Connect with us

Hrvatska

CRO DEMOSKOP: HDZ i dalje uvjerljivo prvi, na drugom mjestu platforma Možemo!

Objavljeno

-

Novi CRO Demoskop za listopad otkriva kakav je rejting stranaka i političara. Pad rejtinga vidljiv je u redovima svih vodećih oporbenih stranaka, a na tim krilima ponovno raste vladajuća stranka, pokazuje CRO Demoskop koji za RTL donosi Promocija plus.

HDZ i u listopadu bira najviše ispitanika; s gotovo 28 posto rejting te stranke ostaje stabilan, uz blagi rast (27,3 posto podrške su imali u prethodnom mjerenju), donosi RTL.

Na drugoj poziciji, prvi put u 18 godina od kada se provodi ovo istraživanje, nije SDP nego platforma MOŽEMO! s 17,1 posto.

Raskoljeni SDP je, uz pad potpore, treći s 16,1 posto. Podsjećamo, u rujnu su imali podršku 17,9 posto ispitanika.

Pad rejtinga u odnosu na rujan (17,2 posto) bilježi i MOŽEMO!, koji se ozbiljno poskliznuo na kadroviranju u Holdingu, i SDP čiji se i Klub u Saboru raspao pa su i tamo treća opcija. Napomena da se to dogodilo u petak, a istraživanje je završeno u četvrtak prije službenih izbacivanja.

Oporbena stranka u kojoj nema potresa – MOST još je u rujnu istisnuo Domovinski pokret s četvrte pozicije koju ima i sada, ali u odnosu na prošli mjesec (7,7 posto) rejting je nešto niži – 6,7 posto. Domovinskom pokretu, koji je jučer i formalno dobio novog predsjednika Ivana Penavu, potpora je i dalje niska – 3,7 posto. U rujnu je ona iznosila 3,8 posto. Svi ostali su i od toga daleko, od HSS-a (1,3 posto).

Pa s istim rejtingom slijede Centar, Fokus, Živi zid…

Još niže su svi ostali: IDS (listopad 1,1 posto – rujan 1,0 posto), HNS (listopad 1,1 posto – rujan 0,79 posto), pa tek onda Suverenisti koji su se prošlog vikenda okrupnili i u čije je redove došao Miroslav Škoro. Velikim očekivanjima unatoč potpora im je 1 posto. Mjesec prije bili su na 0,70 posto. Potresi i izbacivanja u oporbenim redovima povećali su udio neodlučnih na vidimo više od 16 posto. Podsjećamo, prošli mjesec neodlučnih je bilo 13,7 posto.

Najpozitivniji političari

Na ljestvici najpozitivnijih političara vrh i dalje drži predsjednik Republike Zoran Milanović. S gotovo 22 posto povećao je prednost na vrhu u odnosu na rujan (18,7 posto).

Rast, ali blaži, bilježi i predsjednik Vlade; Andrej Plenković najpozitivniji je za gotovo 18 posto ispitanika. Mjesec prije, to je smatralo 16,4 posto ispitanika. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ostaje treći, ali treći mjesec za redom potpora mu pada (listopad 9,9 posto – rujan 12,8 posto). Uslijed prozivki bivših članova Holdinga koje je i postavio bez javnog natječaja do odlaska i ravnatelja i Upravnog vijeća bolnice Srebrnjak, u listopadu je Tomaševićev rejting, dakle, ispod deset posto.

Svi ostali su daleko: od ministra financija Zdravka Marića (listopad 2,1 posto – rujan 2,5 posto) koji je četvrti, preko Bože Petrova (listopad 1,3 posto – rujan 0,9 posto) i Vilija Beroša (listopad 1,0 posto – rujan 0,9 posto). Sa slabim rejtingom, ali u top deset ušla je Karolina Vidović Krišto (listopad 0,8 posto – rujan 0,55 posto).

Tek nakon toga je novi šef Domovinskog pokreta Ivan Penava (listopad 0,7 posto – rujan 0,3 posto). Isti je rejting i Peđe Grbina (listopad 0,7 posto – rujan 2,19 posto), predsjednika stranke koja se raspada i Sandre Benčić (listopad 0,7 posto – rujan 0,6 posto), saborske zastupnice platforme MOŽEMO!.

I dalje je najviše građana koji poručuju da je najpozitivniji političar – NITKO (22, 6 posto). Prošli mjesec to je mislilo 21,6 posto ispitanika.

Najnegativniji političari

Isti, vodeći dvojac političara u zemlji, ali s obrnutim redoslijedom na vrhu je i neprestižne ljestvice. Iako s nešto nižim negativnim doživljajem premijer Plenković ostaje najnegativac u zemlji; stav je to gotovo četvrtine ispitanika (listopad 23,6 posto – rujan 24,2 posto).

Predsjednik Milanović ostaje drugi izbor, uz značajniji pad negativnog doživljaja (listopad 11,9 posto – rujan 14,1 posto). Peđa Grbin (listopad 4,8 posto – rujan 2,1 posto) udvostručio je negativni doživljaj i skočio na treće mjesto.

Slijede predsjednik Sabora Jandroković (listopad 4,6 posto – rujan 2,7 posto), pa i dalje potpredsjednik Sabora Miroslav Škoro (listopad 4,3 posto – rujan 6,4 posto), a onda i ministar zdravstva Vili Beroš (listopad 2,8 posto – rujan 1,6 posto), pa Milorad Pupovac (listopad 2,5 posto – rujan 2,7 posto).

U top deset najnegativaca još su i Zlatko Hasanbegović (listopad 1,6 posto – rujan 2,1 posto) i Hrvoje Zekanović (listopad 1,6 posto – rujan 0,7 posto), a da su negativni svi političari misli gotovo 12 posto građana. Prošli mjesec to je mislilo skoro 13 posto ispitanika.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Dolazimo i do ocjena Ureda Predsjednika, Vlade i Sabora gdje je, prilično neočekivanom, ali kod svih vidljiv – rast. Pantovčak je podebljao trojku iz rujna (3,09) i približio se vrlo dobrom (3,21). Dobar tri (2,51) u listopadu imaju i Banski dvori, u rujnu to je bilo 2,44, a iako je prosječna ocjena nešto viša parlamentu je ostao dovoljan (dva). Mjesec prije to je iznosilo 2,15.

Smjer kretanja zemlje

Završavamo sa smjerom kretanja zemlje kojeg još više građana smatra pogrešnim – gotovo 63 posto. Mjesec dana prije bilo ih je 62 posto. Optimističnih je slično kao i u rujnu, 23 posto, s tim da je među njima najviše glasača vladajućeg HDZ-a.

NAPOMENA: Istraživanje je provedeno od 4. do 7. listopada 2021. godine na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je zemlja u koju bi Hrvati najradije selili. Analitičar: “To ne čudi. Više je razloga”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Otkako je 2013. godine primljena u Europsku uniju, iz Hrvatske je iselilo više od 400 tisuća ljudi. Velika većina njih iselila je iz ekonomskih razloga, zbog kvalitentijih i bolje plaćenih poslova te uvjeta rada.

Uz Njemačku i Austriju, zemlje u koje su Hrvati najviše iseljavali i prije ulaska u EU i na europsko tržište rada, privlačnom zemljom za život i rad postala je i Irska.

Trend iseljavanja iz Hrvatske vjerojatno neće jenjavati još neko vrijeme. U međuvremenu je otpočeo i trend useljavanja u Hrvatsku s masovnijim dolaskom ekonomskih migranata iz azijskih zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, Filipina… Godina 2022. bila je prva u kojoj je zabilježen pozitivan migracijski saldo jer je u Hrvatsku uselilo više ljudi, nego što je iselilo.

Hrvati bi najradije u Austriju

Američki poslovni portal Remitly svojedobno je objavio kartu najpopularnijih zemalja za Europljane koji žele seliti u inozemstvo, a na temelju Googleovih podataka o najčešće unošenim pojmovima prilikom pretraživanja vezanih uz posao i preseljenje.

Prema tim podacima, Hrvati ne bi išli daleko trbuhom za kruhom – najradije bi u Austriju. Austrija je najpoželjnija i Slovencima. Za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedoniju nema podataka.

Remitly.com

“Tamo možemo i u dnevne migracije”

Komentirajući nam taj podatak, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da pri tom odabiru važnu ulogu igra geografski faktor.

“Austrija, posebno Beč, ali i drugi gradovi, tradicionalno su proglašavani najboljim mjestima za život. U gradovima poput Beča, Salzburga, Klagenfurta i Graza nudi se puno radnih mjesta, a blizu su nam. Austrija omogućava i dnevne migracije jer iz sjevernih dijelova Hrvatske do Austrije treba tek sat-dva vožnje. Osim toga, Austrija je u smislu konkurentnosti i kvalitete života jedna od vodećih zemalja u svijetu, en samo u Europi. Privlačnost Austrije Hrvatima ima, osim geografskih i ekonomskih i svoje kulturološke i povijesne razloge”, smatra Novotny.

Njemačka najpopularnija, sjevernjaci bi na jug

Inače, Njemačka je očekivano najpopularnija zemlja za preseljenje, kao što je i očekivano da je njena popularnost najveća u zemljama istočne Europe i Balkana – Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj. Doduše, Njemačka je prvi izbor i Švicarcima koji bi, ako baš moraju sići stepenicu niže sa svog životnog standarda, odabrali zemlju koja im je po tome najsličnija. Također, Nijemcima, Austrijancima i Talijanima prvi izbor je Švicarska.

Francuzima, Belgijancima, Ircima i Britancima prvi izbor za preseljenje je bogata prekomorska Kanada. S druge strane, stanovnicima bogatih zemalja hladnog sjevera – Nizozemske, Švedske i Finske prvi izbor je na toplom jugu – Španjolska.

“Kod njih je standard visok pa je njihov izbor uvjetovan klimatskim razlozima”, napominje Novotny.

Velika Britanija nije omiljeno mjesto

Zanimljivo je da niti u jednoj europskoj zemlji prvi izbor za preseljenje nije Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ono tradicionalno “usisava” mnogo useljenika. Razlog tomu Novotny dijelom vidi u britanskim posebnostima poput vožnje lijevom stranom i drugačijeg stila života, ali i u klimi koja mnogima ne odgovara.

“Troškovi života vrlo su visoki i čitav je niz razloga zašto Velika Britanija nije baš omiljeno mjesto za život. Mislim da je brexit tek manjim dijelom razlog tomu”, kazao je Novotny.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu