Do 15. veljače traje javni poziv APN-a zainteresiranim građanima koji svoje nekretnine žele staviti u funkciju priuštivog najma.

Riječ je o modelu koji dosad nije postojao na hrvatskom tržištu, pa su i očekivanja oprezna, poručuju iz sektora nekretnina.

Lana Mihaljinec Knežević iz Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori kazala je za HRT da je temeljna ideja programa ubrzati dolazak stanova za najam na tržište.

“Ne možemo ništa projicirati jer ovakav program još nije postojao u Hrvatskoj. Razumijemo namjeru da se pokuša što brže doći do stanova za najam jer je u bazi gotovo svih programa priuštivog stanovanja upravo iznajmljivanje”, navela je.

“Ljudi su uglavnom prošle godine još kalkulirali”

Velik broj praznih nekretnina često se spominje kao potencijalni rezervoar za povećanje ponude i moguće smanjenje cijena.

“To bi trebao biti krajnji cilj, ali trebamo vidjeti u kojim su dijelovima Hrvatske te nekretnine koje će doći na tržište i koliko će ih biti. Ako će to biti na područjima gdje nema ekonomske aktivnosti i radnih mjesta, naravno da neće biti puno utjecaja”, naglasila je.

Na ponašanje vlasnika stanova utjecale su i porezne promjene. Mnogi su procjenjivali isplativost različitih modela korištenja nekretnina, a zabilježen je i određeni pomak prema dugoročnom najmu.

“Ljudi su uglavnom prošle godine još kalkulirali. Računali su što im je isplativije. Vidjeli smo lagani porast interesa za dugoročnim iznajmljivanjem. Mislim da ljudi počinju shvaćati da to može biti kvalitetan način za ostvarenje dodatnog prihoda, a postoje i načini pravne zaštite”, ustvrdila je Mihaljinec Knežević.

Smatra da se brojni vlasnici još uvijek boje iznajmljivanja zbog pravnih rizika.

“Nedostaje nam kvalitetnih novih nekretnina”

Unatoč pomacima, odnos ponude i potražnje zasad se bitno ne mijenja. Očekivani snažniji pad cijena nije na vidiku. “Zasad ništa značajno što bi dovelo do onog krajnjeg cilja, a to je da drastično padnu cijene. Nažalost, to ne očekujemo. Manjak ponude na tržištu i dalje je kroničan problem”, napomenula je Mihaljinec Knežević.

“Ne gradi se dovoljno nekretnina koje bi svi htjeli kupiti, a to bi bila novogradnja po, ako ne priuštivim, onda barem prosječnim cijenama. Nedostaje nam kvalitetnih novih nekretnina na područjima koja su na moru, a u Zagrebu uvijek nedostaje nekretnina”, nastavila je.

Ograničena novogradnja dodatno održava visoke cijene.

“Fond rabljenih nekretnina doslovno je potrošen. Mnoge bolje su se prodale nakon covida kada je tržište bilo vrlo aktivno i to je fond koji se ne obnavlja. Tu više nema dovoljno kvalitetnih nekretnina, a mnogi vlasnici i dalje ne razumiju da se situacija promijenila, da je sve manje onih koji si mogu priuštiti nekretnine po tako visokim cijenama, a još uvijek ih ne spuštaju”, upozorila je.

“Cijena nekretnine mora odražavati karakteristike”

Sve češće spominjani pad prometa na tržištu povezuje se s raskorakom između očekivanja prodavatelja i mogućnosti kupaca.

“Kupci su neskloni kupovati nekretnine po nerealno visokim cijenama. Cijena nekretnine mora odražavati karakteristike, a jedan od najčešćih problema je što se vlasnici uspoređuju s novogradnjom. Vidimo dugi niz mjeseci da se ono što se nerealno procjenjuje ne prodaje”, kazala je Mihaljinec Knežević.

Dodala je kako tek treba vidjeti kako će novo zakonodavstvo i porezne promjene tijekom 2026. godine utjecati na daljnji razvoj tržišta nekretnina.