Hrvatska
AccuWeather objavio veliku prognozu za jesen. Evo što čeka Hrvatsku!
Ljeto je u Europu donijelo katastrofalne krajnosti. Dijelovi sjeverne i središnje Europe suočeni su sa smrtonosnim i povijesnim poplavama. Opasne vrućine i razorni požari ostavili su traga u jugoistočnoj Europi.
Članovi AccuWeatherovog međunarodnog tima za dugoročno prognoziranje Tyler Roys i Alan Reppert kažu da će obrazac La Niña koji se razvija na Pacifiku, a koji će utjecati na vremenske uvjete u cijelom svijetu, biti pokretačka snaga za cijelu jesen. Sezona službeno počinje jesenskim ekvinocijem 22. rujna.
Olakšanje od olujnog vremena u srednjoj Europi
Kako se uzorak La Niña pojačava diljem Europe tijekom rujna, listopada i studenog, olujni trag koji je dominirao sjevernim dijelom kontinenta postupno će se pomicati prema jugu.
To će biti olakšanje za dijelove Njemačke, Belgije, Nizozemske, Luksemburga i sjeveroistočne Francuske, gdje su obilne oborine izazvale povijesne poplave tijekom srpnja. Sušniji uzorak koji se očekuje u jesenskim mjesecima bit će povoljan za područja koja se još oporavljaju od poplava.
Temperature će u cijeloj regiji također biti gotovo normalne tijekom jeseni jer će ovo biti jedan od dva dijela kontinenta u kojima se tijekom jesenskih mjeseci ne očekuju toplinski valovi, rekao je Roys. Normalno visoke temperature tipično se kreću od 21 do 23 Celzijeva stupnja u ranu jesen do 4 do 8 Celzijevih stupnjeva u kasnu jesen, piše AccuWeather, prenosi Index.
Zapadna Europa zabrinuta zbog oluja
Prije nego što se olujni obrazac u potpunosti prebaci na jug u jesen, on će se zadržati iznad Irske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Unatoč rekordnoj sezoni uragana 2020., ni jedna od tropskih oluja nije preživjela put sjevernim Atlantskim oceanom, a svi su se sustavi raspršili prije nego što su stigli u Europu. Prognostičari AccuWeathera upozoravaju da bi ova godina mogla biti drugačija.
S temperaturom površine mora za oko 2-5 Celzijevih stupnjeva iznad normale stvara se dovoljno energije za održavanje tropskih obilježja koja se kreću kroz regiju, rekao je Reppert.
“Zato se očekuje da će jedan do tri tropska udara doći u Europu u narednim mjesecima”, rekao je Roys, dodajući da bi tropske oluje mogle preživjeti putovanje preko Atlantika i doći do kontinenta.
Tijekom prve polovine jeseni najvjerojatnije će doći do tropskog sustava u regiji Irske, Sjeverne Irske, Škotske, Walesa i sjeverne Engleske. No, kako će se olujni trag pomicati prema jugu do kraja listopada i studenog, ta će se prijetnja također prebaciti na jug, u sjeverozapadnu Španjolsku i Portugal.
Tropi neće biti jedini izvor olujnog vremena diljem zapadne Europe na jesen.
La Niñin uzorak koji se pojačava tijekom jeseni i zadržava tijekom zime mogao bi donijeti sezonu olujnih vjetrova sličnu 2020.-2021. u zapadnoj Europi. Broj olujnih vjetrova tijekom prošlogodišnje sezone pao je ispod normalnog, a prognostičari AccuWeathera očekuju isto ove godine. Područja koja će vjerojatno biti pogođena olujnim vjetrovima premjestit će se iz sjeverozapadne Europe u jugozapadnu Europu kako će sezona odmicati.
Olujno vrijeme pomoći će u održavanju temperature u cijeloj regiji. Sveukupno, očekuje se da će temperature tijekom jeseni biti oko normalnih, bez toplinskih valova, objasnio je Roys.

Opasnost od poplava u Srednjoj Europi
Vremenski obrazac s olujom u zapadnoj Europi može dovesti do razvoja odsječenih područja s niskim tlakom, rekao je Roys. To bi moglo dovesti do snažnih oluja diljem južne Europe.
Razvoj ovih oluja u južnim područjima također može dovesti do razvoja medicanea. Medicane nastaje kada se netropska oluja hrani toplim vodama Mediterana i razvija karakteristike tropske oluje. Iako su kratkotrajni, u mediteransku regiju mogu donijeti obilne oborine i lokalno snažne udare vjetra.
Sredinom kolovoza temperature površine mora u istočnom Mediteranu su bile za 3-4 stupnja iznad normalne, objasnio je Reppert. Periodi obilnih oborina mogu se proširiti i na jug Italije i na Balkan, osobito krajem listopada i studenog.
Predviđa se da će se gotovo normalne temperature koje su se zadržale diljem Španjolske tijekom ljetnih mjeseci nastaviti i tijekom jeseni. Prema Roysu, Španjolska obično doživi više olujnih nevremena krajem listopada i u studenom, a ni ova godina neće biti iznimka. Kako će se oluje često kretati po cijeloj zemlji, rizik od poplava bit će sve veći.
Ljetna toplina na istoku
Tema u većem dijelu Europe ove jeseni bit će temperature iznad normalnih, a istočni dijelovi kontinenta bit će područje u kojem će vrućine potrajati i nakon ljeta, piše AccuWeather.
Uvjeti od Švedske do sjeverne Ukrajine i zapadne Rusije bit će topli kroz veći dio rujna, listopada i studenog. Temperature će ostati iznad normalnih.
Najviša prosječna temperatura u istočnoj Europi iznosi oko 18-21 Celzijev stupanj početkom rujna, a zatim pada na oko 0 stupnjeva do kraja studenog. Na Balkanu i u Grčkoj normalne temperature padaju s 29-32 stupnja na 16-21 stupanj u istom razdoblju.
Intenzivna ljetna vrućina na Balkanu
Očekuje se da će se intenzivnija ljetna vrućina zadržati u južnoj Italiji i na Balkanu, posebno na početku jeseni, rekao je Reppert. Jezgra topline zadržat će se na Balkanu i u Grčkoj, gdje će biti mogući toplinski valovi, uglavnom tijekom prve polovice jeseni.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) definira toplinski val kao razdoblje od pet ili više dana s prosječnim temperaturama za najmanje 5 stupnjeva Celzijevih iznad normale. Vrući i suhi uvjeti početkom sezone omogućit će da se šumski požari koji su harali selima po dijelovima Balkanskog poluotoka nastave do jeseni.
Oluje s Mediterana mogu povremeno donijeti kratka olakšanja od vrućine, kažu meteorolozi. Krajem listopada i početkom studenog očekuju se veće količine oborine.
“Burna prijetnja od poplava proširit će se iz Italije na Balkan, posebno u studenom”, rekao je Roys, dodajući da obilne oborine također mogu dovesti do klizišta.
“Kiše mogu donijeti i grmljavinu. Lokalizirana tuča ne može se u potpunosti isključiti”, zaključuje.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
magazin4 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






