Connect with us

Hrvatska

AccuWeather objavio veliku prognozu za jesen. Evo što čeka Hrvatsku!

Objavljeno

-

Ljeto je u Europu donijelo katastrofalne krajnosti. Dijelovi sjeverne i središnje Europe suočeni su sa smrtonosnim i povijesnim poplavama. Opasne vrućine i razorni požari ostavili su traga u jugoistočnoj Europi.

Članovi AccuWeatherovog međunarodnog tima za dugoročno prognoziranje Tyler Roys i Alan Reppert kažu da će obrazac La Niña koji se razvija na Pacifiku, a koji će utjecati na vremenske uvjete u cijelom svijetu, biti pokretačka snaga za cijelu jesen. Sezona službeno počinje jesenskim ekvinocijem 22. rujna.

Olakšanje od olujnog vremena u srednjoj Europi

Kako se uzorak La Niña pojačava diljem Europe tijekom rujna, listopada i studenog, olujni trag koji je dominirao sjevernim dijelom kontinenta postupno će se pomicati prema jugu.

To će biti olakšanje za dijelove Njemačke, Belgije, Nizozemske, Luksemburga i sjeveroistočne Francuske, gdje su obilne oborine izazvale povijesne poplave tijekom srpnja. Sušniji uzorak koji se očekuje u jesenskim mjesecima bit će povoljan za područja koja se još oporavljaju od poplava.

Temperature će u cijeloj regiji također biti gotovo normalne tijekom jeseni jer će ovo biti jedan od dva dijela kontinenta u kojima se tijekom jesenskih mjeseci ne očekuju toplinski valovi, rekao je Roys. Normalno visoke temperature tipično se kreću od 21 do 23 Celzijeva stupnja u ranu jesen do 4 do 8 Celzijevih stupnjeva u kasnu jesen, piše AccuWeather, prenosi Index.

Zapadna Europa zabrinuta zbog oluja

Prije nego što se olujni obrazac u potpunosti prebaci na jug u jesen, on će se zadržati iznad Irske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Unatoč rekordnoj sezoni uragana 2020., ni jedna od tropskih oluja nije preživjela put sjevernim Atlantskim oceanom, a svi su se sustavi raspršili prije nego što su stigli u Europu. Prognostičari AccuWeathera upozoravaju da bi ova godina mogla biti drugačija.

S temperaturom površine mora za oko 2-5 Celzijevih stupnjeva iznad normale stvara se dovoljno energije za održavanje tropskih obilježja koja se kreću kroz regiju, rekao je Reppert.

“Zato se očekuje da će jedan do tri tropska udara doći u Europu u narednim mjesecima”, rekao je Roys, dodajući da bi tropske oluje mogle preživjeti putovanje preko Atlantika i doći do kontinenta.

Tijekom prve polovine jeseni najvjerojatnije će doći do tropskog sustava u regiji Irske, Sjeverne Irske, Škotske, Walesa i sjeverne Engleske. No, kako će se olujni trag pomicati prema jugu do kraja listopada i studenog, ta će se prijetnja također prebaciti na jug, u sjeverozapadnu Španjolsku i Portugal.

Tropi neće biti jedini izvor olujnog vremena diljem zapadne Europe na jesen.

La Niñin uzorak koji se pojačava tijekom jeseni i zadržava tijekom zime mogao bi donijeti sezonu olujnih vjetrova sličnu 2020.-2021. u zapadnoj Europi. Broj olujnih vjetrova tijekom prošlogodišnje sezone pao je ispod normalnog, a prognostičari AccuWeathera očekuju isto ove godine. Područja koja će vjerojatno biti pogođena olujnim vjetrovima premjestit će se iz sjeverozapadne Europe u jugozapadnu Europu kako će sezona odmicati.

Olujno vrijeme pomoći će u održavanju temperature u cijeloj regiji. Sveukupno, očekuje se da će temperature tijekom jeseni biti oko normalnih, bez toplinskih valova, objasnio je Roys.

AccuWeather

Opasnost od poplava u Srednjoj Europi

Vremenski obrazac s olujom u zapadnoj Europi može dovesti do razvoja odsječenih područja s niskim tlakom, rekao je Roys. To bi moglo dovesti do snažnih oluja diljem južne Europe.

Razvoj ovih oluja u južnim područjima također može dovesti do razvoja medicanea. Medicane nastaje kada se netropska oluja hrani toplim vodama Mediterana i razvija karakteristike tropske oluje. Iako su kratkotrajni, u mediteransku regiju mogu donijeti obilne oborine i lokalno snažne udare vjetra.

Sredinom kolovoza temperature površine mora u istočnom Mediteranu su bile za 3-4 stupnja iznad normalne, objasnio je Reppert. Periodi obilnih oborina mogu se proširiti i na jug Italije i na Balkan, osobito krajem listopada i studenog.

Predviđa se da će se gotovo normalne temperature koje su se zadržale diljem Španjolske tijekom ljetnih mjeseci nastaviti i tijekom jeseni. Prema Roysu, Španjolska obično doživi više olujnih nevremena krajem listopada i u studenom, a ni ova godina neće biti iznimka. Kako će se oluje često kretati po cijeloj zemlji, rizik od poplava bit će sve veći.

Ljetna toplina na istoku

Tema u većem dijelu Europe ove jeseni bit će temperature iznad normalnih, a istočni dijelovi kontinenta bit će područje u kojem će vrućine potrajati i nakon ljeta, piše AccuWeather.

Uvjeti od Švedske do sjeverne Ukrajine i zapadne Rusije bit će topli kroz veći dio rujna, listopada i studenog. Temperature će ostati iznad normalnih.

Najviša prosječna temperatura u istočnoj Europi iznosi oko 18-21 Celzijev stupanj početkom rujna, a zatim pada na oko 0 stupnjeva do kraja studenog. Na Balkanu i u Grčkoj normalne temperature padaju s 29-32 stupnja na 16-21 stupanj u istom razdoblju.

Intenzivna ljetna vrućina na Balkanu
Očekuje se da će se intenzivnija ljetna vrućina zadržati u južnoj Italiji i na Balkanu, posebno na početku jeseni, rekao je Reppert. Jezgra topline zadržat će se na Balkanu i u Grčkoj, gdje će biti mogući toplinski valovi, uglavnom tijekom prve polovice jeseni.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) definira toplinski val kao razdoblje od pet ili više dana s prosječnim temperaturama za najmanje 5 stupnjeva Celzijevih iznad normale. Vrući i suhi uvjeti početkom sezone omogućit će da se šumski požari koji su harali selima po dijelovima Balkanskog poluotoka nastave do jeseni.

Oluje s Mediterana mogu povremeno donijeti kratka olakšanja od vrućine, kažu meteorolozi. Krajem listopada i početkom studenog očekuju se veće količine oborine.

“Burna prijetnja od poplava proširit će se iz Italije na Balkan, posebno u studenom”, rekao je Roys, dodajući da obilne oborine također mogu dovesti do klizišta.

“Kiše mogu donijeti i grmljavinu. Lokalizirana tuča ne može se u potpunosti isključiti”, zaključuje.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu