogasne zajednice Zadarske županije i 30 godina osnutka Dobrovoljnog vatrogasnog društva Polača. Uz glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića, svečanosti održanoj na sportskom igralištu OŠ Franka Lisice nazočili su župan Božidar Longin, zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zadarske županije Šime Vicković, županijski vatrogasni zapovjednik Matej Rudić, predsjednik Županijske vatrogasne zajednice Željko Šoša, općinski načelnik Tomislav Prtenjača te brojni drugi uzvanici.

Glavni vatrogasni zapovjednik Tucaković tom je prigodom uručio posebne zahvalnice Hrvatske vatrogasne zajednice i to Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Polača, Vatrogasnoj zajednici Zadarske županije, Marku Bobanoviću, dugogodišnjem zapovjedniku DVD-a Polača te Željku Šoši, dugogodišnjem zapovjedniku JVP Zadar i Vatrogasne zajednice Zadarske županije.

Veseli me da ove godine obilježavamo vaš dan ovdje u Polači, jer upravo su dobrovoljna vatrogasna društva dobar primjer koliko je za obavljanje ovoga posla prije svega potrebno imati srce, kazao je tom prigodom župan Longin.

„Biti spreman raditi posao u kojem ti je život ugrožen dok spašavaš tuđe živote i imovinu, velika je stvar. Svaka profesija ima svoje prednosti i mane, no posao koji vi vatrogasci obavljate bez sumnje je jedan od najtežih i po život najopasnijih. Uz Crveni križ i Hrvatsku gorsku službu spašavanja, operativne snage vatrogastva temeljne su operativne snage u sustavu civilne zaštite i jedne od onih na koje uvijek možemo računati“, ustvrdio je župan dodavši da je uz požare, sve češća njihova borba s prirodnim katastrofama poput poplava koje više nisu toliko rijetke s obzirom na podneblje u kojem živimo, na klimu koja uključuje duga sušna razdoblja, ali i razdoblja s velikim količinama oborina.

„Uspješno obavljanje vatrogasne djelatnosti zahtijeva stalno stručno usavršavanje i uvježbavanje pripadnika vatrogasnih postrojbi. Znam da ste svi vi uspješno prošli potrebna osposobljavanja te da redovito radite na daljnjem stručnom usavršavanju. Osim kadra, za uspješnost vašega posla važna je i tehnička opremljenost. Stoga je dobro znati da je Županijski vatrogasni operativni centar opremljen svim potrebnim, najmodernijim uređajima“, poručio je župan Longin.

Nakon uvodnih obraćanja vatrogasci su izveli pokaznu vježbu u kojoj je sudjelovao i zrakoplov kanader, a domaćini iz DVD-a Polača uručili su tom prigodom posebne spomenice svojim članovima.

Vatrogasna spomenica za 30 godina članstva: Marko Bobanović, Viktor Bobanović, Ivica Bobanović, Radoslav Bobanović, Rajko Bobanović, Mićo Ražnjević, Kuzman Zagorac, Boris Bobanović, Nedjeljko Prtenjača, Milenko Zagorac.

Vatrogasna spomenica za 20 godina članstva: Jurica Bobanović (pok. Šime), Karlo Bobanović, Vinko Kulaš, Denis Bobanović, Zoran Peraić, Matko Bobanović, Emil Peraić, Ivan Prtenjača, Slobodan Prtenjača, Viktor Prtenjača, Davor Prtenjača.

Vatrogasna spomenica za 10 godina članstva: Stipe Prtenjača, Tomislav Prtenjača, Ivan Tuta, Damir Kutija, Šime Kardum, Zvonimir Ražnjević, Jakov Kulaš, Mate Kulaš, Marko Zagorac, Nikola Perković, Dino Čačić, Šime Zagorac, Ante Prtenjača.

Fotografije: Zadarska županija / DVD Polača

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Uručena priznanja Općine Povljana

Objavljeno

-

By

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Povljana održanoj 23. travnja 2024. godine usvojena je Odluka o dodjeli priznanja Općine Povljana. Priznanja su dobili dr. sc. Radomir Jurić za višegodišnja arheološka istraživanja, zaštitu i afirmaciju kulturne baštine Općine Povljana i Mladen Škoda za postignuća i doprinos u boćanju te unaprijeđenje i razvoj sporta i tjelesne kulture Općine Povljana.

Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, u sklopu obilježavanja Dana Općine Povljana, priznanja su im uručili Nikola Škoda, predsjednik Općinskog vijeća i Predrag Rukavina, načelnik Općine Povljana.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANI POVIJESTI NA SVEUČILIŠTU U ZADRU / Pametni mobiteli već su pobijedili novine i televizije, a tek čekamo umjetnu inteligenciju…

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru održani su tradicionalni XVII. Dani povijesti, u organizaciji Udruge studenata povijesti ISHA Zadar i Odjela za povijest Sveučilišta. Kvaliteta manifestacije konstantno se povećava, kao i broj događanja i sudionika, a ove godine na njemu su sudjelovali ogranci ISHA-a iz Osijeka, Pule i Mostara, Klub studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Homo volans”, Društvo studenata povijesti “Ivan Lučić-Lucius”, Klub Studenata Istorije Ostrogorski iz Beograda i Klub istoričara i studenata istorije ,,11. januar“ iz Niša

Ove godine tema je bila “Povijest na filmskoj vrpci” uz radionice o propagandi, razvitku filmske industrije, utjecaju novinskih medija te usporedbi fikcije i realnosti. Uvodno predavanje „Društvo i mediji u posthladnoratovskom svijetu“ održao je doc. dr. sc. Branko Kasalo s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. On je istaknuo kako oni koji koriste informacije više nisu vezani za tradicionalne medije poput novina ili televizije, pa čak niti za neko mjesto i stolno računalo, već preko mobilnih telefona imaju izravan pristup internetu i društvenim mrežama. Zbog promjene načina konzumacije medijskih sadržaja, stari formati gube utjecaj i doseg. Demografskom promjenom te odlaskom starije populacije, koja je bila naslonjena na televiziju i novine, disbalans će bit još veći.

– Posljedica ovih promjena je demokratizacija medijskog prostora. Prije interneta i digitalnih tehnologija monopol na informacije i kontrolu javnog narativa imali su veliki medijski sustavi, koji su proizvodili sadržaj. To postoji i danas no mogućnost ulaska u medijski prostor radikalno se promijenila. Pisanjem blogova, pa čak i komentara na društvenim mrežama, čitatelji zapravo i sami objavljuju medijski sadržaj, što je jedan oblik izdavaštva. Ranije se čitalo i gledalo sadržaje koje je predao urednik s druge strane, sada druga strana oblikuje sadržaj prema reakcijama publike i taj proces postaje dvosmjeran, rekao je Kasalo.

Loše strane su otvaranje prostora za širenje rubnih ideja, čija je paradigma agenda o Zemlji kao ravnoj ploči. Takva ideja u etabliranim medijima prije nije mogla doći do objave. Pozitivan aspekt nove situacije je što će one ideje koje su dobre, ali revolucionarne i radikalne, sada doći do javnog prostora, a ranije bi bile eliminirane.

– Izazov pred nama je informacijsko preopterećenje i kakofonija u javnom prostoru. Ljudi su npr. u 19. stoljeću mjesecima pratili jedan sudski spor u Francuskoj, a sada jedna vijest ne preživi od jutra do večeri. Teško je donijeti listu prioriteta i vidjeti što je relevantno. Također, mediji su nekada bili način okupljanja zajednice, susjedstva, oko jednog ili dva prijemnika i isto toliko programa. Danas algoritam na mobitelu svakome nudi vijesti iz njegovog interesa i mi zapravo živimo jedni pored drugih, rekao je Kasalo.

Neslućene promjene donosi umjetna inteligencija i teško je provjeriti kako će to utjecati na kulturni prostor u kojemu živimo.

U radionici Propaganda raspravljalo se o dječjoj propagandi na filmu, duhanskoj industriji u SAD-u i nacističkoj propagandi na OI 1936. godine, u NDH te propagandi u Srbiji u vrijeme Domovinskog rata. Radionice „Slovo na papiru“ ponudile su razmatranja o narodnom pokretu 1903. u zadarskom tisku, Supilovom Novom listu, katastrofi razarača Ljubljana, Hollywoodu, jugoslavenskim vesternima, japanskom filmu… U usporedbi fikcije i realnosti usporedilo se viđenja Aleksandra Velikog danas i nekada, kostimima u Gladijatoru Ridleya Scotta, Staljinu, Divljem Zapadu, Lady Di… Bogati program zaključen je obilaskom grada i partyjem u Studentskom klubu Božo Lerotić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu