Hrvatska
Nova školska godina počinje uživo i s blažim epidemiološkim mjerama
Nova školska 2021./2022. godina počet će u Hrvatskoj nastavom uživo za oko 313 tisuća učenika osnovnih i 143.200 učenika srednjih škola i s blažim epidemiološkim mjerama protiv epidemije covida-19 u odnosu na prethodnu školsku godinu, te uz besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce.
Blaže epidemiološke mjere odnose se i na predškolske ustanove, a o svim tim mjerama uoči ponedjeljka, 6. rujna, kada će početi nova školske godine, izvijestilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja na svojim mrežnim stranicama.
Uz ostalo dopušta se druženje i fizički kontakt djece i učenika različitih skupina i razreda, posebice u dječjim vrtićima pri izvođenju kraćih programa s djecom predškolske dobi, te u školama tijekom izvođenja izborne nastave.
Spomenuta mjera odnosi se i na nastavu stranih jezika, fakultativnu nastavu, dodatnu i dopunsku nastavu, programe produženoga boravka i produženoga stručnog postupka, nastavu jezika i kulture nacionalnih manjina po Modelu C, pripremnu i dopunsku nastavu hrvatskoga jezika za djecu koja ne znaju ili nedovoljno znaju hrvatski jezik i slično.
Bit će dopušteno i seljenje učenika iz razreda u razred kada to zahtijeva nastavni proces, poput nastave u kabinetima, vježbaonicama, informatičkim učionicama, praktikumima za praktičnu nastavu, kao i treninzi djece i učenika u školskim dvoranama i treninzi školskih sportskih klubova u školskim dvoranama u kojima sudjeluju učenici različitih razreda, a dopušteni će biti i treninzi sportskih klubova u školskim dvoranama i za manje uzraste.
Bez mjerenja temperature na ulazu, maske tek ako razmak nije dovoljan
Školskom osoblju i učenicima neće se mjeriti temperatura na ulazu već će je oni mjeriti kod kuće, a ako će im temperatura biti povišena, trebat će ostati kod kuće dok se ne izliječe.
Posjetitelji koji sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima, kao što su priredbe i slično, morat će imati covid-potvrde. Bit će dopušteni i roditeljski sastanci uživo i informacije roditeljima.
Također, učenička praksa kod poslodavaca održavat će se bez ograničenja po mjerama koje vrijede za djelatnost i instituciju u kojoj učenik obavlja praksu, a i studentska praksa bit će delimitirana.
Maske nisu obvezne za učenike od prvoga do četvrtog razreda osnovne škole, kao i za učenike viših razreda osnovne škole (od 5.do 8. razreda) ako u učionicama postoji razmak od metar i pol, te za srednjoškolce ako je u učionicama osiguran razmak od dva metra.
Ako se ti uvjeti neće moći ostvariti, maske će biti obvezne za učenike viših razreda osnovne škole i za srednjoškolce.
Osim toga, lokalni stožeri mogu, na temelju povoljne epidemiološke situacije, ukinuti obvezu nošenja maske za pojedinu školu, grupu škola ili područje.
Prema posljednjim raspoloživim podacima, cijepljeno je gotovo 58 posto djelatnika u školama, dok postotak cijepljenih u gimnazijama doseže gotovo 60 posto.
Novosti – nacionalni ispiti, probna matura
Nova školska godina donosi i dvije nove aktivnosti koje će provesti Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja – NCCVO. Riječ je o nacionalnim ispitima i probnoj maturi.
Nacionalne ispite tako će provesti NCVVO u 80 osnovnih škola u Hrvatskoj za učenike petih i osmih razreda radi vrednovanja, a bit će objavljeni 15. ožujka iduće godine. Uz ispite bit će objavljene i detaljne upute za njihovu provedbu. Ispiti će biti provedeni kao dio nastavnoga procesa te će se provoditi do 15. travnja 2022., a očekuje se da će se većina odgojno-obrazovnih ishoda predviđenih kurikulumom za završni razred do tada obraditi.
Tijekom provedbe probnih ispita, nastavnici će ocijeniti ispite te unijeti rezultate svojih učenika u online sustav koji će pripremiti NCVVO.
Nakon provedbe probnih ispita, učenici i nastavnici će ispunjavati online upitnike u kojima će moći izraziti svoje mišljenje o provedenim probnim ispitima i načinu provedbe.
Preporuke – nastava “licem u lice”
Uz početak nove školske godine mjerodavno ministarstvo objavilo je i upute i preporuke u kojima je, među ostalim, istaknuto da je, bez obzira na to što smo još suočeni s epidemijom bolesti covid-19, ukinut niz mjera te u ovom trenutku nema zapreka da se odgojno-obrazovni rad u dječjim vrtićima i školskim ustanovama ne izvodi neposredno, tj. licem u lice.
Jer, kako je navedeno, povratak u dječje vrtiće i škole ključan je za odgoj i obrazovanje djece i učenika, a posebice za njihov emocionalni, kognitivni, socijalni i profesionalni razvoj. Osobito je važan za djecu i učenike u riziku te djecu i učenike iz ranjivih skupina. To je primarni razlog zbog kojega je nužno osigurati da se sva djeca vrate u dječje vrtiće, a učenici u škole.
U dokumentu se predlažu modeli i nude preporuke za odgojno-obrazovni rad i izvođenje nastave u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj u pedagoškoj/školskoj godini 2021./2022. u uvjetima povezanima s bolesti covid -19.
Istaknuto je kako, unatoč navedenom, i dalje treba voditi računa o epidemiološkoj situaciji i mjerama kojih se treba pridržavati.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




