Svijet
AccuWeather objavio veliku prognozu za zimu, evo što čeka Hrvatsku
Službeni početak zime je za nešto više od dva mjeseca i, iako se mnogi Europljani možda već navikavaju na jesenske rutine, AccuWeatherova ekipa meteorologa već je sastavila prognoze za ono što će zima donijeti Europi.
Rastuće cijene električne energije i plina diljem kontinenta daju dodatnu težinu onome što će donijeti ova zima. Razdoblja hladnog vremena mogu donijeti posljedice u različitim aspektima europskog gospodarstva. To bi moglo imati dugotrajne učinke na svakodnevni život stanovnika, kao i posljedice na turizam i trgovinu.
Stručnjaci kažu da će na zimsku sezonu uvelike utjecati La Niña, oceanski i atmosferski fenomen koji je hladni pandan El Niñu. Tijekom La Niñe neuobičajeno niske temperature oceana šire se ekvatorijalnim Pacifikom, što zauzvrat stvara sustav povratnih informacija između oceana i atmosfere koji može utjecati na vremenske uvjete diljem svijeta – posebno na zimsku temperaturu i snijeg.
Klimatolozi kažu da La Niña još uvijek jača i predviđa se da će nastaviti tijekom ostatka jesenskih i zimskih mjeseci.
“Očekuje se da će La Niña dosegnuti vrhunac u studenom”, rekao je vodeći međunarodni meteorolog AccuWeathera Jason Nicholls, dodajući da bi se južna oscilacija El Niña (ENSO) trebala vratiti u neutralnu fazu u siječnju. Unatoč toj promjeni tijekom drugog dijela sezone, atmosferski uvjeti trebali bi ostati slični La Niñi tijekom cijele zime zbog odstupanja između klimatskog fenomena i promijenjenih vremenskih uvjeta.
Što to znači za zimsku prognozu za 2022./2023. diljem Europe?
Budući da je ovo treća uzastopna zima pod utjecajem La Niñe, ova sezona može donijeti pregršt sličnosti s prošlogodišnjim zimskim vremenom. Međutim, prognostičari AccuWeathera kažu da ova godina sadrži rijedak dio slagalice kojeg posljednjih godina nije bilo.
“Trostruka La Niña dogodila se samo tri puta od početka vođenja evidencije, a posljednja je bila početkom stoljeća, od 1998. do 2001.”, objasnio je viši meteorolog AccuWeathera Alan Reppert. Osvrćući se na nekoliko situacija u novijoj povijesti kada su bile tri zime La Niñe zaredom, prognostičari mogu analizirati te jedinstvene godine i upotrijebiti ih za prognozu što bi ova zima mogla sadržavati.
Koliko će biti hladno ove sezone i koja područja mogu očekivati olujne uvjete? Meteorolozi AccuWeathera odgovaraju na to u analizi po regijama u nastavku.
Južna Europa i Balkan bit će pogođeni jakim olujama
Prognostičari AccuWeathera kažu kako postoje naznake da će opća oluja ove zime često ciljati južnu Europu. Lokacije diljem Portugala, Španjolske, južne Francuske, Italije i Balkana imaju veće izglede za pojavu češćih događaja izazvanih kišom i vjetrom nego drugi dijelovi kontinenta. Na neki način, stanovnici od Pirenejskog poluotoka do jugoistočne Europe mogli su vidjeti neke sličnosti s prethodne dvije godine.
To bi moglo značiti povećan rizik od jake kiše, posebno u jugoistočnoj Francuskoj, sjevernoj središnjoj Italiji i zapadnom Balkanu. Oni koji žive u gradovima poput Venecije u Italiji trebali bi pomno pratiti sve oluje u tom području ove zime zbog ranjivosti svoje lokacije na poplave. Dominantan južni trag oluje diljem Europe također nosi potencijal za više snježnih oborina duž južnih padina Alpa.
Oluje su poznate po tome što donose štetne vjetrove, jake kiše i čak oslobađaju snijeg na višim terenima. Prošle godine mnogi od navedenih olujnih događaja u Španjolskoj i Portugalu dogodili su se kasnije, već u proljeće. Međutim, brojni udari oluje Blas osjetili su se tijekom prve polovice studenog u dijelovima istočne Španjolske i južne Francuske.
Blas je imenovala Agencia Estatal de Meteorología (AEMET), španjolska meteorološka agencija, 5. studenoga 2021. Oluja je proširila jaku kišu i olujne vjetrove na istočnu obalu Španjolske prije nego što je prešla preko zapadnog Sredozemlja i donijela dodatnu kišu i vjetar u dijelove Alžira i Francuske.
Snježne oborine
Planinska područja koja bi ove zime mogla imati više snježnih oborina na Iberijskom poluotoku uključuju Kantabrijske planine, Centralni planinski masiv i Pirenejske planine u sjevernoj i središnjoj Španjolskoj. Nadolazeći obrazac mogao bi dovesti do idealnih razdoblja za skijališta i odredišta za zimski odmor. Međutim, niska područja izvan viših terena također će imati šanse za normalne do malo iznadprosječne količine snježnih oborina kako temperature budu padale tijekom zime.
Nakon izrazito sušnog ljeta u nekim regijama prinosi usjeva poput kukuruza, suncokreta, šećerne repe, krumpira i soje doživjeli su izravan udarac, navodi služba za praćenje usjeva Europske unije MARS. Stručnjaci su primijetili da su se blaže vrijeme i razdoblja oborina u nekim regijama dogodili prekasno da bi značajnije koristili mnogim ljetnim usjevima. Izgledi za rast ove zime i nadolazeću žetvu stavljeni su u središte pozornosti.
Europljani su sve više zabrinuti da će suho tlo i iscrpljeni rezervoari vode diljem južne Europe trebati iznadprosječne zimske oborine da bi se obnovili. Imajući to na umu, zima je obično najkišovitija sezona u ovom dijelu kontinenta, a obrazac pogoduje periodima nestabilnog vremena koji bi mogli pomoći da se ugrozi tekuća suša. No, ne očekuje se da bi nadolazeći olujni uzorak mogao u potpunosti izbrisati sušu. Možda će trebati godine s natprosječnim kišnim sezonama da se nadoknadi trenutačna niska razina vode.
Temperature će ove zime vjerojatno biti blizu normale do malo iznad normale širom južne Europe. Međutim, razdoblja nestabilnog vremena mogu biti popraćena razdobljima hladnijeg vremena, prema Reppertu.
Velika Britanija i Irska mogle bi se suočiti s hladnim udarima
Do početka prosinca 2021. dijelovi Velike Britanije i Irske već su osjetili neke utjecaje oluja, uključujući oluje Aurora, Arwen i Barra. Oluja Arwen bila je značajna oluja koja je zarobila 61 posjetitelja koncerta u Tan Hill Innu, najvišem pubu u Engleskoj, na nekoliko dana krajem studenog 2021. godine.
Prošle zime, sredinom veljače, oluja Eunice donijela je značajnu štetu infrastrukturi diljem Velike Britanije. Krov O2 Arene u Londonu bio je jako oštećen zbog ekstremnih udara vjetra tijekom tog razdoblja. Needles, lokalitet u južnoj Engleskoj, primio je udar vjetra od 200 km/h za oluje Eunice, što je UK Met Office označio kao najsnažniji udar vjetra ikad zabilježen u Engleskoj. Da bismo jačinu vjetrova stavili u perspektivu, veliki uragan 3. kategorije u Atlantiku ima vjetrove u rasponu od 178 do 193 km/h.
Ove zime predviđaju se temperature uglavnom blizu normale, s valovima hladnoće koji se mogu podudarati s razdobljima snježnog vremena.
U gradovima kao što su Dublin i Edinburgh ove zime bit će manje snježnih dana nego u tipičnim godinama. Međutim, sva hladna i nestabilna razdoblja u regiji mogla bi imati znatne posljedice s obzirom na stanje potražnje za energijom i troškove povezane s grijanjem domova.
“Bit će blagog vremena s temperaturama gotovo normalnim Međutim, proboji hladnijeg vremena mogu se zadržati u cijeloj regiji na razdoblje od dva do tri tjedna”, rekao je Roys.
Tijekom ovih hladnih razdoblja povećat će se vjerojatnost snježnih padaline i na nižim terenima. Mjesta kao što su Pennines Mountains, Southern Uplands i Grampian Mountains trebala bi imati najveće šanse za normalne snježne padaline ove godine.
Siječanj i veljača mogu donijeti aktivnije razdoblje u smislu snježnih padalina za dijelove Škotske i gorja s izgledima da će oluje pogoditi područja na sjeveru. U međuvremenu bi južna područja britanskog otoka mogla zabilježiti gotovo normalnu ukupnu količinu oborina tijekom prve polovice zime i manje snježnih oborina nego što je uobičajeno do veljače.
Iako se učestalost oluja ove zime možda neće mnogo promijeniti u usporedbi s prošlom godinom, prognostičari kažu da bi moglo biti manje utjecaja i da bi intenzitet oluja također mogao biti manji.
Sjevernu i srednju Europu čekaju sušni uvjeti
Za razliku od nestabilnog vremena predviđenog za zemlje južne Europe, lokacije poput sjeverne Francuske, Beneluksa, Njemačke i dijelova Poljske mogle bi imati znatno sušnije uvjete.
Uz olujni trend prema regijama na jugu, mnoge će se lokacije diljem sjeverne i središnje Europe suočiti s rizikom da propuste obilne zimske oborine. Dok su jesenske padaline, koje su nedavno već ovlažile područja Francuske, Njemačke i Poljske, bile dobrodošle za sadnju zimskih usjeva, izgledi za sušu zimsku sezonu mogli bi dovesti do izazova za nastavak rasta usjeva i do nižih prinosa u vrijeme žetve.
Dijelovi Francuske i Njemačke mogli bi biti sušniji u usporedbi s lokacijama diljem Poljske, kažu prognostičari AccuWeathera, uključujući šira gradska područja Pariza i Berlina. Očekuje se da će količine kiše i snijega ove zime biti ispod normale u sjevernoj Francuskoj i Njemačkoj, ali mogu biti blizu normale u Poljskoj. Ovim će područjem dominirati prosječne ili blago ispodprosječne temperature.
Uz manje snijega u prognozi za sjevernu i srednju Europu raste rizik od hladnog vremena koji smanjuje šanse da zimski usjevi prežive do žetve. Ako na tlo padne minimalna količina snijega i nastupi hladnoća, ozimi usjevi poput žitarica neće imati dovoljno zaštite od prodora hladnog zraka.
Baltik i Skandinavija u toplijem trendu
Meteorolozi AccuWeathera predviđaju zimu topliju od prosjeka u sjeveroistočnoj Europi i Skandinaviji. Povremeno će biti razdoblja nestabilnog i prohladnog vremena, no brojni atmosferski čimbenici upućuju na to da će temperature u cijeloj regiji biti toplije, a očekuje se i manje snježnih dana u odnosu na tipične godine.
Ostaje mogućnost da se oluje prošire, s potencijalom da isprva zahvate sjever Velike Britanije, a zatim donesu zimske oborine zapadnim i južnim dijelovima Norveške.
Osim toga, prognostičari su izrazili zabrinutost zbog oluja koje će se kretati prema sjeveru od Sredozemlja i širiti vlagu u Finsku, s obzirom na aktivan uzorak koji se očekuje u južnoj Europi.
Područja diljem južne Švedske, uključujući grad Stockholm, mogla bi propustiti većinu snježnih dana tijekom prve polovice zime. Ljubitelji snijega možda će morati pohrliti u područja na istoku i zapadu Finske i Norveške kako bi se izložili snježnim padalinama od prosinca do veljače.
AccuWeatherova godišnja skijaška prognoza za Europu
Došlo je vrijeme za brisanje prašine sa skija i snowboarda jer stigla je druga godišnja verzija AccuWeatherove europske skijaške prognoze.
Dok se mnoga skijališta diljem Europe pripremaju za možda najprometniju skijašku sezonu od početka pandemije koronavirusa, pojedini vlasnici skijališta upozoravaju da bi neki aspekti skijaškog iskustva ove godine mogli biti drukčiji. Rastući troškovi struje i plina natjerali su neka zimovališta da podignu cijene ionako skupog sporta. Neka se zimovališta možda uopće ne otvore.
Odredišta u Francuskoj osmislila su nekoliko jedinstvenih taktika kako bi se smanjili troškovi, uključujući usporavanje brzine žičara, korištenje obnovljive energije i traženje potpore vlade, izvijestio je Euronews. Kao rezultat toga, kupci bi mogli platiti veće naknade kako bi se nadoknadili preostali troškovi.
Područja za koja se predviđa da će ove zime imati odlične skijaške uvjete uključuju odredišta uglavnom na uzvisinama u južnoj Europi, gdje će oluje vjerojatno biti aktivne. S druge strane, dodatni snijeg vjerojatno će imati pozitivan učinak na operativne troškove na tim lokacijama.
Mjesta koja će ove zime imati dobre skijaške uvjete uključuju zimovališta u Škotskoj, južnoj Norveškoj, središnjoj Španjolskoj i središnjoj Italiji. Ove sezone očekuju se loši uvjeti za sva odmarališta koja se nalaze diljem sjeverne Engleske i područja u Njemačkoj, uključujući sjeverne padine Alpa, piše Index.
Svijet
Dva zabrinjavajuća incidenta: Zašto pucaju prozori na avionima?
Nakon dva nedavna incidenta u Europi ponovno se otvorilo pitanje koliko su sigurni prozori na putničkim zrakoplovima i zbog čega uopće dolazi do njihova pucanja.
Nakon slučaja na letu Ryanaira 10. srpnja, kada je državljanin Srbije Ljubiša Karović ozlijeđen nakon oštećenja prozora na letu iz Soluna za Memmingen, još jedan zrakoplov morao je prisilno sletjeti. Riječ je o letjelici kompanije Norwegian Air Shuttle koja je 27. srpnja, na letu iz Osla za Dubrovnik, sletjela u Beč zbog napuklog prozora u pilotskoj kabini.
Iz kompanije su priopćili da je na prednjem prozoru kokpita uočena pukotina, zbog čega su piloti iz predostrožnosti odlučili prekinuti let i sigurno sletjeti. U incidentu nitko nije ozlijeđen, prenosi Nova.rs.
Zašto dolazi do pucanja prozora?
Predsjednik Norveške organizacije zrakoplovnih tehničara Jan Skogset objašnjava da su prozori u kokpitu izrađeni od više slojeva stakla i plastike, zbog čega su iznimno debeli i otporni.
Najčešće strada samo vanjski sloj, dok unutarnji ostaje neoštećen pa takva oštećenja ne moraju odmah ugroziti sigurnost leta. Ipak, svaki slučaj zahtijeva detaljnu provjeru i procjenu stručnjaka.
Među najčešćim uzrocima pucanja navode se sudari s pticama ili drugim predmetima, kao i problemi sa sustavom grijanja prozora. Prozori kokpita imaju ugrađeno grijanje koje sprječava stvaranje leda i povećava njihovu otpornost. Ako taj sustav ne funkcionira kako treba, povećava se rizik od nastanka pukotina.
Prozori u putničkoj kabini pucaju znatno rjeđe
Zrakoplovni inženjer Slobodan Kolaček, koji je gotovo četiri desetljeća radio u JAT Tehnici na održavanju zrakoplova i analizi kvarova, rekao je za BBC na srpskom da su oštećenja prozora u putničkoj kabini vrlo rijetka.
Kako objašnjava, prozori se redovito pregledavaju i mijenjaju ako se primijete znakovi trošenja, poput ljuštenja ili zamućenja materijala. Vanjski dio prozora predstavlja nosivi element konstrukcije, dok je unutarnja ploča uglavnom dekorativna.
Prema njegovim riječima, do pucanja putničkog prozora može doći uslijed udara stranog tijela, jakih turbulencija ili zamora materijala izazvanog dugotrajnim opterećenjem konstrukcije zrakoplova.
Što se dogodilo na letu za Dubrovnik?
Zrakoplov Boeing 737-800, star manje od 12 godina, poletio je iz Osla prema Dubrovniku, no tijekom leta posada je primijetila pukotinu na prozoru kokpita.
Iz predostrožnosti donesena je odluka o izvanrednom slijetanju u Beč, gdje je zrakoplov sigurno prizemljen.
Incident s Ryanairom
Mnogo ozbiljniji bio je incident na letu Ryanaira iz Soluna za Memmingen 10. srpnja.
Prema navodima grčkih medija, dio koji se odvojio s motora udario je u prozor pokraj sjedala Ljubiše Karovića. Njegova supruga Svetlana Grković Maksimović ispričala je za Novu da je nakon snažnog praska došlo do nagle dekompresije, a njezin suprug djelomično je bio izvučen kroz otvor nastao nakon oštećenja prozora.
Zrakoplov se ubrzo vratio u Solun i sigurno sletio, dok je Ryanair priopćio da je motor prethodno prošao redoviti servis i remont.
Poznati slučajevi iz prošlosti
Pucanje prozora na zrakoplovima rijetka je, ali ne i nepoznata pojava.
Jedan od najpoznatijih incidenata dogodio se 1990. godine na letu British Airwaysa, kada je puknuo prozor kokpita, a kapetan Timothy Lancaster djelomično je bio izvučen iz letjelice na velikoj visini. Zahvaljujući brzoj reakciji posade, preživio je.
Godine 2018. na letu kompanije Southwest Airlines eksplodirao je motor, a njegovi su dijelovi razbili prozor. Jedna putnica djelomično je bila izvučena iz zrakoplova te je kasnije preminula od zadobivenih ozljeda.
Među poznatim slučajevima je i incident iz 2005. godine, kada se privatni zrakoplov Oprah Winfrey morao vratiti u zračnu luku nakon što je ptica oštetila prozor kokpita. Dvije godine kasnije u Denveru je u kratkom razdoblju zabilježeno čak 14 slučajeva pucanja prozora na različitim zrakoplovima, a istraga je pokazala da su uzrok bili udari stranih predmeta, uz doprinos vrlo hladnog vremena i jakog vjetra.
Svijet
ZABRINJAVAJUĆI TREND / Matičnu državu napustilo bi čak devet od deset Europljana: Evo gdje bi voljeli živjeti
Gotovo polovica stanovnika Francuske, Njemačke, Italije i Ujedinjene Kraljevine očekuje da će u nekom trenutku života živjeti u drugoj državi, pokazalo je novo istraživanje provedeno na uzorku od 2000 odraslih osoba.
Anketu je za digitalnu osiguravateljsku tvrtku Feather provela istraživačka agencija, a rezultati pokazuju da je kriza troškova života glavni razlog zbog kojeg mnogi razmišljaju o preseljenju u inozemstvo. To je navelo 53 posto Britanaca, 48 posto Francuza, 43 posto Nijemaca i 32 posto Talijana.
U svakoj od četiri zemlje ispitano je po 500 odraslih osoba, a tek jedan od deset ispitanika rekao je da sigurno ne bi preselio u drugu državu, prenosi Euronews.
Iako se omiljene destinacije razlikuju od zemlje do zemlje, Španjolska se pokazala kao najpoželjniji izbor među ispitanicima.
Kanada kao najpoželjnija
Britanci i Talijani najčešće su odabrali upravo Španjolsku kao zemlju u kojoj bi željeli živjeti. Za nju se izjasnilo 24 posto Britanaca i 20 posto Talijana. Španjolska je bila i drugi najpopularniji izbor među Francuzima i Nijemcima, pri čemu ju je odabralo 16 posto Francuza i 12 posto Nijemaca.
Francuzi su kao najpoželjniju destinaciju izdvojili Kanadu, koju je odabralo 17 posto ispitanika, dok je Italija zauzela drugo mjesto s 14 posto glasova.
Nijemci pritom uglavnom ne planiraju seliti daleko od kuće. Njih 17 posto odabralo je Austriju, dok su Španjolska i Švicarska podijelile drugo mjesto s po 12 posto.
Britanci su, s druge strane, spremniji na preseljenje na drugi kraj svijeta. Australiju je odabralo 19 posto ispitanika, Kanadu 15 posto, a Novi Zeland deset posto.
Iako se Dubai često spominje kao jedno od najpopularnijih odredišta za iseljenike, samo tri posto Britanaca navelo je da razmišlja o preseljenju ondje. Autori istraživanja napominju da je anketa provedena krajem lipnja te smatraju da su na rezultate vjerojatno utjecali iranski napadi na Ujedinjene Arapske Emirate tijekom prethodnih mjeseci.
U usponu je fenomen “semi-pata”
U sklopu istraživanja Feather je razgovarao i s putopisnom stručnjakinjom Holly Rubenstein, voditeljicom podcasta The Travel Diaries, koja smatra da se tradicionalni način života iseljenika mijenja.
“Nova verzija takvog života mnogo je fleksibilnija. Ljudi provedu šest mjeseci na jednom mjestu, rade na daljinu, isprobavaju određeni stil života i stvaraju veze na više različitih lokacija”, kaže Rubenstein.
Dodaje da će generacija Alpha odrastati uz rad i komunikaciju na daljinu kao nešto sasvim uobičajeno.
“Njima karijera, prijateljstva i identitet više neće biti vezani uz samo jedno mjesto”, zaključila je.
Svijet
Uskoro novi izgled novčanica eura. Ovo su prijedlozi
Europska središnja banka (ECB) predstavila je u četvrtak prijedloge dizajna koji su ušli u uži izbor za novu seriju euronovčanica te pokrenula javno savjetovanje u kojem poziva građane diljem Europe da iznesu svoje mišljenje.
Prijedlozi se temelje na dvjema temama – „Europska kultura” i „Rijeke i ptice” – te motivima odabranima za njihovo prikazivanje.
„Euronovčanice nisu samo sredstvo plaćanja – one su jedan od najopipljivijih izraza Europe”, izjavila je predsjednica ESB-a Christine Lagarde. „Dizajnom koji spaja ljepotu i značenje dodatno će učvrstiti naš zajednički identitet.”
Stiglo više od 1.200 prijava
Prijedlozi koji su ušli u uži izbor rezultat su natječaja za dizajn provedenog na razini Europske unije. Zaprimljeno je više od 1.200 prijava grafičkih dizajnera, a njih 25 pozvano je da izradi prijedloge za jednu ili obje teme. Neovisni žiri, sastavljen od 21 stručnjaka iz područja grafičkog dizajna, komunikacija, neuroznanosti i povijesti, koje su nominirale središnje banke država europodručja, odabrao je deset prijedloga.
Sada su svi građani Europe pozvani da daju svoje mišljenje, nakon što je Upravno vijeće ECB-a odlučilo provesti internetsku anketu o tih deset prijedloga. Javno savjetovanje bit će otvoreno do 21. rujna 2026. Paralelno će neovisna istraživačka tvrtka provesti zasebno istraživanje s istim pitanjima na reprezentativnom uzorku građana europodručja.
ECB će objaviti izvješće o rezultatima oba istraživanja nakon što bude odabran konačni koncept dizajna. Povratne informacije građana ključan su dio uključivog pristupa Eurosustava kojim se želi osigurati da se u obzir uzmu stavovi ljudi iz cijele Europe.
Odluka krajem godine
Očekuje se da će Upravno vijeće ECB-a donijeti konačnu odluku o novom dizajnu novčanica krajem ove godine. Odluka će se temeljiti na više elemenata, uključujući zaključke žirija natječaja za dizajn, tehničku procjenu te rezultate dvaju istraživanja.
Odabrani dizajn potom će proći daljnji razvoj i testiranja prije početka proizvodnje. Očekuje se da će nove euronovčanice ući u optjecaj u godinama koje slijede. Novčanice iz postojećih serija zadržat će svoju vrijednost i nastavit će biti u optjecaju zajedno s novima. Bit će to prvi potpuni redizajn euronovčanica od njihova uvođenja 2002. godine.
„Redizajn euronovčanica dio je dugoročnih nastojanja Eurosustava da gotovina ostane sigurno, učinkovito i građanima blisko sredstvo plaćanja, čime se čuva pristup javnom novcu i sloboda izbora načina plaćanja”, rekao je član Izvršnog odbora ECB-a Piero Cipollone.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




