Connect with us

Hrvatska

AccuWeather objavio veliku prognozu za jesen. Evo što čeka Hrvatsku!

Objavljeno

-

Ljeto je u Europu donijelo katastrofalne krajnosti. Dijelovi sjeverne i središnje Europe suočeni su sa smrtonosnim i povijesnim poplavama. Opasne vrućine i razorni požari ostavili su traga u jugoistočnoj Europi.

Članovi AccuWeatherovog međunarodnog tima za dugoročno prognoziranje Tyler Roys i Alan Reppert kažu da će obrazac La Niña koji se razvija na Pacifiku, a koji će utjecati na vremenske uvjete u cijelom svijetu, biti pokretačka snaga za cijelu jesen. Sezona službeno počinje jesenskim ekvinocijem 22. rujna.

Olakšanje od olujnog vremena u srednjoj Europi

Kako se uzorak La Niña pojačava diljem Europe tijekom rujna, listopada i studenog, olujni trag koji je dominirao sjevernim dijelom kontinenta postupno će se pomicati prema jugu.

To će biti olakšanje za dijelove Njemačke, Belgije, Nizozemske, Luksemburga i sjeveroistočne Francuske, gdje su obilne oborine izazvale povijesne poplave tijekom srpnja. Sušniji uzorak koji se očekuje u jesenskim mjesecima bit će povoljan za područja koja se još oporavljaju od poplava.

Temperature će u cijeloj regiji također biti gotovo normalne tijekom jeseni jer će ovo biti jedan od dva dijela kontinenta u kojima se tijekom jesenskih mjeseci ne očekuju toplinski valovi, rekao je Roys. Normalno visoke temperature tipično se kreću od 21 do 23 Celzijeva stupnja u ranu jesen do 4 do 8 Celzijevih stupnjeva u kasnu jesen, piše AccuWeather, prenosi Index.

Zapadna Europa zabrinuta zbog oluja

Prije nego što se olujni obrazac u potpunosti prebaci na jug u jesen, on će se zadržati iznad Irske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Unatoč rekordnoj sezoni uragana 2020., ni jedna od tropskih oluja nije preživjela put sjevernim Atlantskim oceanom, a svi su se sustavi raspršili prije nego što su stigli u Europu. Prognostičari AccuWeathera upozoravaju da bi ova godina mogla biti drugačija.

S temperaturom površine mora za oko 2-5 Celzijevih stupnjeva iznad normale stvara se dovoljno energije za održavanje tropskih obilježja koja se kreću kroz regiju, rekao je Reppert.

“Zato se očekuje da će jedan do tri tropska udara doći u Europu u narednim mjesecima”, rekao je Roys, dodajući da bi tropske oluje mogle preživjeti putovanje preko Atlantika i doći do kontinenta.

Tijekom prve polovine jeseni najvjerojatnije će doći do tropskog sustava u regiji Irske, Sjeverne Irske, Škotske, Walesa i sjeverne Engleske. No, kako će se olujni trag pomicati prema jugu do kraja listopada i studenog, ta će se prijetnja također prebaciti na jug, u sjeverozapadnu Španjolsku i Portugal.

Tropi neće biti jedini izvor olujnog vremena diljem zapadne Europe na jesen.

La Niñin uzorak koji se pojačava tijekom jeseni i zadržava tijekom zime mogao bi donijeti sezonu olujnih vjetrova sličnu 2020.-2021. u zapadnoj Europi. Broj olujnih vjetrova tijekom prošlogodišnje sezone pao je ispod normalnog, a prognostičari AccuWeathera očekuju isto ove godine. Područja koja će vjerojatno biti pogođena olujnim vjetrovima premjestit će se iz sjeverozapadne Europe u jugozapadnu Europu kako će sezona odmicati.

Olujno vrijeme pomoći će u održavanju temperature u cijeloj regiji. Sveukupno, očekuje se da će temperature tijekom jeseni biti oko normalnih, bez toplinskih valova, objasnio je Roys.

AccuWeather

Opasnost od poplava u Srednjoj Europi

Vremenski obrazac s olujom u zapadnoj Europi može dovesti do razvoja odsječenih područja s niskim tlakom, rekao je Roys. To bi moglo dovesti do snažnih oluja diljem južne Europe.

Razvoj ovih oluja u južnim područjima također može dovesti do razvoja medicanea. Medicane nastaje kada se netropska oluja hrani toplim vodama Mediterana i razvija karakteristike tropske oluje. Iako su kratkotrajni, u mediteransku regiju mogu donijeti obilne oborine i lokalno snažne udare vjetra.

Sredinom kolovoza temperature površine mora u istočnom Mediteranu su bile za 3-4 stupnja iznad normalne, objasnio je Reppert. Periodi obilnih oborina mogu se proširiti i na jug Italije i na Balkan, osobito krajem listopada i studenog.

Predviđa se da će se gotovo normalne temperature koje su se zadržale diljem Španjolske tijekom ljetnih mjeseci nastaviti i tijekom jeseni. Prema Roysu, Španjolska obično doživi više olujnih nevremena krajem listopada i u studenom, a ni ova godina neće biti iznimka. Kako će se oluje često kretati po cijeloj zemlji, rizik od poplava bit će sve veći.

Ljetna toplina na istoku

Tema u većem dijelu Europe ove jeseni bit će temperature iznad normalnih, a istočni dijelovi kontinenta bit će područje u kojem će vrućine potrajati i nakon ljeta, piše AccuWeather.

Uvjeti od Švedske do sjeverne Ukrajine i zapadne Rusije bit će topli kroz veći dio rujna, listopada i studenog. Temperature će ostati iznad normalnih.

Najviša prosječna temperatura u istočnoj Europi iznosi oko 18-21 Celzijev stupanj početkom rujna, a zatim pada na oko 0 stupnjeva do kraja studenog. Na Balkanu i u Grčkoj normalne temperature padaju s 29-32 stupnja na 16-21 stupanj u istom razdoblju.

Intenzivna ljetna vrućina na Balkanu
Očekuje se da će se intenzivnija ljetna vrućina zadržati u južnoj Italiji i na Balkanu, posebno na početku jeseni, rekao je Reppert. Jezgra topline zadržat će se na Balkanu i u Grčkoj, gdje će biti mogući toplinski valovi, uglavnom tijekom prve polovice jeseni.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) definira toplinski val kao razdoblje od pet ili više dana s prosječnim temperaturama za najmanje 5 stupnjeva Celzijevih iznad normale. Vrući i suhi uvjeti početkom sezone omogućit će da se šumski požari koji su harali selima po dijelovima Balkanskog poluotoka nastave do jeseni.

Oluje s Mediterana mogu povremeno donijeti kratka olakšanja od vrućine, kažu meteorolozi. Krajem listopada i početkom studenog očekuju se veće količine oborine.

“Burna prijetnja od poplava proširit će se iz Italije na Balkan, posebno u studenom”, rekao je Roys, dodajući da obilne oborine također mogu dovesti do klizišta.

“Kiše mogu donijeti i grmljavinu. Lokalizirana tuča ne može se u potpunosti isključiti”, zaključuje.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu