Hrvatska
POPIS STANOVNIŠTVA 2021. Morate li popisivača pustiti u stan? Evo što sve morate znati…
Postoje li u stanu kanalizacijske cijevi, imate li zahod, posjedujete li barem jedno grlo stoke ili 10 komada peradi… To su neka od pitanja na koja će građani morati odgovoriti kad će se popisivati stanovništvo.
Na neke od njih već je bilo primjedbe, no Državni zavod za statistiku sve je odbacio. Kažu kako je popis stručno i profesionalno pripremljen. Za popis je već spremno 9500 popisivača, kontrolora, instruktora, članova popisnih povjerenstava…
Popis stanovništva, kućanstva i stanova 2021., kako mu je službeno ime, ovaj put ima novost. Podatke građani mogu upisivati i samostalno, od 13. do 26. rujna, preko sustava e-Građani. To je prva faza. Zatim slijedi druga, kada na teren izlaze popisivači, piše Dnevnik.hr.
“Od 27. rujna do 17. listopada 2021., popisivači popisuju s pomoću elektroničkih uređaja sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale te obavljaju kontrolu podataka prikupljenih samostalnim popisivanjem (preuzimaju kontrolnu šifru od kućanstava koja su se popisala kroz sustav e-građani), stoji na službenim stranicama Popisa.
Kako se sam upisati?
Na web stranici popisa potrebno je kliknuti link za samopopisivanje koja vodi na sustav e-Građani. Nakon autentifikacije, odabiranja vjerodajnice i registriranja, građani mogu ispuniti upitnik.
“Nakon zaključavanja i slanja popisnice e-ispitanik dobit će jedinstvenu šifru (kod) generiranu u trenutku predaje popisnice, koja služi kao dokaz o uspješnoj predaji popisnice i koju će e-ispitanik dati popisivaču na terenskom popisivanju. Jedinstvena šifra potrebna je zbog kontrole obuhvata popisivanja”, kažu u DZS-u. Važno je paziti da se unesu točni podaci.
Moram li ispuniti sve odjednom? I što ako pogriješim?
Ako osoba ne stigne ispuniti sve odjednom, moguće je spremiti unesene podatke te nastaviti poslije. Nedovršenom upitniku moguće je pristupiti sve dok traje faza samopopisivanja. Jednom kad osoba ispuni i pošalje upitnik, a zauzvrat dobije jedinstveni kod, više nije moguće unijeti promjene.
Mora li se svaka u obitelji posebno upisivati?
Jedna osoba iz kućanstva u sustavu e-Građani popisuje stan, kućanstvo i sve osobe u stanu. Osoba iz kućanstva koja popisivanju pristupi s pomoću svoje vjerodajnice, postaje referentna osoba te je dužna popisati sve članove kućanstva. Ako se popiše samo jedna osoba iz kućanstva, a ne i ostatak, riječ je o davanju nepotpunih podataka.
Mogu li putem e-Građana popisati roditelje koji ne žive sa mnom?
Ne. Sustav e-Građani automatski prepoznaje osobu koja se prijavila u sustav s pomoću vjerodajnice te je postavlja kao referentnu osobu. Svoje roditelje možete popisati tako da pristupite sustavu e-Građani te se prijavite s pomoću vjerodajnice svoje majke ili oca te popišete njih, njihovo kućanstvo i stan.
Dolaze li popisivači u kod onih koji su se sami upisali?
27. rujna popisivači izlaze na teren i podatke prikupljaju sve do 27. listopada. Obilaze sve kućanstva, uključujući adrese onih koja su se sami popisali, kako bi od njih preuzeo jedinstvenu šifru (kod).
Što ako me nema kod kuće kad dođu?
Ako popisivač nikoga ne zatekne kod kuće, ostavit će pisanu obavijest i dogovoriti termin popisivanja.
Ako se kućanstvo samostalno popisalo i većinu će vremena biti odsutno, jedinstvenu šifru (kod) moguće je zapisati na papir i zalijepiti na vrata kako bi je popisivač mogao preuzeti. Također možete zamoliti susjeda koji očekuje popisivača da preda popisivaču jedinstvenu šifru od samopopisivanja.
Moram li pokazati neke dokumente?
Popis se temelji na izjavi. Popisivač ne smije tražiti osobne dokumente od građana.
Bojim se korone, trebam li popisivače pustiti u stan?
Osoba koju se popisuje nije dužna pustiti popisivača u stan. Popisivač ne treba inzistirati na ulasku u stan te se kućanstvo u tom slučaju može popisati na hodniku ili ispred kuće.
Što je referentni datum?
U DZS-u napominju da se gleda stanje od 31. kolovoza 2021. u 24 sata To je tzv. referentni datum popisa 2021.
“Ta se vrlo kratka vremenska točka zove referentni trenutak Popisa. Taj trenutak nužno je odrediti zbog promjena koje se događaju u jedinicama koje se popisuju”, napominju.
Za što se koriste podaci?
Cilj popisa je utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima, kao i o obilježjima kućanstava i stanova.
Mogu li se podaci zlorabiti?
Prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.), svi podaci prikupljeni ovim istraživanjem tajni su i upotrebljavat će se isključivo za statističke svrhe, piše Dnevnik.hr.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




